Otvoreno pismo

Bruxelles, 24. siječnja 2024.

Primatelji:

Nj. Eksc. Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije

Nj. Eksc. Roberta Metsola, predsjednica Europskog parlamenta

Nj. Eksc. Willem van de Voorde, stalni predstavnik Belgije pri Europskoj uniji

Zajedničko otvoreno pismo EGSO-ove Skupine organizacija civilnog društva i Civilnog društva Europe: Europske institucije moraju prepoznati, uključivati i podupirati civilno društvo kao dio strukturiranog civilnog dijaloga

Poštovana gđo von der Leyen,

Poštovana gđo Metsola,

Poštovani g. van de Voorde,

potpisnici ovog pisma pozivaju europske institucije da poduzmu konkretne mjere kako bi se provele odredbe Ugovora u cilju otvorenog, transparentnog i redovitog dijaloga s civilnim društvom u svim područjima politika. Pozivaju institucije EU-a da: 1) pokrenu međuinstitucijski sporazum o civilnom dijalogu, 2) u svakoj instituciji uspostave rukovodeća radna mjesta za osobe zadužene za odnose s civilnim društvom i 3) potiču i promiču veću suradnju između građanskih i socijalnih aktera.

Kao dio demokratskih načela EU-a sadržanih u Ugovorima, člankom 11. Ugovora o Europskoj uniji institucije EU-a pozivaju se na održavanje otvorenog, transparentnog i redovitog dijaloga s predstavničkim udrugama i civilnim društvom. Međutim, unatoč tim pravnim odredbama, civilni dijalog i dalje je neujednačen i nestrukturiran od jedne institucije EU-a do druge. Civilni se dijalog prečesto organizira isključivo na ad hoc osnovi i vrlo je raznolik u pogledu količine i kvalitete, ovisno o području politike, europskoj instituciji ili državi članici.

Tvorcima politika ponovno je skrenuta pozornost na vrijednost civilnog dijaloga, koja je prepoznata na plenarnoj sjednici Konferencije o budućnosti Europe, koja se sastojala od građana, predstavnika i predstavnica institucija EU-a i savjetodavnih tijela, izabranih predstavnika i predstavnica na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini te organiziranog civilnog društva. U završnom izvješću Konferencije objavljenom u svibnju 2022. poziva se na „...[r]eformiranje načina djelovanja Europske unije boljim uključivanjem socijalnih partnera i organiziranog civilnog društva. Jačanje postojećih struktura kako bi se bolje odrazile potrebe i očekivanja građana EU-a u postupku donošenja odluka...” (prijedlog br. 39, u poglavlju o europskoj demokraciji).

Podsjetimo i na prijedlog br. 36, čiji je cilj „povećati sudjelovanje građana i uključenost mladih”, među ostalim „jačanje[m] suradnje između zakonodavaca EU-a i organizacija civilnog društva kako bi se iskoristila poveznica između donositelja odluka i građana koju čine organizacije civilnog društva”.

Potpisnici ovog pisma pozivaju na to da se ambiciozno pristupi djelovanju u skladu s tim preporukama. Čvrsto su uvjereni da će za potpuno iskorištavanje potencijala uključivanja organizacija civilnog društva u oblikovanje politika biti potreban strukturiraniji pristup na razini EU-a. ^[1]

Stoga zajednički pozivaju europske institucije da:

1. pokrenu međuinstitucijski sporazum o civilnom dijalogu^[2], kojim se osiguravaju struktura, redovitost, transparentnost i uključivost za civilni dijalog u EU-u i oblikovanje politika na nacionalnoj razini u okviru potpune provedbe članka 11. stavaka 1. i 2.[3] Ugovora o Europskoj uniji^[4];

2. unutar tog okvira stvore radno mjesto „koordinatora civilnog društva” u svakoj glavnoj upravi Europske komisije, slično predloženim „koordinatorima socijalnog dijaloga”. Nadalje, institucije EU-a trebale bi uspostaviti rukovodeća radna mjesta za osobe zadužene za odnose s civilnim društvom. Jedan potpredsjednik ili jedna potpredsjednica Europske komisije trebao bi / trebala bi preuzeti zadatak dijaloga s civilnim društvom i trebalo bi ojačati ulogu potpredsjednika Europskog parlamenta zaduženog za kontakte s civilnim društvom. Tajništvo Vijeća i, na nacionalnoj razini, uredi Europskog parlamenta i Komisije također bi trebali uspostaviti redoviti dijalog s civilnim društvom. Uvođenje izravnih kanala za sudjelovanje organizacija civilnog društva u postupku donošenja politika EU-a može dovesti do usmjerenijih i učinkovitijih politika u svim područjima i socioekonomskim pitanjima;

3. potpisnici u potpunosti poštuju ovlasti socijalnih partnera u socijalnom dijalogu, trostranim pregovorima i kolektivnom pregovaranju. Dionici civilnog društva istodobno imaju opsežno znanje, stručnost i mreže u zajednicama i društvima te stoga potpisnici vjeruju da bi se, kada je to primjereno, trebao čuti njihov glas. Naime, učinkovite i odgovorne organizacije civilnog društva mogu surađivati s vladama i organizacijama poslodavaca i radnika u promicanju prava na radu, poticanju otvaranja radnih mjesta, provedbi ekološke i digitalne tranzicije te jačanju socijalne zaštite.

Europske institucije imaju na raspolaganju sve potrebne alate kako bi se obvezale na te prijedloge i ostvarile znatan napredak u vezi s njima uoči europskih izbora 2024. Prvi korak u tom smjeru mogla bi biti komunikacija Europske komisije o jačanju civilnog dijaloga na razini EU-a i prijedlog preporuke o promicanju civilnog dijaloga u državama članicama, slično Inicijativi o jačanju socijalnog dijaloga^[5], i kao nastavak godišnjeg izvješća o provedbi Povelje o temeljnim pravima[6]. To bi također bilo u skladu s pozivom na izradu strategije civilnog društva[7].

Potpisnici ovog pisma spremni su surađivati s institucijama kako bi definirali ključne elemente i uvjete za provedbu tih prijedloga u praksi.

S poštovanjem,

Europske mreže

Nacionalne organizacije

Članovi i članice EGSO-ove Skupina organizacija civilnog društva

Prilog: Detaljan popis potpisnika (na engleskom)

[1]            Poziv na potpisivanje za ovo pismo bio je otvoren od rujna do studenoga 2023.

[2]            Kao što su na to pozvali EGSO (SOC/672) i organizacije civilnog društva (vidjeti Manifest civilnog društva za europske izbore 2024. – Za bolji prostor za građansko djelovanje i civilni dijalog).

[3]            Ugovor o Europskoj uniji (UEU), članak 11.

[4]            EGSO opetovano poziva na primjenu članka 11. UEU-a, vidjeti: rezoluciju EGSO-a Ujedinjeni za demokraciju, koju je EGSO usvojio na plenarnom zasjedanju u ožujku 2023.; zaključke i preporuke s konferencije EGSO-ove Skupine organizacija civilnog društva „Organizacije civilnog društva brane i jačaju europsku demokraciju”, održane 30. ožujka 2023.; mišljenja EGSO-a SOC/605, SOC/639 i SOC/672.

[5]            „Komisija utvrđuje konkretne mjere za veću uključenost socijalnih partnera na nacionalnoj razini i razini EU-a”, https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/ip_23_290.

[6]            Godišnje izvješće Europske komisije o provedbi Povelje o temeljnim pravima: Prostor za uspješno građansko djelovanje u području poštovanja temeljnih prava u EU-u.

[7]            EGSO SOC/672 i Završno izvješće s Konferencije o budućnosti Europe (prijedlog br. 36 (8.)).