EGSO info

Kohezijska politika od presudne je važnosti za izgradnju nove vizije Europske unije nakon COVID-a 19, vizije usmjerene na prosperitet, uključivost i okolišnu održivost, u koju je u potpunosti uključeno organizirano civilno društvo. To je poruka predsjednice EGSO-a Christe Schweng s rujanskog plenarnog zasjedanja EGSO-a, koju je podržala i europska povjerenica za koheziju i reforme Elisa Ferreira.

Od početka krize uzrokovane COVID-om 19 kohezijska politika imala je izuzetno važnu ulogu u pronalaženju rješenja tijekom kriznog stanja te bi je u programskom razdoblju 2021. – 2027. trebalo nastaviti koristiti za rješavanje problema i uklanjanje nejednakosti koje postoje unutar država članica, kao i između država članica, regija, gradova i ljudi, a koje su se tijekom pandemije povećale.

„Kohezijska politika ima ključnu ulogu u osiguravanju uravnoteženog oporavka u kojem nitko nije zapostavljen. Načelo partnerstva s organizacijama civilnog društva osnova je te politike i željeli bismo da se to načelo proširi i na instrument Next Generation EU i provedbu nacionalnih planova za oporavak i otpornost. Kohezijska politika usto bi trebala postati manje birokratska, više digitalizirana i učinkovitija“, izjavila je predsjednica Schweng.

Povjerenica Ferreira napomenula je da je kriza uzrokovana COVID-om 19 pogoršala postojeće nejednakosti i dovela do novih te da je negativno utjecala naročito na radnike i radnice najizloženije zarazi, osjetljivije kategorije kao što su starije osobe i osobe s invaliditetom, one koji imaju manji pristup uslugama te osobe više pogođene ograničenjem kretanja, kao što su žene i mladi. „Naša je Unija čvrsta koliko je čvrsta njezina najslabija karika. Borba protiv nejednakosti nužan je uvjet za snažnu i uspješnu Uniju. Socijalna pravednost i uključivost trebaju biti u središtu našeg oporavka. Ne možemo riješiti socijalna pitanja ako ne riješimo problem nejednakosti između područja i regija. Moramo voditi računa o mjestima gdje ljudi žive.” (mp)

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) pridružuje se naporima EU-a da se preokrene zabrinjavajući trend smanjenja medijskih sloboda i sve većeg ograničavanja novinarske neovisnosti uzrokovanih sve većim pritiskom različitih struktura moći i poslovnih struktura, slabim plaćama, koncentracijom vlasništva nad medijima i širenjem lažnih vijesti na društvenim mrežama i drugim kanalima.

U raspravi s načelnicom briselskog ureda organizacije Reporteri bez granica Julie Majerczak i glavnim tajnikom Europske federacije novinara Ricardom Gutiérrezom održanoj tijekom plenarne sjednice u rujnu EGSO je izrazio zabrinutost zbog toga što su novinari sve češće mete verbalnih i fizičkih napada. Naime, od 2015. godine ubijeno je 16 novinarki i novinara.

„U Europi vidimo neprihvatljive trendove. Sloboda i raznolikost medija preduvjeti su za dobro funkcioniranje demokracije i stoga se tiču svih nas. Profesionalno novinarstvo nikad neće moći zamijeniti algoritmi, automatsko objedinjavanje vijesti i društvene mreže”, rekla je predsjednica EGSO-a Christa Schweng.

EGSO je podržao najnovije inicijative Europske komisije, među ostalim i Preporuku o sigurnosti novinara koju je prošli tjedan predstavila povjerenica Věra Jourová. Osim toga, pozdravio je i govor predsjednice Komisije Ursule von der Leyen o stanju Unije, u kojem je ona najavila plan za donošenje europskog Akta o medijskim slobodama.

Međutim, u mišljenju „Osiguravanje slobode i raznolikosti medija u Europi”, usvojenom na plenarnom zasjedanju, EGSO je pozvao Komisiju da primijeni opća pravila o uvjetovanosti i da bez odgode odredi proračunske sankcije zemljama u kojima su sloboda i pluralizam medija ozbiljno ugroženi.

Izvjestitelj za mišljenje Christian Moos upozorio je: „Preporuke o zaštiti i sigurnosti novinara neće biti dovoljne. Ne smijemo više gubiti vrijeme. Države članice koje ograničavaju slobodu medija moraju biti isključene iz instrumenta Next Generation EU. Uredba o uvjetovanosti mora se primjenjivati. Mađarska i Poljska aktivno guše ili su već ugušile slobodu medija. Njihove vlade moraju ponovno uspostaviti demokraciju i vladavinu prava. Bez toga ne mogu ostati države članice Europske unije, koja zakonski jamči demokraciju i vladavinu prava te slobodu medija kao njihov nužan preduvjet.”

Julie Majerczak i Ricardo Gutiérrez izrazili su potporu mišljenju EGSO-a i djelovanju EU-a na osiguravanju slobode i pluralizma medija, ali su naglasili da je važno pobrinuti se za to da preporuke Komisije ne ostanu mrtvo slovo na papiru. (ll)

Jak naglasak na oporavku EU-a, zdravstvenoj uniji i digitalizaciji, čvrst stav o obrani vladavine prava i usredotočenost na budućnost Europe. EGSO pozdravlja te aspekte ovogodišnjeg govora o stanju Unije, koji su u skladu s njegovim prioritetima.

Provedba reformi iz nacionalnih planova za oporavak i otpornost i dalje je EGSO-ov prioritet, pri čemu treba voditi računa o potrebama poslodavaca, radnika i civilnog društva općenito.

„Pretvaranje ovih reformi u djelo bit će moguće samo uz potpuno sudjelovanje organiziranog civilnog društva“, izjavila je Christa Schweng, predsjednica EGSO-a.

Brzo provedeno istraživanje te dostupnost i distribucija cjepiva protiv COVID-a 19 pokazali su da Europa postiže rezultate. Istinska zdravstvena unija, koju je istaknula predsjednica Komisije Ursula von der Leyen, jedan je od ključnih prioriteta EGSO-ovog tekućeg mandatnog razdoblja.

U pogledu ulaganja u buduće tehnologije, EGSO naglašava da EU mora razviti vlastitu viziju i strategiju digitalnog suvereniteta, ali istodobno ostati otvoren za slobodnu trgovinu i podržavati multilateralni sustav.

Predsjednica Schweng također je pozdravila čvrsti stav Europske komisije o vladavini prava. Moramo braniti europske vrijednosti.

EGSO smatra da će budući uspjeh europskog gospodarskog i socijalnog modela uvelike ovisiti o našoj sposobnosti da stupimo u partnerstvo i povežemo se s ostatkom svijeta, od najbližih susjeda poput zapadnog Balkana do drugih geopolitičkih strateških partnera. (at)

EGSO općenito podržava novu strategiju EU-a za borbu protiv trgovanja ljudima za razdoblje 2021. – 2025., ali ujedno upozorava na potrebu za unošenjem socijalne dimenzije u tu politiku.

Kad je riječ o pravima žrtava i socijalnoj dimenziji, nova strategija EU-a za iskorjenjivanje trgovanja ljudima nije zadovoljavajuća. EGSO smatra da se u strategiji situacija žrtava ne rješava sustavno i humano.

Carlos Manuel Trindade, izvjestitelj EGSO-a,naglasio je: „Trgovanje ljudima dovodi do ogromne patnje žrtava; to je napad na ljudsko dostojanstvo. Zato bi u tu borbu trebalo uključiti i socijalnu dimenziju.

Budući da je sve veći i profit i broj žrtava, EGSO pozdravlja stajalište Komisije da se Direktiva EU-a o suzbijanju trgovine ljudima mora provesti u svim državama članicama i da bi se njezino preispitivanje trebalo temeljiti na detaljnoj procjeni utvrđenih nedostataka i nastalih promjena.

Osim toga, EGSO naglašava potrebu za strožim sankcijama i podržava uvođenje minimalnih standarda na razini EU-a koji kriminaliziraju mreže upletene u cijeli proces trgovanja ljudima i iskorištavanja ljudi.

Uvođenje socijalne dimenzije u provedbu strategije

U planu se ne predviđaju nikakve mjere za priznavanje i ostvarivanje prava žrtava, što bi trebao biti glavni aspekt u promicanju ljudskog dostojanstva i ljudskih prava. Žrtvama bi trebalo osigurati pravo na integraciju u društvo zemlje domaćina odgovarajućim i brzim procesom integracije.

U mišljenju se također naglašava potreba za stvaranjem pristojnih i adekvatnih gospodarskih i socijalnih uvjeta za stanovništvo u državama podrijetla, što je glavni faktor u ograničavanju ili sprečavanju vrbovanja žrtava trgovine ljudima.

I naposljetku, u novoj bi se strategiji trebala priznati znatna podrška koju mreže solidarnosti u zajednici pružaju u vidu zaštite, prihvata i integracije žrtava, kao i rad organizacija civilnog društva. (at)

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) pozdravio je napore Komisije da uskladi mjere kojima se uređuje dobrovoljni povratak migranata i njihova reintegracija u zemlju podrijetla, ali je i izrazio sumnju u izvedivost nekih od iznesenih prijedloga i zabrinutost da bi se dobrovoljni povratak mogao pretvoriti u protjerivanje migranata iz EU-a.

EGSO je naglasio da dobrovoljni povratak uglavnom ne funkcionira kako treba zbog toga što zemlje podrijetla nisu u dovoljnoj mjeri uključene i što se migranti nereguliranog statusa često ne žele vratiti.

Odbor je svoj stav iznio u mišljenju „Strategija dobrovoljnog povratka i reintegracije“ usvojenom na rujanskom plenarnom zasjedanju, u kojem pobliže sagledava strategiju, koja je jedan od ključnih ciljeva novog pakta o migracijama i azilu.

EGSO je ponovio svoju prethodnu zamjerku, a to je da pakt, umjesto da promicanjem zakonite i sigurne mobilnosti osigura sveobuhvatan pristup upravljanju migracijama, neregularne situacije gotovo isključivo rješava na granicama ili dobrovoljnim i prisilnim povratkom. EGSO to smatra strateškom slabošću EU-ove politike migracija i azila.

„Neregularne situacije moramo rješavati prije nego što do njih uopće dođe. To znači da moramo osigurati sigurne i djelotvorne načine ulaska u EU. Uspijemo li u tome, broj ljudi koji pristižu neregularnim putem mogao bi se smanjiti“, izjavio je izvjestitelj mišljenja José Antonio Moreno Díaz.

Postojeći nesustavan pristup ima dosta mana.

Moguće je da poticaji koji se trenutno pružaju zemljama podrijetla te zemlje zapravo odvraćaju od pokušaja da smanje migrantske tokove jer se programi u okviru kojih se ti poticaji nude temelje na pretpostavci da postoje osobe koje se nalaze u neregularnim situacijama.
EGSO je izrazio posebnu zabrinutost zbog toga što je jedan od ciljeva pakta povećati broj brzih dobrovoljnih povrataka s vanjskih granica EU-a.

„Jesu li ti brzi povraci zaista dobrovoljni ili se radi o protjerivanju? Bojimo se da bi ‘dobrovoljni povratak’ mogao postati eufemizam za protjerivanje ili financijsku kompenzaciju koja se isplaćuje zemljama odredišta koje prihvaćaju povratnike, pri čemu se želje povratnika ili, što još više zabrinjava, njihova prava, ni u jednom trenutku ne uzimaju u obzir“, rekao je Moreno Díaz.

EGSO je zaključio da se suradnja s trećim zemljama u svakom pogledu mora temeljiti na njihovom poštovanju međunarodnog javnog prava i zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda.

 

U dvama izvješćima o nacrtu zakonodavstva EU-a o umjetnoj inteligenciji EGSO poziva na sveobuhvatnu zabranu vrednovanja građana i na uvođenje mehanizma za pritužbe i pravnu zaštitu za osobe koje su pretrpjele štetu zbog sustava umjetne inteligencije.

EGSO je na rujanskom plenarnom zasjedanju pozdravio predloženi Akt o umjetnoj inteligenciji (AIA) i Koordinirani plan za umjetnu inteligenciju.

EGSO smatra da su zdravlje, sigurnost i temeljna prava zaista primarni interesi tog novog zakonodavstva, koje ima globalni odjek jer sadržava niz zahtjeva koje će programeri unutar i izvan Europe morati poštovati budu li svoje proizvode željeli prodavati u EU-u.

Po mišljenju EGSO-a, prijedlozi imaju i nekoliko slabosti, među ostalim i u području vrednovanja građana. Odbor ukazuje na opasnost od toga da ta praksa zaživi u Europi, kao što je već slučaj u Kini, gdje vlada pojedincima čak može uskratiti pristup javnim uslugama.

Iako prijedlog akta o umjetnoj inteligenciji sadržava zabranu vrednovanja građana od strane javnih vlasti u Europi, EGSO smatra da bi tu zabranu trebalo proširiti i na privatne i poluprivatne organizacije kako bi se spriječila primjena te prakse za, primjerice, utvrđivanje kreditne ili hipotekarne sposobnosti.

ESGO također ukazuje na opasnosti od popisivanja visokorizične umjetne inteligencije i upozorava na to da izrada takvog popisa može dovesti do toga da popriličan broj praksi iz područja umjetne inteligencije koje još uvijek nailaze na veliku kritiku bude proglašen normalnim i pogodnim za široku uporabu. Time bi bilo dopušteno biometrijsko prepoznavanje emocija ili afekata, odnosno analiziranje izraza lica, glasa, tjelesnog držanja i gesta određene osobe, kako bi se predvidjelo njezino buduće ponašanje, otkrilo lažne izjave i čak utvrdilo ima li ona predispozicije da bude uspješna na poslu. A bilo bi dopušteno i procjenjivanje, vrednovanja pa čak i otpuštanje radnika i radnica na temelju umjetne inteligencije, baš kao i ocjenjivanje na ispitima.

Povrh toga, predloženim zahtjevima za visokorizičnu umjetnu inteligenciju ne može se uvijek ublažiti šteta koju te prakse mogu potencijalno nanijeti zdravlju, sigurnosti i temeljnim pravima. Stoga postoji potreba za uvođenjem mehanizma za pritužbe i pravnu zaštitu kako bi osobe koje pretrpe štetu zbog sustava umjetne inteligencije imale pravo na osporavanje odluka koje donesu isključivo algoritmi.

Općenitije govoreći, EGSO smatra da Akt o umjetnoj inteligenciji polazi od pretpostavke da, nakon što su zahtjevi za srednjorizičnu i visokorizičnu umjetnu inteligenciju ispunjeni, umjetna inteligencija može uvelike zamijeniti ljudsko odlučivanje.

„EGSO oduvijek zagovara pristup umjetnoj inteligenciji u skladu s kojim glavnu ulogu ima čovjek jer se ne mogu sve odluke svesti na jedinice i nule“, kaže Cateljine Muller, izvjestiteljica za mišljenje EGSO-a o Aktu o umjetnoj inteligenciji. „Mnoge odluke imaju moralnu komponentu, ozbiljne pravne posljedice i velike društvene učinke, na primjer na provedbu zakona i pravosuđe, socijalne usluge, stanovanje, financijske usluge, obrazovanje i propise o radu. Jesmo li doista spremni dopustiti umjetnoj inteligenciji da zamijeni ljudsko odlučivanje, čak i u ključnim postupcima kao što su postupci u području kaznenog progona i pravosuđa?“ (dm)

Europa se polako oporavlja od krize uzrokovane COVID-om 19, stoga je krajnje vrijeme da se s riječi prijeđe na djela i provede strategija „od polja do stola”. EGSO snažno zagovara preobrazbu europskih prehrambenih sustava kako bi postali ekološki, gospodarski i socijalno održiviji. Napominje i da je među gospodarskim subjektima u lancu opskrbe hranom ključna suradnja, a ne tržišno natjecanje, kako bi se poticao otporniji i uključiviji prehrambeni sustav i za sve dionike osigurao pravedan udio.

Europska unija proslavila je 23. rujna 2021. prvi „Dan ekološke proizvodnje”, a EGSO je upravo usvojio mišljenja „Akcijski plan za razvoj ekološkog sektora“ i „Ususret pravednom lancu opskrbe hranom“.

Donositelji odluka pred sobom imaju veliku priliku da provedu nužnu transformaciju. Nalazimo se na kritičnoj točki za provedbu sveobuhvatne prehrambene politike.

S 8,5 % poljoprivrednog zemljišta namijenjenog ekološkom uzgoju prijeći na 25 %: ambiciozan cilj

Komisija je u okviru europskog zelenog plana putem strategije „od polja do stola“ i strategije o bioraznolikosti postavila cilj za ekološku proizvodnju u EU-u: do 2030. najmanje 25 % poljoprivrednog zemljišta trebalo bi biti namijenjeno za ekološki uzgoj.

„Ekološki uzgoj ima ulogu u postizanju ciljeva europskog zelenog plana. Presudan će biti tržišno usmjeren pristup daljnjem povećanju potražnje i povjerenja potrošača u ekološke proizvode“, izjavio je Andreas Thurner, izvjestitelj za EGSO-ovo mišljenje o ekološkom sektoru.

EGSO ipak naglašava da su potrebna dostatna financijska sredstva kako bi se osiguralo da svi građani i građanke EU-a imaju koristi od tog velikog prelaska na ekološki uzgoj. (mr)

EU-u su potrebne učinkovite i hitne mjere za smanjenje emisija i suočavanje s klimatskim promjenama. U tu svrhu paket mjera za održivo financiranje koji je predstavila Europska komisija ima potencijal za uspostavu jasnog, dosljednog i sveobuhvatnog okvira u kojem se zelenije gospodarstvo može razvijati bez učinaka ovisnosti.

EGSO u mišljenju usvojenom na plenarnom zasjedanju u rujnu, koje je sastavio Stefan Back, u potpunosti podupire mjere Komisije kojima se žele postaviti standardi za definiciju „održivih gospodarskih aktivnosti“, ali ističe da bi se neki elementi mogli pokazati kao složen i skup izazov, osobito za mala i srednja poduzeća.

Odbor smatra da je važno jasno definirati tehničke kriterije za zelena ulaganja koja izravno doprinose ostvarenju europskih klimatskih ciljeva, kriterije s kojima bi se prakse odgovarajućih poslovnih sektora i financijskog sektora mogle uskladiti. Postavljanje standarda koji odudaraju od maksimalnih zahtjeva iz zakonodavstva EU-a može dovesti do zabune, stoga EGSO preporučuje postroženje tih zahtjeva.

„Cilj je paketa mjera Komisije omogućiti ulagačima da preusmjere ulaganja u održivije tehnologije i poduzeća. Potrebni su nam učinkoviti, lako primjenjivi, inovativni i produktivni alati koji donose brze i jasne rezultate. Delegiranu uredbu o taksonomiji održivog financiranja trebalo bi ocijeniti u tom duhu“, naglasio je Stephan Back. (mp)

Na EGSO-ovom Forumu civilnog društva zapadnog Balkana, održanom u Skoplju 30. rujna i 1. listopada, u prvom je planu bilo stanje stvari kada je riječ o jasnim perspektivama pristupanja te regije EU-u i aktivno uključivanje civilnog društva u rad na tome.

Taj je forum, u organizaciji Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO) u suradnji s Europskom komisijom i Vijećem za regionalnu suradnju, održan u pravom trenutku, tek nekoliko dana uoči sastanka na vrhu EU-a i zapadnog Balkana u Brdu, u okviru slovenskog predsjedanja.

Premijer Republike Sjeverne Makedonije Zoran Zaev izjavio je: „Jačanje procesa pristupanja, kao uvjerljive perspektive EU-a za zapadni Balkan, prava je tema u pravom trenutku s obzirom na nametnutu blokadu za proširenje.“

Predsjednica EGSO-a Christa Schweng potvrdila je jasnu potporu Odbora proširenju EU-a na zemlje te regije.
„Zaista vjerujem da je zapadnom Balkanu mjesto u Europskoj uniji. Ne smijemo zaboraviti ni to da svaka rasprava o proširenju podrazumijeva i raspravu o budućnosti Europe, a u taj se proces u potpunosti mora uključiti civilno društvo iz te regije i EU-a.“

Povjerenik za susjedstvo i proširenje Olivér Várhelyi primijetio je: „Put u EU dug je, složen i pun izazova. No oni koji su zaista predani, uspiju u tome. A za mene nema nikakve sumnje – budućnost zapadnog Balkana je Europska unija.“

S time se složio i Gašper Dovžan, državni tajnik u slovenskom Ministarstvu vanjskih poslova, rekavši da je proširenje logičan korak i uzajamno koristan proces koji iziskuje ambiciju i upornost.

Aktivno uključivanje civilnog društva neophodno je za proces pristupanja

Biljana Spasovska, iz Mreže za razvoj civilnog društva Balkana (BCSDN), izrazila je zabrinutost zbog sužavanja prostora za djelovanje i smanjivanja sredstava koja se izdvajaju za civilno društvo, rekavši da su se osnovne slobode dovodile u pitanje, osobito tijekom pandemije.

Sudionici i sudionice foruma naglasili su da je važno jamčiti slobodu udruživanja i osigurati poticajan građanski prostor.

Raspravljalo se i o smjernicama za provedbu zelenog plana i gospodarskog i investicijskog plana. Međutim, uspjeh tih planova ovisi o istinskoj uključenosti i aktivnom sudjelovanju civilnog društva u donošenju politika.

Javno financiranje organizacija civilnog društva mora se reformirati u svim zemljama zapadnog Balkana, a civilno društvo mora biti neovisno i oslobođeno političkog utjecaja.

Završna deklaracija s Osmog foruma civilnog društva zapadnog Balkana dostupna je ovdje. (at)

Dana 1. listopada 2021. Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) službeno se priključio Europskom savezu za sirovine (ERMA). Europska komisija pokrenula je ERMA-u 29. rujna 2020. radi poticanja otpornosti i strateške autonomije u opskrbi industrije i društva EU-a ključnim sirovinama. Savez trenutačno ima više od 500 članova iz EU-a i izvan njega.

Imajući u vidu rad EGSO-a na mišljenju CCMI/177, ERMA je službeno pokrenula postupak njegovog pridruživanja u svojstvu promatrača. Predsjedništvo EGSO-a imenovalo je Andrésa Barcelóa Delgada (ES-GR I) promatračem EGSO-a u ERMA-i, s obzirom na to da je on već radio na nekoliko mišljenja EGSO-a o sirovinama. G. Barcelóu Delgadu u radu će pomagati i s njim se koordinirati Norbert Kluge (DE-GR II) i Kestutis Kupsys (LT-GR III).

Ove je godine 12. rujna održano 41. izdanje utrke Briselskih 20 km. Utrka je posvećena dvjema kampanjama: promicanju konferencije o budućnosti Europe, čiji je slogan „Budućnost je u vašim rukama”, i potpori borbi protiv raka, odnosno prikupljanju 10 000 eura za tu svrhu i za istraživanje raka. Za tu je kampanju 10 eura od svake prijave proslijeđeno izravno dobrotvornom događanju TELEVIE, koje televizijska stanica RTL-TVI organizira od 1989. godine u frankofonoj Belgiji i Luksemburgu kao doprinos znanstvenim istraživanjima raka djece i odraslih.

Više od 22 000 trkača i trkačica iz više od 100 zemalja, kao i hodači te osobe s invaliditetom na biciklima i u kolicima, sudjelovali su u događanju hodajući ili trčeći ulicama Bruxellesa. Više od 800 kolega i kolegica iz europskih institucija sudjelovalo je u utrci u timskim majicama s natpisom „Running for Europe“ (trčimo za Europu).

Pobjednik ovogodišnje utrke bio je Amaury Paquet iz Liègea u Belgiji, koji je na cilj stigao za 59 minuta i 31 sekundu, što je treće najbrže vrijeme u povijesti ove utrke. U utrci žena prva je stigla Florence De Cock, također iz Liègea, s vremenom od jednog sata, 9 minuta i 50 sekundi.

EGSO je na događanju predstavljao potpredsjednik Cillian Lohan koji je, zajedno sa Stefaanom De Rynckom, voditeljem predstavništva Europske komisije u Belgiji, dao znak za početak utrke. Trkače i trkačice pozdravili su i Jaume Duch, glavni direktor za komunikaciju u Europskom parlamentu, i belgijska kraljica Mathilda, koja je i sudjelovala u utrci.

Iduća utrka Briselskih 20 km održat će se 29. svibnja 2022. (ehp)