Samo dva mjeseca prije sljedećih europskih izbora u europskom političkom životu tema dezinformacija i njihova štetnog utjecaja na izborne rezultate dobiva sve više pažnje.

Štetne posljedice dezinformacija već godinama izazivaju zabrinutost u javnosti općenito, a naročito među političarima. Demokratsko društvo i naš kozmopolitski način života dovode se u pitanje. Ekstremna desnica i druge ekstremističke snage u Europi i autokratski režimi u trećim zemljama udružuju se radi provedbe kampanja dezinformiranja kojima se potkopava europski projekt, a za to se koriste društvenim mrežama i algoritmima. U toj podmukloj kampanji koriste se tehnologijom kao glavnim oružjem.

Stoga nam je potrebna sveobuhvatna strategija za zaštitu demokracije i suzbijanje dezinformacija, u čemu nam može pomoći dostupna tehnologija. Izuzetno je važno da se tri područja digitalne borbe – protiv dezinformacija i hibridnih prijetnji i u interesu kibersigurnosti – uspješno povežu, uz stvaranje sinergije i jačanje sigurnosti, i da se pritom poštuje vladavina prava.

Jednako je važno regulirati stvaranje i rad algoritama kako bi se ljudima omogućilo da odlučuju žele li prihvatiti ili odbiti određene algoritamske značajke, kao i uspostaviti pravu ravnotežu između temeljnih ljudskih prava s jedne strane i prava intelektualnog vlasništva poduzeća s druge. Međutim, neprihvatljivo je da tehnološka poduzeća profitiraju od manipulacije i govora mržnje. Privatni interesi ne smiju prevagnuti nad javnim interesom.

Od presudne je važnosti da se javnim, pluralističkim i neovisnim informacijama na svim jezicima EU-a prenose nesporne činjenice koje se odnose na promicanje nacionalnih, regionalnih i lokalnih informacija u državama članicama.

Razmišlja se o stvaranju europskog javnog informativnog kanala, koji bi bio dostupan na raznim platformama i bio doista urednički neovisan, čime bi se Europljanima i Europljankama omogućio pristup informacijama koje su im potrebne za donošenje informiranih odluka. Novinarstvo treba priznati kao europsko javno dobro, kako je predložio UNESCO, i ojačati instrumente za zaštitu novinara.

Kad je riječ o opismenjivanju i osnaživanju šire javnosti, od presudne je važnosti slijediti primjer Finske, koja vrlo uspješno promiče kreativno razmišljanje građana i građanki. Za to su potrebne mjere kojima se osiguravaju alati za promicanje medijske, kulturne i demokratske pismenosti na svim razinama obrazovanja i za sve dobne skupine i manjine.

Demokracija je vladavina naroda, od naroda i za narod, a najbolji način da se demokracija zaštiti jest da ljudi izraze svoju čvrstu volju da žive u demokraciji!

Europski socijalni model – koji se ostvaruje putem socijalne i regionalne uključenosti i kohezije, jednakosti i solidarnosti – najdjelotvorniji je (i najracionalniji) način da se ljudima omogući da osjećaju da njihova opća dobrobit ide ruku pod ruku s demokracijom i da stoga budu skloni borbi protiv dezinformacija.

Kako bi se zaštitila demokracija, hitno je potreban temeljitiji pristup, holistička strategija i bolja europska regulacija mnogih dimenzija aspekata problema dezinformiranja. Sve su to pitanja kojima se bavi mišljenje TEN/830.

Carlos Trindade, član EGSO-a