Izvjestitelj ste za mišljenje „Promicanje autonomne i održive proizvodnje hrane: strategije za zajedničku poljoprivrednu politiku nakon 2027.” Što Odbor u tom mišljenju predlaže u vezi s održivom proizvodnjom hrane, posebno u kontekstu ZPP-a nakon 2027.?

Stoyan Tchoukanov: ZPP je Europskoj uniji omogućio da za svoje sve brojnije stanovništvo osigura stabilnu opskrbu hranom visoke kvalitete, koja se stalno poboljšava, a da istodobno zadrži model obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Ta se politika razvijala tijekom posljednjih 65 godina, ali i dalje postoje brojne kritike u pogledu triju dimenzija održivosti nove verzije koja je stupila na snagu 2021.

Budući da se suočavamo s novim izazovima, sada nam je više no ikad prije potreban stabilan dugoročni politički okvir usmjeren na održivu proizvodnju hrane i otvorenu stratešku autonomiju Europske unije. To bi trebalo ići ruku pod ruku sa zaštitom raznolikosti vrsta poljoprivrede u EU-u i zadovoljavanjem društvenih i ekoloških potreba („javna sredstva za javna dobra”), uz istodobno osiguravanje ruralnog razvoja.

Okolišne i klimatske politike ne bi se u oporavku od trenutačne krize smjele smatrati opterećenjem, već dijelom dugoročnih rješenja i smjernica za donošenje odluka u budućnosti. Najnovijom reformom ojačano je načelo da se za svaki hektar za koji se dodjeljuje potpora društvu zauzvrat moraju pružati ekološke usluge.

Međutim, jedinstveno financiranje po hektaru ne odražava ekološku stvarnost i ne predstavlja socijalno pravednu potporu. Smatramo da bi sljedećim ZPP-om to trebalo odvesti korak dalje i povećati okolišne i socijalne zahtjeve, uz obaveznu adekvatnu kompenzaciju i zaštitu od nepoštenog tržišnog natjecanja.

Stoga bi plaćanja po površini trebalo prenamijeniti u poticaje umjesto naknada za predmetne usluge, uz razumno prijelazno razdoblje koje može biti i dulje od trajanja jednog ciklusa višegodišnjeg financijskog okvira (VFO).

Mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva trebala bi imati priliku odlučiti zadržati potporu dohotku zasnovanu na plaćanju po površini i jedinicama rada na poljoprivrednom gospodarstvu, čime bi se državama članicama omogućilo da u strateškim planovima definiraju odgovarajuće kriterije. Kako bi se zaustavio daljnji pad broja poljoprivrednih gospodarstava u EU-u zbog nedostatka generacijske obnove, treba poduzeti mjere za povećanje prosječnih prihoda od poljoprivrede, pristupa zemljištu (putem bespovratnih investicijskih sredstava, povlaštenih kredita, nacionalnog zakonodavstva o prijenosu zemljišta), povoljnih uvjeta ulaganja u okviru drugog stupa (osiguravanjem dodatnog privatnog novca), usavršavanja (poljoprivrednika, radnika na poljoprivrednim gospodarstvima i savjetnika), osnaživanja žena, dobrih uvjeta rada, poboljšanja dugoročnih izgleda za poljoprivrednike (mirovine itd.) te ukupne privlačnosti ruralnih područja.

ZPP-om se mora pridonositi promicanju potražnje potrošača u EU-u za zdravijom i održivijom prehranom (ekološki, sezonski, lokalni proizvodi), smanjivati rasipanje hrane i regulirati tržište hrane kako bi se riješio problem financijalizacije prehrambenog sektora koja potiče velike špekulacije, s obzirom na to da se ostvaruje golema dobit dok se Europljani jedva nose sa sve većim cijenama hrane. Povećanja cijena energije i rizici od poremećaja u opskrbi energijom i gnojivima dio su nove normale, a u okviru ZPP-a trebalo bi razmotriti uključivanje protucikličkih mjera i osigurati programe potpore za ulaganja namijenjene poboljšanju proizvodnje i distribucije energije iz obnovljivih izvora u ruralnim područjima na razini poljoprivrednih gospodarstava i na lokalnoj razini.

U mišljenju predlažemo Komisiji da razmotri mogućnost jačanja javno-privatnih partnerstava za sustave osiguranja – dobrovoljnih u državama članicama – u instrumentima ZPP-a nakon 2027. kao odgovor na posljedice ekstremnih klimatskih nepogoda. S obzirom na izbore za Europski parlament koji će se održati 2024. i buduće proširenje EU-a, EGSO ovo mišljenje smatra prilikom za iznošenje određenih razmatranja, smjernica i prijedloga organiziranog civilnog društva o budućem obliku i smjeru ZPP-a nakon 2027. u cilju postizanja autonomne i održive proizvodnje hrane u okviru cjelovitije i sveobuhvatnije prehrambene politike. Cilj je doprinijeti prijedlogu Komisije za sljedeći ZPP isticanjem potreba organizacija civilnog društva i očekivanja društva u cjelini.