Mariya Mincheva

Iako su već 2011. godine ispunile sve uvjete za pristupanje šengenskom području, Bugarska i Rumunjska 13 godina kasnije još uvijek nemaju pravo na sve pogodnosti slobodnog kretanja. Ta nelogičnost ima političke posljedice i potiče euroskepticizam.

Na sastanku Vijeća održanom 22. studenoga u Budimpešti ministri unutarnjih poslova Mađarske, Austrije, Bugarske i Rumunjske postigli su dogovor da će „poduzeti potrebne korake” da se utvrdi datum ukidanja kontrola na kopnenim granicama, ali će to ovisiti o tome hoće li se poduzeti veći napori u suzbijanju nezakonitih migracija osoba koje pristižu zapadnobalkanskom rutom.

Šengenski sporazum od presudne je važnosti za slobodno kretanje ljudi, robe, usluga i kapitala unutar Europske unije i ključan je čimbenik njezinog gospodarskog uspjeha. Njegovim se ograničavanjem ugrožavaju konkurentnost i gospodarski rast EU-a i ometa ostvarivanje socijalne tržišne ekonomije, predviđene Ugovorima.

Države članice već godinama ponovno uvode privremene kontrole na granicama, no gospodarski i socijalni učinak tih odluka na jedinstveno tržište još nije evaluiran. Europska komisija ocjenjuje fizičke prepreke trgovini, ali to obuhvaća samo blokade granica, demonstracije i napade kamionima. Posljedice kontrola na kopnenim granicama, među ostalim i graničnih kontrola koje su ponovo privremeno uvele države članice šengenskog područja, ne uzimaju se u obzir.

Vijeće je 2023. pristalo da se kontrole na unutarnjim zračnim i morskim granicama s Bugarskom i Rumunjskom ukinu 31. ožujka 2024. Međutim, kontrole na unutarnjim kopnenim granicama su zadržane, a datum njihovog ukidanja nije određen, što je poduzećima prouzročilo znatne troškove i spriječilo ih da u potpunosti iskoriste prednosti jedinstvenog tržišta.

Kad bi poduzeo korake da Bugarsku i Rumunjsku u potpunosti integrira u šengensko područje EU bi mogao povećati svoju unutarnju koheziju, ojačati svoju konkurentnost i ujedno podržati temeljna načela slobode kretanja i solidarnosti na kojima se temelji europski projekt.

Europski parlament tvrdi da bi nepripadanje šengenskom području moglo utjecati na očekivanja tržišta u pogledu statusa tih zemalja u EU-u. Takav politički signal mogao bi utjecati na prinose od državnih obveznica, cijene financijske imovine i kamatne stope s kojima se suočavaju poduzeća i kućanstva, pa i naštetiti realnom gospodarstvu.

Obje zemlje svake godine plaćaju milijarde eura zbog povećanih logističkih troškova, kašnjenja u isporuci robe i opreme i povećanih troškova goriva i vozača. Ti izravni troškovi neizbježno se putem viših cijena prenose na potrošače, što utječe na fizičko i mentalno zdravlje radnika i radnica.

Takva situacija otežava turizam, a ometa i slobodno kretanje radne snage, čime se bugarskim i rumunjskim radnicima i radnicama ograničavaju mogućnosti traženja zaposlenja u susjednim državama članicama EU-a. To ograničenje pogađa građevinski, poljoprivredni i uslužni sektor, koji se u velikoj mjeri oslanjaju na sezonske i privremene radnike.

U svojem izvješću o budućnosti jedinstvenog tržišta Enrico Letta poziva na čvrsto suprotstavljanje svakom pokušaju ograničavanja slobode kretanja među državama članicama, uključujući tehnička ograničenja na prometnim koridorima i u cestovnom prometu i svaku suspenziju Šengenskog sporazuma.

Krajnje je vrijeme da Vijeće odredi datum ukidanja kontrola na kopnenim granicama između Bugarske, Rumunjske i drugih država članica šengenskog područja. Konačna odluka o tom pitanju očekuje se na sastanku EU-ovog Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove, koji će se održati 12. prosinca.