EGSO info

EGSO je primjer uspjeha, ali Europska unija mora uložiti još veće napore za očuvanje svog društvenog ugovora, solidarnosti, pravednog gospodarstva i uključivosti. To je od presudne važnosti za zaštitu europskih vrijednosti.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) osnovan je Ugovorom iz Rima (potpisanim u ožujku 1957.), a svoje prvo plenarno zasjedanje održao je u svibnju 1958. Iskustvo rada Odbora i pouke za budućnost bili su tema rasprave „Proslava 65. obljetnice Europskog odbora regija: jačanje položaja organizacija civilnog društva i obrana demokracije” održane 13. prosinca 2023. u Bruxellesu. „U posljednjih 65 godina Odbor je izgradio istinsku platformu na kojoj civilno društvo može slobodno izražavati svoja stajališta i tako nastojati poboljšati zakonodavstvo EU-a. U geopolitičkom kontekstu koji se brzo mijenja glas snažnog i neovisnog civilnog društva važniji je nego ikada prije. Upravo se civilno društvo provođenjem svoje nadzorne uloge brine za to da demokratski kontrolni mehanizmi, vladavina prava i temeljna prava i vrijednosti i dalje funkcioniraju tako da nitko ne može demokraciju dovesti u pitanje”, rekao je predsjednik EGSO-a Oliver Röpke.

Članovi i članice EGSO-a predstavljaju razne organizacije civilnog društva u Europi, uključujući poduzeća, sindikate i druge interesne skupine. Riječ je o savjetodavnom tijelu EU-a koje dostavlja mišljenja Europskoj komisiji, Vijeću EU-a i Europskom parlamentu te tako djeluje kao most između institucija EU-a, koje donose odluke, i građana EU-a. „EGSO je upravo navršio 65 godina i mogli bismo pomisliti da je vrijeme za odlazak u mirovinu, ali upravo suprotno. EGSO je sada, kada se mnogi Europljani i Europljanke suočavaju s poteškoćama, potrebniji nego ikada. Treba se oduprijeti pokušaju da se zanemari uloga organiziranog socijalnog dijaloga. Naprotiv, ostale institucije EU-a trebale bi više slušati naš glas”, rekao je Georges Dassis, bivši predsjednik EGSO-a i predsjednik Udruge bivših članova EGSO-a.

U raspravi je istaknuto da je EGSO u debati o europskom stupu socijalnih prava proteklih godina bio glavni partner. Osim toga, EGSO je bio ravnopravni sudionik Konferencije o budućnosti Europe, u čijim se konačnim preporukama EGSO izričito navodi kao instrument za povećanje sudjelovanja i transparentnosti demokracije EU-a. Noviji primjeri pionirske uloge EGSO-a uključuju prvi poziv na uspostavu istinske europske zdravstvene unije i činjenicu da je EGSO bio predvodnik u predlaganju „prava na popravak”. Stefano Mallia, predsjednik Skupine poslodavaca, naglasio je važnost rada EGSO-a i istaknuo poboljšanja zakonodavstva od 1958. godine: „Proteklih smo mjeseci ostvarili nekoliko ključnih ciljeva, uključujući provjeru konkurentnosti i plavi plan EU-a. I dalje ćemo prenositi gledišta onih koje predstavljamo.”

Energetska tranzicija, borba protiv klimatske krize i odgovor na geopolitičke prijetnje koje predstavlja Rusija samo su neki od izazova koji jačaju potrebu za EGSO-om koji pomaže u stvaranju konsenzusa radi postizanja općeg dobra, promicanja vrijednosti europske integracije i poticanja participativne demokracije i organizacija civilnog društva. „EGSO već 65 godina predstavnicima sindikata pruža platformu za sudjelovanje u suštinskim raspravama s poslodavcima, organizacijama civilnog društva i drugim institucijama Europske unije. Uspjeh EGSO-a počiva na suradnji. Okupljanjem predstavnika različitih društvenih skupina uspijevamo donositi mišljenja koja obuhvaćaju niz različitih perspektiva. Upravo ta uključivost omogućuje da naš rad bude u skladu s demokratskim načelima”, rekla je Lucie Studničná, predsjednica Skupine radnika.

Séamus Boland, predsjednik Skupine organizacija civilnog društva, pozvao je na opću mobilizaciju EGSO-a za predstojeće europske izbore. „EU mora zajedničko rješavanje problema usmjeriti na zajedničke europske izazove. Hoćemo li u tome uspjeti uvelike će ovisiti o rezultatima izbora za Europski parlament. EGSO i njegovi članovi i članice imaju mandat i odgovornost da putem svojih mreža organizacija civilnog društva dopru do građana kako bi se suzbile dezinformacije, strahovi i nedostatak povjerenja. Osim toga, moramo ponoviti poziv za uspostavu istinskih mjera za provedbu dijaloga s civilnim društvom na razini EU-a u svim područjima politika.”

Saznajte više o povijesti EGSO-a (ab)

Predsjedništvo Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO) odlučilo je 12. prosinca 2023. imenovati Isabelle Le Galo Flores novom glavnom tajnicom EGSO-a.

Isabelle Le Galo Flores magistra je matematičkog inženjerstva i magistra komunikacija, medijskih studija i međunarodnih odnosa. Tijekom karijere bila je na raznim rukovodećim položajima, a na zadnjem radnom mjestu bila je zamjenica glavnog direktora za Španjolsku u Zakladi Daniel i Nina Carasso, gdje je, među ostalim, radila u području održivih prehrambenih sustava i na temi građani i umjetnost.

Glavni tajnik EGSO-a ima izvršnu funkciju, pruža pomoć i savjete statutarnim tijelima EGSO-a i upravlja radnom snagom od otprilike 700 zaposlenika i zaposlenica. Isabelle Le Galo Flores preuzela je dužnost 16. siječnja na razdoblje od pet godina, nakon što je Gianluca Brunetti napustio tu funkciju 31. prosinca 2023. (ehp)

U EU-u gotovo 900 tisuća ljudi živi kao beskućnik na ulici ili prespava svake noći u skloništu. Beskućništvo se u posljednjih 15 godina više nego udvostručilo pa EGSO stoga poziva države članice i EU da poduzmu mjere.

EGSO poziva na donošenje sveobuhvatne strategije EU-a za borbu protiv beskućništva i na djelotvorne nacionalne politike za beskućništvo koje bi hitno trebalo provesti kako bi se do 2030. radikalno smanjila ova pojava koja je jedan od najekstremnijih oblika socijalne isključenosti.

„Pozivamo na donošenje strategije EU-a o beskućništvu kojom bi se nadopunila Europska platforma za borbu protiv beskućništva (EPOCH) i omogućilo uključivanje nacionalnih politika o beskućništvu u europski semestar”, rekla je Maria del Carmen Barrera Chamorro, izvjestiteljica za mišljenje EGSO-a Okvir EU-a za nacionalne strategije za borbu protiv beskućništva.

Ta strategija mora biti poduprta preporukom Vijeća. Stoga EGSO poziva belgijsko predsjedništvo Vijeća EU-a da započne raditi na njoj. Odbor također traži od Komisije da hitno pripremi prijedlog novog višegodišnjeg programa rada koji bi se nastavio i tijekom sljedećeg mandata Komisije.

„EGSO želi da beskućništvo i dalje bude prioritet socijalne politike EU-a uoči, ali i nakon europskih izbora. Potreban nam je strateški zaokret u upravljanju beskućništvom kako bismo ga potpuno iskorijenili do 2030.”, rekao je suizvjestitelj za mišljenje Ákos Topolánszky.

EGSO predlaže aktivno promicanje načela „stanovanje na prvom mjestu” kako bi se spriječilo trajno beskućništvo. Prema tom načelu stanovanje ne samo da pruža utočište, nego je i alat za reintegraciju. Konkretno, to znači osiguranje dugoročnih rješenja stambenog pitanja, neovisno o tome jesu li ispunjeni uvjeti poput pokazivanja osobnog razvoja ili prihvaćanja potpore.

Pristup usmjeren na stanovanje već je usvojen u Lisabonskoj deklaraciji koju su 2021. potpisale 27 država članica EU-a, europske institucije i mnoge europske nevladine organizacije. Deklaracija je politička osnova EPOCH-a, a njezini potpisnici obvezali su se surađivati u području beskućništva na razini EU-a i raditi na iskorjenjivanju beskućništva do 2030. Međutim, EGSO u svojem mišljenju primjećuje da pitanje beskućništva i dalje nije u dovoljnoj mjeri riješeno ni na europskoj ni na nacionalnoj razini.

Finska je jedina zemlja koja je u posljednja dva desetljeća uspjela dosljedno smanjivati beskućništvo. (ll)

Digitalizacija, trgovina, ekonomija i financije te konkuretnost i poslovanje četiri su područja u kojima je španjolsko predsjedništvo Vijeća Europske unije od srpnja do prosinca 2023. ostvarilo napredak.

Prva potpredsjednica španjolske vlade i ministrica gospodarstva i digitalizacije Nadia Calviño na plenarnom je zasjedanju u prosincu sažela zaključke rotirajućeg predsjedništva EU-a navevši, među ostalim, produbljivanje ekonomske i monetarne unije, trenutačna plaćanja u području bankarstva, reformu tržišta električne energije i potpisivanje naprednog trgovinskog sporazuma s Čileom.

Nadia Calviño, koja bi 1. siječnja 2024. trebala preuzeti dužnost predsjednice Europske investicijske banke (EIB), istaknula je i pitanja kojima će se Europska unija uskoro morati posvetiti, posebno s obzirom na predstojeće europske izbore. „Svijet prolazi kroz goleme promjene, a struktura uspostavljena nakon Drugog svjetskog rata se mijenja”, izjavila je. „Moramo se pobrinuti za to da EU i dalje bude predvodnik u najvažnijim svjetskim raspravama, da se bavi glavnim problemima i štiti europske vrijednosti u svijetu.”

Govoreći o intenzivnom semestru koji je upravo gotov, dodala je da je „suradnja s drugim europskim institucijama, a posebno EGSO-om, bila ključ uspjeha. Moja prisutnost pokazuje snažnu privrženost španjolske vlade socijalnim partnerima, socijalnom dijalogu i civilnom društvu. Nastojimo ih pažljivo slušati i u svoj rad uključiti mišljenje civilnog društva.” (mp)

EGSO poziva na proširenje područja primjene prijedloga Komisije o europskoj iskaznici za osobe s invaliditetom tako da se njome obuhvate i dulji boravci za potrebe rada ili studiranja, kako bi se osobama s invaliditetom omogućila sloboda kretanja u EU-u.

EGSO je pohvalio prijedlog Komisije o europskoj iskaznici za osobe s invaliditetom i europskoj parkirnoj karti kao prvi korak prema omogućavanju osobama s invaliditetom da se slobodno kreću EU-om.

„Ovaj prijedlog o iskaznici i karti utjecat će na više od 80 milijuna Europljana i Europljanki s invaliditetom”, rekao je Ioannis Vardakastanis, glavni izvjestitelj za mišljenje EGSO-a „Europska iskaznica za osobe s invaliditetom i europska parkirna karta za osobe s invaliditetom”, koje je predstavljeno na plenarnom zasjedanju EGSO-a 14. prosinca. „Ovo je vrlo važan korak prema uklanjanju ozbiljnih prepreka i prema tome da se osobama s invaliditetom, i Europljanima i državljanima trećih zemalja koji zakonito borave u državama članicama, osigura ostvarivanje temeljnog načela na kojem se zasniva Unija: slobode kretanja. To će poslužiti i za oblikovanje daljnjih politika u budućnosti.”

Međutim, EGSO je upozorio da se prijedlogom ne uklanjaju neke od najvažnijih prepreka slobodnom kretanju Europljana i Europljanki s invaliditetom, naime nemogućnost prenošenja naknada povezanih s invaliditetom pri preseljenju u drugu državu članicu EU-a radi posla ili studiranja. U svojem samoinicijativnom mišljenju EGSO poziva na proširenje područja primjene prijedloga kako bi premještena osoba s invaliditetom mogla privremeno koristiti iskaznicu i kartu i tako nastaviti primati naknade povezane sa socijalnim politikama ili nacionalnim sustavima socijalne sigurnosti.

To trenutačno nije tako. Kada se neka osoba preseli iz jedne države članice u drugu, gubi pravo na sve naknade za invalidnost čim prijeđe granicu, sve dok se u novoj državi članici ponovno ne provede procjena invaliditeta.

Postupak procjene može trajati dulje od godinu dana, a tijekom prijelaznog razdoblja osoba ostaje bez priznatog statusa osobe s invaliditetom ili potpore. „Zahtijevamo da se područje primjene proširi kako bi se osiguralo da tijekom tog razdoblja u novoj zemlji ne bude pravnog vakuuma i obustave statusa osobe s invaliditetom. To će osobama s invaliditetom omogućiti dostojanstven život od samog početka”, izjavio je izvjestitelj Vardakastanis. (ll)

Organizacije civilnog društva izražavaju razočaranje rezultatima konferencije COP28, ali ih vide kao platformu za pojačano europsko djelovanje na globalnoj razini. Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) i dalje je predan rješavanju klimatske krize i naglašava potrebu za većim ambicijama i uključivanjem mladih.

Konferencija COP28 označava povijesnu prekretnicu s obzirom na to da se zemlje prvi put u trideset godina obvezuju da će se odreći fosilnih goriva u energetskim sustavima. Predsjednik EGSO-a Oliver Röpke priznaje taj napredak, ali ustraje u tome da treba u potpunosti napustiti fosilna goriva i naglašava važnost uključivanja mladih u te napore.

Pregovarači Europske unije smatraju uspješnim to što je zadržan cilj Pariškog sporazuma o ograničavanju globalnog porasta temperature. Konferencija COP28 usmjerena je na energetski sektor, a cilj joj je smanjenje emisija za 43 % do 2030. i postizanje nulte neto stope emisija do 2050. Međutim, Sporazum je kritiziran zbog svojih nedostataka, među ostalim zbog nesigurnosti u pogledu toga može li se ostvariti cilj od 1,5 °C, utjecaja naftnih država i ograničenih financijskih sredstava za tranziciju.

Supredsjednica Rimskog kluba Sandrine Dixson-Declève upozorava na sve veće nejednakosti u bogatstvu i društvene napetosti koje proizlaze iz nepravedne raspodjele tereta. Izaslanica mladih EGSO-a Diandra Ni Bhuachalla razočarana je rezultatima konferencije COP28 i naglašava važnost stvarnih iskustava ljudi u borbi protiv lobija za fosilna goriva.

Unatoč zabrinutosti članovi EGSO-a prepoznaju pozitivne aspekte Sporazuma iz Dubaija i obvezuju se na uklanjanje pravnih praznina. Istodobno pozivaju i druge institucije EU-a da učine isto. Glavna poruka rasprave EGSO-a odlučna je predanost: „Nećemo odustati” od hitnog rješavanja klimatske krize stalnim djelovanjem EU-a i UN-a. (ks)

EU bi trebao promicati klimatsku diplomaciju kao političku okosnicu svojeg vanjskog djelovanja, naglasio je Europski gospodarski i socijalni odbor u svojem mišljenju usvojenom na plenarnom zasjedanju u prosincu. Potreban mu je pouzdan i vjerodostojan strateški plan kojim bi svoju klimatsku diplomaciju prilagodio aktualnoj geopolitičkoj situaciji i UN-ovim ciljevima održivog razvoja.

EGSO smatra da u daljnjem djelovanju klimatsku diplomaciju treba unaprijediti u okosnicu vanjskih odnosa EU-a.

Predsjednik Skupine poslodavaca EGSO-a i izvjestitelj za mišljenje Stefano Mallia naglasio je: „Želimo li izbjeći nepopravljivu štetu, ne smijemo gubiti vrijeme. Klimatska diplomacija preventivna je diplomacija i stoga je hitno treba unaprijediti kako bi postala okosnica vanjskih odnosa i vanjske politike EU-a.”

EGSO potiče EU da donese sveobuhvatnu strategiju klimatske diplomacije s kratkoročnim i dugoročnim prioritetima, putem koje bi se klimatsko djelovanje integriralo u sva područja vanjskih odnosa, uključujući sigurnost i obranu, trgovinu, ulaganja, promet, migracije, razvojnu suradnju, financijsku i tehničku pomoć, kulturu i zdravlje.

Uspješna interna provedba europskog zelenog plana čini EU vjerodostojnim akterom koji može utjecati na druge dionike i nadahnuti ih na slično djelovanje usmjereno na održivost. Stoga EGSO poziva države članice i institucije da osiguraju bolju koordinaciju među akterima u EU-u kako bi se njihove politike uskladile s klimatskim ciljevima i ubrzalo unutarnje djelovanje usmjereno na provedbu zelenog plana.

Kako je izjavio izvjestitelj za mišljenje Stefano Mallia: „Moramo se okrenuti sebi da bismo procijenili možemo li ostvariti ciljeve koje smo postavili u okviru zelenog plana. Nakon što sredimo svoju situaciju, trebali bismo se okrenuti susjednim zemljama, poticati njihovu gospodarsku diversifikaciju, oblikovati planove za pravednu tranziciju i podupirati projekte prilagodbe i upravljanja rizicima da bismo spriječili i smanjili rizike nestabilnosti.” (mt)

U nedavno usvojenom mišljenju Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) upozorava da pretjerano oslanjanje EU-a na uvoz aktivnih farmaceutskih sastojaka i gotovih lijekova iz Azije ugrožava zdravlje i dobrobit građana i građanki EU-a. EGSO stoga predlaže donošenje akta o ključnim lijekovima.

Europska unija sve teže osigurava opskrbu osnovnim farmaceutskim proizvodima, a većinu aktivnih farmaceutskih sastojaka i gotovih lijekova trenutačno uvozi iz Azije. Oslanjanje na vanjske dobavljače postavlja pitanje otpornosti EU-a na prekide u lancima opskrbe, volatilnost cijena i potencijalne geopolitičke rizike.

„Oslanjanjem na vanjske dobavljače za uvoz osnovnih farmaceutskih proizvoda ugrožavamo živote naših građana i građanki. Moramo smjesta djelovati da bismo Europljanima i Europljankama osigurali pristup potrebnim lijekovima”, izjavio je Lech Pilawski, EGSO-ov izvjestitelj za to mišljenje.

Da bi se to pitanje riješilo, EGSO preporučuje uspostavu novog mehanizma EU-a koji bi podržavao proizvodnju aktivnih farmaceutskih sastojaka i gotovih lijekova u Europi. Predloženi akt o ključnim lijekovima bio bi u obliku uredbe, a zamišljen je kao sveobuhvatan mehanizam kojim se aktivno podupire proizvodnja aktivnih farmaceutskih sastojaka i gotovih lijekova u Europskoj uniji. Taj bi mehanizam osigurao financiranje istraživanja i razvoja, razvoja infrastrukture i operativnih troškova.

Provedba tih preporuka iziskivat će znatna ulaganja i visok stupanj suradnje među državama članicama. EGSO poziva Europsku komisiju da preuzme koordinaciju tih napora i razvije sveobuhvatnu strategiju kojom bi se zaštitila zdravstvena sigurnost Europe, promicalo gospodarsko blagostanje, a građankama i građanima EU-a osigurali cjenovno pristupačni lijekovi. (gb)

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) u svom je mišljenju usvojenom na plenarnom zasjedanju predložio strategiju za rješavanje društveno-gospodarskih poteškoća s kojima se suočavaju otočna, planinska i rijetko naseljena područja EU-a. EGSO poziva na mjere EU-a u okviru kohezijske politike i naglašava potrebu za prilagođenim strategijama, pouzdanim podacima i posebnim mehanizmima za održivi rast.

Izolirane regije EU-a, kao što su otočna, planinska i rijetko naseljena područja, bore se s gospodarskim, društvenim i okolišnim izazovima koji otežavaju njihov razvoj. Izolirani otoci suočavaju se s visokim troškovima zbog svoje izolacije, a klimatske promjene predstavljaju rizik za planinska područja. Smanjenje broja stanovnika u rijetko naseljenim područjima zahtijeva inovativne strategije rasta. Izvjestitelj EGSO-a Ioannis Vardakastanis naglašava potrebu za prilagođenim pristupima kojima bi se uzele u obzir posebnosti svake regije. Odbor se u svojem mišljenju zalaže za kohezivno djelovanje EU-a, naglašavajući pritom regionalnu solidarnost za sprečavanje marginalizacije. EGSO predlaže primjenu snažne pravne osnove kohezijske politike EU-a. Osim toga, za prevladavanje jedinstvenih izazova preporučuje uspostavu posebnih fondova i paktova, primjerice pakta za otoke i pakta za planinska područja, po uzoru na uspješne strategije u urbanim i ruralnim područjima. Rješenja moraju obuhvatiti gospodarske, socijalne i okolišne aspekte i iziskuju različite mjere, od smanjenja operativnih troškova do poticanja otvaranja radnih mjesta i očuvanja lokalne kulture. Informirano donošenje odluka ovisi o točnim podacima, izgradnji kapaciteta i promicanju aktivnog dijaloga među europskim, nacionalnim i lokalnim dionicima kako bi se oblikovale politike koje odražavaju jedinstvene okolnosti tih regija u EU-u. (tk)

Financijski sektor, a pogotovo bankarstvo, nužan je za povećanje konkurentnosti gospodarstva EU-a jer znatno utječe na financiranje i prijelaz na održivost, koji je od ključne važnosti. U mišljenju usvojenom na plenarnom zasjedanju, Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) istaknuo je ključne načine za osnaživanje ovog sektora i povećanje njegovog doprinosa strateškoj autonomiji EU-a, kao i ciljeve koji će mu pomoći da to ostvari.

Otporan financijski sustav prioritet je gospodarske preobrazbe EU-a, ali unatoč naporima da se ugrade provjere konkurentnosti i poboljša regulativa putem programa REFIT, izazovi su i dalje prisutni. Izvjestitelj EGSO-a Antonio García del Riego ističe da nepotpunost bankovne unije i unije tržišta kapitala sprječava jedinstvo tržišta, zbog čega banke u EU-u zaostaju za drugim bankama u svijetu. Stoga treba provesti temeljite evaluacije kako bi se osigurao konkurentan i otporan financijski sektor. Pošteno tržišno natjecanje ključno je za stabilnost i rast, ali iziskuje snažnije regulatorne okvire koji štite raznolikost bankarskog sektora. EGSO naglašava važnost poštenog tržišnog natjecanja za osiguranje stabilnosti i privlačenje ulaganja i poziva na to da se nadzoru pristupi na uravnotežen način, kojim se promiču i digitalizacija i održivost tržišta. Iako pozdravlja uključivanje provjere konkurentnosti u buduće politike EU-a, EGSO ističe da se konkurentnost mora poboljšati bez odstupanja od globalnih standarda kao što je Basel III. Ta se provjera mora uskladiti s posebnostima financijskog sektora. Dovršetak unije tržišta kapitala smanjit će fragmentaciju tržišta, poboljšati financijsku stabilnost i potaknuti integraciju. EGSO naglašava da su učinkovite metode evaluacije, sudjelovanje dionika u procjenama učinka i pouzdani podaci za informirano donošenje odluka ključni za unapređenje tog sektora. (tk)

Inicijativom Global Gateway nastoji se osigurati otvorenu stratešku autonomiju EU-a, ali ona se mora temeljiti na procjenama učinka, istaknuo je Europski gospodarski i socijalni odbor u svom mišljenju usvojenom na plenarnom zasjedanju u prosincu. EGSO predlaže da mu se dodijeli aktivnija ulogu u ključnim fazama postupka donošenja odluka o razvojnim projektima povezanima sa strategijom Global Gateway.

Strategijom Global Gateway mobilizirat će se ulaganja u visini do 300 milijardi EUR u razdoblju 2021. – 2027. za suzbijanje klimatskih promjena, poboljšanje digitalne, energetske i prometne povezanosti i jačanje zdravstvenih, obrazovnih i istraživačkih infrastruktura u cijelom svijetu.

Međutim, EGSO naglašava da se investicijski programi u okviru inicijative Global Gateway moraju zasnivati na procjenama učinka, osiguranju demokratske odgovornosti za razvojne inicijative u partnerskim državama, i ekonomskoj, socijalnoj i okolišnoj održivosti projekata. Istovremeno, Odbor izražava zadršku prema projektima koji se financiraju drugim sredstvima EU-a i koji bi mogli odstupiti od standardnog procesa praćenja zbog nejasnih postupaka procjene učinaka pojedinačnih projekata.

Izvjestitelj za to mišljenje, član EGSO-a Stefano Palmieri, naglasio je da projekti u okviru strategije Global Gateway trebaju poštovati određen broj načela i ciljeva i da je „usklađenost s vrijednostima EU-a i provedba detaljnih procjena učinka važna za osiguranje održivosti tih projekata”.

Odbor ujedno izražava žaljenje zbog nedostatka smislenog sudjelovanja lokalnih europskih dionika u općem razvojnom procesu. EGSO bi želio biti aktivnije uključen u ključne faze postupka donošenja odluka o razvojnim projektima povezanima sa strategijom Global Gateway, počevši s organizacijom redovitih sastanaka između Odbora za Global Gateway i organizacija civilnog društva i socijalnih partnera. (mt)

Belgija je 1. siječnja preuzela palicu i predsjedat će Vijećem EU-a u ključnoj prvoj polovici 2024. Naglasak će nedvojbeno biti na europskim izborima, koji će se održati u lipnju i na kojima će europski građani i građanke odlučiti o smjeru budućeg razvoja Unije. Imat ćemo aktivnu ulogu u širenju informacija o izborima i poticanju glasača da idu na birališta. „Kao dom organiziranog civilnog društva EGSO će s belgijskim predsjedništvom blisko surađivati na izgradnji snažnije, otpornije i demokratskije Europe”, izjavio je predsjednik EGSO-a Oliver Röpke.

U novoj brošuri predstavljene su naše aktivnosti u prvoj polovici godine i ključni dosjei na kojima rade naše stručne skupine, kao i razmatračka mišljenja na zahtjev belgijskog predsjedništva.
Želite li znati tko su naši belgijski članovi i članice?

Ovdje možete saznati o kome je riječ i koje dijelove civilnog društva predstavljaju. Informacije su dostupne na nizozemskom, francuskom, njemačkom i engleskom jeziku (cw).

Europski izbori u lipnju 2024. odredit će budućnost Europe, a EGSO, kao institucijski partner civilnog društva, kreće sa svojim prvim Tjednom civilnog društva.

Nemojte ga zaboraviti upisati u kalendar!

Na tom značajnom događanju okupit će se građani i građanke svih dobnih skupina i iz svih sredina, uključujući mlade, novinare i zaposlenike europskih institucija, i sudjelovati u živoj raspravi o temama koje su važne za naš svakodnevni život i budućnost Europe.

Pod krilaticom Ustanimo za demokraciju! raspravljat ćemo o opasnostima i izazovima s kojima se suočavamo u nastojanjima da očuvamo demokratske vrijednosti i utvrditi što civilno društvo točno očekuje od budućeg vodstva Europe. Naše preporuke doprinijet će EGSO-ovoj rezoluciji o europskim izborima.

Tjedan civilnog društva obuhvatit će pet glavnih EGSO-ovih inicijativa:

• Dane civilnog društva: organizacije civilnog društva kao potpornji demokracije i ključni igrači u rješavanju postojećih problema
• Dane europske građanske inicijative: mjesto susreta za zakonodavce EU-a i države članice, voditelje kampanja, građane, građanke i dionike civilnog društva
• Tvoja Europa, tvoj glas: ustanite u obranu demokracije i podržite Europu: prioriteti mladih za sljedeći saziv Europskog parlamenta
• Nagradu civilnog društva: mentalno zdravlje tema je 14. EGSO-ove Nagrade za civilno društvo
• Seminar za novinare: kako mobilizirati Europljane i Europljanke za europske izbore?

Dođite i pronađite inspiraciju na stručnim radionicama i raspravama na visokoj razini. Iznesite svoje stavove o pitanjima ključnima za novi europski zakonodavni ciklus i povežite se s organizacijama civilnog društva i donositeljima promjena iz cijele Europe!

Registracija počinje u siječnju 2024.

Više informacija uskoro na #internetskim stranicama Tjedna civilnog društva – CivSocWeek  (mt)