EGSO info: Kako civilno društvo može doprinijeti pregovaračkom procesu i budućem pristupanju zemalja zapadnog Balkana EU-u?

Ionut Sibian: EGSO je uvjeren da civilno društvo mora imati aktivnu ulogu u procesu proširenja, u okviru koje povezuje politiku i građane te pomaže pratiti provode li se doista u praksi temeljna načela poput slobode govora, vladavine prava, neovisnosti medija, jednakog postupanja, borbe protiv korupcije i sprečavanja sukoba interesa.

Naš Odbor oduvijek podržava sustavno uključivanje organizacija civilnog društva u procese planiranja, programiranja, provedbe i praćenja povezane s reformama potrebnima za pristupanje. To načelo treba primjenjivati i očekivati ne samo kad je riječ o vladama na zapadnom Balkanu, već i kad su posrijedi same institucije EU-a.

Preporuka koju smo u našem mišljenju „Poboljšanje pretpristupnog procesa – vjerodostojna perspektiva pristupanja EU-u za zemlje zapadnog Balkana”, usvojenom u ožujku 2021., uputili Europskoj komisiji jest da bi u kontekstu nove metodologije trebalo na bolji način uvažiti, a ujedno i povećati ulogu civilnog društva u procesu proširenja. To bi pomoglo u svladavanju ne samo političkih nego i gospodarskih i društvenih izazova. Zbog toga bi izgradnja kapaciteta socijalnih partnera i drugih organizacija civilnog društva na nacionalnoj razini, kao i olakšavanje regionalne suradnje i razmjena stručnog znanja, trebali ostati prioriteti u dodjeljivanju sredstava EU-a.

Nadalje, u svrhu praćenja transparentnosti i odgovornosti političkih elita na zapadnom Balkanu, potičemo EU da od organizacija civilnog društva u toj regiji naručuje redovita izvješća „iz sjene” o stanju demokracije. Također smo zatražili od Komisije da u svoj godišnji „paket mjera za proširenje” uključi izvješća po zemljama kako bi se uvela jasna struktura za praćenje načina na koji vlade zapadnog Balkana postupaju u odnosu na civilno društvo, u skladu sa smjernicama Glavne uprave za susjedsku politiku i pregovore o proširenju te sa strateškim smjernicama za potporu EU-a civilnom društvu u regiji proširenja za razdoblje 2021. – 2027. Time bi se mogla stvoriti osnova za poduzimanje političkih mjera ako dođe do nazadovanja, dok bi istovremeno napredak donio konkretniju korist zemljama u procesu pristupanja.

Koja je u tome uloga Foruma civilnog društva zapadnog Balkana, koji je pokrenuo EGSO?

Forum civilnog društva zapadnog Balkana sastavni je dio rada EGSO-a na zapadnom Balkanu i nadopunjuje bilateralnu suradnju Odbora sa zemljama koje pregovaraju o pristupanju EU-u koja se odvija u okviru zajedničkih savjetodavnih odbora civilnog društva, uspostavljenih na pravnoj osnovi utvrđenoj u sporazumima o stabilizaciji i pridruživanju.

EGSO-ov Forum civilnog društva održava se od 2006. svake dvije godine i prilika je za razmjenu stajališta o trenutnom stanju u pogledu civilnog društva u toj regiji te o njegovim potrebama i budućem razvoju. Na njemu se okupljaju organizacije civilnog društva iz zemalja zapadnog Balkana, članovi i članice EGSO-a, predstavnici i predstavnice nacionalnih gospodarskih i socijalnih vijeća i sličnih institucija te predstavnici i predstavnice institucija EU-a i međunarodnih organizacija. Sudionici usvajaju preporuke upućene nacionalnim tijelima i europskim institucijama. Ove godine sastanak Foruma održan je u Skoplju (30. rujna i 1. listopada) uoči sastanka na vrhu EU-a i zapadnog Balkana u Brdu, u Sloveniji, 6. listopada. Prije sastanka na vrhu svim sudionicima uručena je završna deklaracija sa sastanka Foruma. Preporuke su ujedno smjernice za budući rad EGSO-a u toj regiji.

Ionuț Sibian, predsjednik EGSO-ova Odbora za praćenje zapadnog Balkana