Piše: Jan Dirx

Reforma tržišta električne energije u EU-u trebala bi se temeljiti na hibridnom modelu tržišnih sila i ciljanog upravljanja pod vodstvom vlade, jer energija nije roba kao bilo koja druga.

Europski gospodarski i socijalni odbor već dugo poziva na reformu tržišta električne energije u EU-u Rizici kojima je izloženo tržište električne energije u EU-u u praksi se uvelike prenose na potrošače i poduzeća. Nakon što je Rusija započela rat protiv Ukrajine, cijene energije, koje su već bile u porastu od 2021., još su brže porasle. Rat je imao velik utjecaj na cijene fosilnih goriva, osobito plina, koji se koristi za proizvodnju velike količine električne energije, a ta su povećanja cijena prenesena na račune krajnjih potrošača.

To je Europsku komisiju navelo da donese prijedlog reforme tržišta električne energije u EU-u. EGSO uviđa da su u prijedlogu Komisije navedeni važni koraci, ali smatra da oni nisu dovoljni.

Odbor stoga iznosi niz dalekosežnijih prijedloga reformi. EGSO ključnim smatra načelo da se s energijom ne bi trebalo postupati kao s tipičnim proizvodom – ona je ključan temelj našeg gospodarskog i socijalnog sustava, a time i središnji element u pružanju javnih usluga. Stoga je potrebno stvoriti regulatorni okvir za buduću energiju koji bi jamčio ekološki prihvatljivu, pristupačnu i pouzdanu opskrbu energijom kao i pravo na energiju. Taj bi okvir bio hibridni model tržišnih sila i ciljanog upravljanja pod vodstvom vlade, s motom ”„liberalizacija gdje je to moguće, regulativa gdje je to potrebno”.

Prema prijedlogu Odbora, u središtu tog modela bio bi „e-mehanizam” koji bi uspostavile vlade, a koji bi električnu energiju kupovao od proizvođača i prodavao je opskrbljivačima kućanstava, MSP-ovima, energetskim zajednicama građana i velikim potrošačima, a po potrebi i kad je to moguće drugim zemljama.

Pozdravljamo namjeru Komisije da tržište električne energije učini usmjerenijim na potrošače, ali smatramo da je u tom pogledu mogla otići korak dalje. Na primjer, smatramo da bi tržište trebalo organizirati tako da se osigura da potrošači i drugi mali sudionici na tržištu koji proizvode vlastitu električnu energiju mogu u najvećoj mogućoj mjeri iskoristiti električnu energiju koju sami proizvode, čak i ako je vraćaju u mrežu. Drugi odnosno pošteniji način pružanja te mogućnosti malim proizvođačima jest „banka električne energije” i taj bi se koncept moglo dodatno razmotriti i razraditi.

Naposljetku, ističemo da se tržište električne energije nalazi usred promjene paradigme i da će se stoga u narednim godinama nedvojbeno morati dodatno reformirati