EGSO prijedlog o sustavu trgovanja emisijama (ETS) smatra jednim od ključnih prijedloga paketa „Spremni za 55 %” čiji je glavni cilj smanjenje emisija CO₂ za 55 % do 2030. Kako bi se to postiglo, ETS je postao ambiciozniji, a broj je dostupnih emisijskih jedinica smanjen. U prijedlogu o ETS-u ističe se da svi sektori moraju dati svoj doprinos kako bi se ostvarili ciljevi paketa „Spremni za 55 %” . Prioritet se daje emisijama iz prometa, koje se nisu smanjile od 1990.

Prijedlogom se ETS proširuje na pomorski promet, uključujući putovanja u EU i iz njega. Tako se pomorski promet pridružuje zračnom prometu koji je već obuhvaćen ETS-om. Njime se predlaže zaseban usporedni sustav za cestovni promet i zgrade, u kojem trgovci nisu operatori, već poduzeća koja distribuiraju fosilna goriva. Time se operatorima šalje cjenovni signal sličan porezu na gorivo.

Nadajmo se da će se uz pomoć revidiranog ETS-a smanjiti emisije CO₂ te potaknuti inovacije i razvoj ugljično neutralnih rješenja.

Međutim, to podrazumijeva i povećane troškove za sektore koji su dio ETS-a, što će pak utjecati na opću razinu troškova.

Time bi se također mogla oslabiti konkurentnost europske industrije, osim ako druge zemlje ne budu slijedile primjer EU-a.

Mehanizmom za ugljičnu prilagodbu na granicama nastoji se osigurati da se jeftini proizvodi proizvedeni pod manje strogim uvjetima ne mogu natjecati na tržištu EU-a. Međutim, njime nisu obuhvaćeni svi sektori, primjerice, usluge poput prometa, niti se promiče izvoz robe i usluga.

Stoga je od ključne važnosti da EU svojom klimatskom diplomacijom uspije uvjeriti druge zemlje da slijede njegov primjer.

Također postoji rizik da povećanje troškova dovede do siromaštva u području energije i mobilnosti.

Preobrazba u društvo bez emisija ugljika iziskivat će potrebu da se radna snaga usavršavanjem i prekvalifikacijom prilagodi novim zahtjevima u pogledu kompetencija.

Paketom se namjeravaju riješiti problemi tranzicije s pomoću različitih fondova: Fonda za modernizaciju, Inovacijskog fonda i Socijalnog fonda, koji će se uglavnom financirati prihodima iz ETS-a i mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama. Međutim, ako se prijedlozi usvoje, ta sredstva neće biti dovoljna za golema ulaganja potrebna za tranziciju.

Cestovni promet i zgrade te domaći vodni promet EU-a također su obuhvaćeni Uredbom o raspodjeli tereta, što znači da će se smanjenje emisija CO₂ u okviru ETS-a u tim područjima uračunati u kvote država članica za smanjenje emisija CO₂.

Međutim, to podrazumijeva i rizik od dodatnih ograničenja ako je nekoj državi članici potrebno veće smanjenje emisija CO₂.

Cestovni i pomorski promet mogli bi biti posebno teško pogođeni ETS-om jer za te sektore još uvijek ne postoje rješenja s nultom stopom emisija ugljika po razumnim cijenama.

Naposljetku, glavni izazovi utvrđeni u mišljenju EGSO-a su:

• povećanje troškova koje će utjecati na industrijski i uslužni sektor EU-a te rizik smanjenja konkurentnosti na svjetskom tržištu,
• rizik od siromaštva u području energije i mobilnosti,
• potreba za prilagodbom industrijskog sektora i sektora usluga,
• prekvalifikacija i usavršavanje radne snage,
• privlačenje ulaganja potrebnih za pregovore o tranziciji (fondovi EU-a će biti od koristi, ali nisu ni približno dovoljni),
• uvjeravanje drugih država da slijede primjer EU-a, što će biti ogroman izazov za klimatsku diplomaciju EU-a.

Organizirano civilno društvo snažno podupire ciljeve koji se paketom žele ostvariti. Međutim, kako bi paket bio uspješan, važno je pravodobno ukazati na probleme i pronaći odgovarajuća rješenja.

Izazovi su veliki, ali ako ih svladamo moći ćemo ostvariti goleme koristi od predvodništva EU-a na putu prema ugljično neutralnom svijetu. Uspijemo li riješiti socijalna pitanja i stvoriti potrebna ulaganja, možemo biti predvodnici na putu prema ugljično neutralnom svijetu.

Stefan Back, član EGSO-a