EGSO info

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) i Europska komisija moraju surađivati na izgradnji Europe koja će moći prevladati pandemiju i učvrstiti oporavak – prosperitetne, socijalno uključive i ekološki održive Europe. To je bila glavna poruka koju je predsjednica EGSO-a Christa Schweng uputila predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen i potpredsjedniku za međuinstitucijske odnose i predviđanja Marošu Šefčoviču na plenarnom zasjedanju EGSO-a u prosincu.

Izražavajući zadovoljstvo zbog toga što su mnogi prijedlozi i preporuke EGSO-a, navedeni u rezoluciji EGSO-a iz lipnja 2021., uzeti u obzir u Programu rada Europske komisije za 2022. godinu, predsjednica Schweng izjavila je da su „naši prioriteti bliski prioritetima Europske komisije, koju ćemo i dalje podržavati u provedbi njezinih ambicioznih ciljeva. Isto tako, moramo se pobrinuti za razvoj i procvat organiziranog civilnog društva u otvorenom društvu koje bi se temeljilo na vrijednostima. Udružimo snage kako bismo Europu učinili doista sjajnim mjestom za život i uspjeh!“

Predsjednica von der Leyen odala je priznanje radu EGSO-a i izjavila da je „Odbor oduvijek pružao podršku, ali i odlučno obavljao svoju misiju kako bi se čuo glas građana i građanki – glas poduzeća, radnika i radnica te drugih organizacija civilnog društva. Bili smo i ostat ćemo bliski partneri, kako u godišnjem planiranju politika tako i u osmišljavanju naše dugoročne vizije.“

Potpredsjednik Šefčovič nadovezao se zahvalivši Odboru na bliskoj suradnji s Europskom komisijom i naveo da su zahvaljujući tome „veze između dviju institucija itekako žive“ i da su „članovi i članice EGSO-a najbolji ambasadori Europske unije.“ (mp)

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) pozdravlja proglašenje 2022. Europskom godinom mladih, ali upozorava da se ona ne bi smjela svesti na puke promotivne aktivnosti već jasnim planovima i angažmanom pridonijeti strategiji EU-a za mlade. Inicijativa mora doprijeti do najranjivijih skupina mladih i onih koji žive u područjima u nepovoljnom položaju.

Da bi to postigao, EU treba razviti jasne pokazatelje i ciljeve usmjerene na politike za mlade i na djelovanje u različitim sektorima jer aktivnosti koje će se organizirati ne smiju postati same sebi cilj, izjavio je EGSO u mišljenju o Europskoj godini mladih 2022.

„EGSO s veseljem iščekuje svoj pozitivni angažman u okviru Europske godine mladih 2022. Želimo ostvariti konkretne rezultate za mlade Europljane i Europljanke u područjima politika koje će utjecati na njihov život“, izjavio je izvjestitelj koji radi na tom mišljenju, Michael McLoughlin.

Međutim, EGSO izražava zabrinutost zbog rasporeda i prioriteta, koji se čine prenatrpanima jer sadrže velik broj obveza i upućivanja na druge inicijative, proračune i područja politika.

„Važno da prijedlog bude jasan i precizan. Katkad treba poduzeti manje da bi se postiglo više. Postoji bojazan da se zbog dugačkog popisa područja politika i zajedničkih obveza neće moći jasno razaznati ishodi, odgovornosti i rezultati“, naglasio je McLoughlin.

EGSO se slaže s time da je odluka o posvećivanju 2022. godine mladima donesena u pravom trenutku i u pravom kontekstu. Kriza uzrokovana COVID-om 19 posebno je teško pogodila mlade i imat će dugotrajne posljedice za njihovo obrazovanje te njihovu socijalnu, financijsku i mentalnu dobrobit. Međutim, EGSO se boji da je prijedlog razvijen vratolomnom brzinom.

To bi moglo dovesti do toga da se važne inicijative povezane s mladima koriste u političke svrhe, a ne u cilju dugoročnog sustavnog razvoja.

Moglo bi i omesti provedbu Godine mladih na nacionalnoj razini jer su nacionalna tijela u raznim državama članicama imala vrlo malo vremena za osmišljavanje mjera, a mogla bi imati i problema s pronalaženjem sredstava za pokrivanje troškova predviđenih aktivnosti.

EGSO stoga predlaže da se proračun s predloženih 8 milijuna poveća na 10 milijuna eura i da se iz tog iznosa dva milijuna izdvoji za koordinaciju na nacionalnoj razini. To je potrebno želimo li osigurati dovoljan učinak i potaknuti sudjelovanje. (ll)

EGSO u nedavno usvojenom mišljenju poziva na veću usmjerenost na osobe i organizacije koje su izvor dezinformacija, kao i na davanje prednosti prevenciji nad uklanjanjem posljedica.

Uslijed pandemije COVID-a 19 jasno se pokazalo koliko je velika prijetnja koju predstavljaju dezinformacije. U tom je kontekstu nakon kritične procjene stanja Europska komisija u svibnju 2021. objavila smjernice čiji je cilj jačanje Unijina Kodeksa dobre prakse u suzbijanju dezinformacija radi veće sigurnosti i pouzdanosti na internetu.

U mišljenju sastavljenom kao odgovor na te smjernice EGSO napominje da se Komisija previše bavi sadržajem i upravljanjem sadržajem, a nedovoljno subjektima koji ga šire.

„Sadržaj se neprestano mijenja, platforme se razvijaju, ali glavni akteri u biti ostaju isti, baš kao i njihovi motivi“, tvrdi izvjestitelj za to mišljenje Thierry Libaert.
 
EGSO napominje da je dezinformiranje sve unosniji posao i pozdravlja usredotočenost Komisije na suzbijanje financijske dobiti koju ono generira. Lažne informacije šire se šest puta brže od istinitih, dobivaju više „lajkova“ i češće ih se dijeli, imaju veći odjek, privlače više pozornosti i imaju širu publiku, zbog čega generiraju veću tržišnu vrijednost i dobit od oglašavanja.

Kao što je nedavno razotkrila Frances Haugen, zviždačica iz Facebooka, njezin poslodavac ne samo što se nije borio protiv te pojave nego ju je učinio sastavnim dijelom svojeg poslovnog modela.

Stoga bi Komisija radi uspješnijeg suzbijanja dezinformacija na samom njihovom izvoru trebala razmotriti mogućnost uvođenja cijelog „arsenala“ ekonomskih, pravnih i financijskih instrumenata koji bi bili u većoj mjeri obvezujući i ne bi bili ograničeni samo na dobrovoljna obećanja oglašivača na internetu.

„Europska unija mora ojačati kapacitete kako bi bila kadra uspješno se boriti protiv dezinformacija koje sustavno šire neprijateljske sile, često pod pokroviteljstvom vlada određenih trećih zemalja, kao što su Rusija i Kina“, napominje izvjestitelj.

Nacionalnim vlastima potrebna je veća podrška obavještajnih službi, poručuje EGSO pozivajući na suradnju i razmjenu znanja na razini cijelog EU-a. S obzirom na ugroženost slobode medija i pravosudnih sustava u nekoliko zemalja EU-a, Komisija mora osigurati da se borba protiv dezinformiranja ne iskoristi kao izlika za ograničavanje javnih sloboda – u prvom redu slobode izražavanja.

Komisija bi osobito u zemljama koje graniče s Rusijom svoje djelovanje trebala više usmjeravati na sadržaje koji nisu na engleskom te na manje poznate platforme, kao što su VKontakte, Rumble, Odysee, Gab i Parler, ali i na velike igrače. Manje platforme možda imaju manje korisnika, ali mogu biti netransparentnije i lakše dopirati do određenih skupina.

Budući da se neprestano pojavljuju nove mreže, da su sredstva kojima se one koriste tehnički sve naprednija (npr. uvjerljivi krivotvoreni sadržaj) te da neke aplikacije imaju i odlike platforme i odlike sustava za razmjenu osobnih poruka (npr. Telegram), nove rizike treba uklanjati čim ih se otkrije. (dm)

Na svojem posljednjem plenarnom zasjedanju Europski gospodarski i socijalni odbor održao je raspravu u kojoj je sudjelovala europska povjerenica McGuinness, a tema je bila postizanje zelenijeg, održivijeg i digitaliziranijeg europskog gospodarskog i financijskog sustava.

Na plenarnom zasjedanju usvojeno je više mišljenja kojima se nastoji utrti put prema istinski održivijem EU-u. U jednom samoinicijativnom mišljenju EGSO predlaže da se razvije niz novih pokazatelja uz BDP i pomoglo u tranziciji. U drugom mišljenju EGSO podržava cilj preusmjeravanja ulaganja, ali smatra da su mnoge mjere koje je Europska komisija predložila u svojoj obnovljenoj strategiji održivog financiranja često nedovoljno odlučne i ne uzimaju u obzir ključni koncept socijalne održivosti. Nadalje, taksonomijom EU-a nisu u jednakoj mjeri obuhvaćeni okolišni i socijalni ciljevi te postoje nejasnoće u pogledu kontroverznih gospodarskih djelatnosti. Naposljetku, u trećem mišljenju EGSO pozdravlja ideju o novom dobrovoljnom europskom standardu za zelene obveznice i iznosi ključne preporuke o tome kako ga pretvoriti u istinski snažan instrument za usmjeravanje ulagača prema ulaganjima u projekte koji imaju pozitivan učinak na okoliš. (tk)

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) pozvao je EU i države članice da pruže sustavnu i pomno promišljenu potporu volontiranju. Time bi se priznao golem učinak volontiranja na socijalni razvoj Europe i njegova ključna uloga u provedbi UN-ovih ciljeva održivog razvoja i poticanju socijalne uključenosti.

U svojem samoinicijativnom mišljenju o volontiranju, EGSO je pozvao EU da 2025. proglasi Europskom godinom volontera, proširi programe volontiranja i financiranje EU-a na starije osobe i razvije metodu na razini EU-a za prikupljanje podataka o volontiranju koje bi zemlje i organizacije mogle dijeliti.

Izvjestitelj za mišljenje Krzsysztof Pater rekao je da budućnost Europe neće oblikovati donositelji odluka, političari ili organizacije civilnog društva, već aktivni građani i volonteri koji svoje slobodno vrijeme posvećuju dobrobiti društva.

U Europi svake godine volontira svaki peti građanin. Nedavno istraživanje pokazalo je da je svake godine 25 % mladih Europljana bilo uključeno u organiziranu volontersku aktivnost. Volonteri svih dobnih skupina i sredina svakodnevno posvećuju svoje vrijeme aktivnostima za druge ljude ili okoliš, jačajući time društvo i gradeći održivu budućnost.

„Potrebna je sustavna i puna potpora, kako na razini EU-a tako i na razini država članica, jer je učinak volontiranja višestruko veći od potencijalnog troška“, rekao je g. Pater. Prema dostupnim podacima, aktivnost volontera ima stvarnu gospodarsku vrijednost, koja u brojnim zemljama iznosi više od 2 % BDP-a.

Od posljednje Europske godine volontiranja 2011., volontiranje je počelo postupno nestajati s europskog dnevnog reda. Pojavljuje se samo sporadično – EU je pokrenuo inicijativu Volonteri za humanitarnu pomoć EU-a i Europske snage solidarnosti te je postavio volontiranje kao prioritetnu temu u okviru programa Europa za građane.

EGSO smatra da doprinos volontera te dobrobit i osjećaj povezanosti koje oni doživljavaju zaslužuju veće priznanje. (ll)

Zbog COVID-a 19 nezaposlenost mladih porasla je u mnogim državama članicama, što je povećalo broj mladih koji ne rade, ne školuju se i ne osposobljavaju (NEET). U nedavno sastavljenom samoinicijativnom mišljenju Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) tvrdi da nacionalni planovi za oporavak predstavljaju jedinstvenu priliku za promjenu tog trenda i osiguravanje dostojanstvenog rada za sve mlade Europljane.

„Nacionalni planovi za oporavak jedinstvena su prilika koju treba iskoristiti, uz uključivo upravljanje i u otvorenom i transparentnom dijalogu“, poručuje izvjestiteljica za mišljenje Nicoletta Merlo.

Izražavajući žaljenje zbog toga što se tijekom izrade nacionalnih planova za oporavak nisu odvijala „značajnija savjetovanja sa socijalnim partnerima, organizacijama mladih ili organiziranim civilnim društvom“, izvjestiteljica Merlo rekla je da EGSO poziva na uključivanje tih dionika u provedbu i praćenje tih planova.

„Na taj način možemo očuvati socijalni dijalog na nacionalnoj razini, što je ključno za ispravnu potrošnju javnog novca usmjerenu na uključiv oporavak. Želja nam je da države članice stvaraju kvalitetna radna mjesta i uključive usluge za mlade, a pogotovo one s invaliditetom i one koji su ranjivi iz bilo kojeg drugog razloga“, naglasila je izvjestiteljica Merlo.

U planovima bi posebnu pozornost trebalo posvećivati usavršavanju mladih kojima je ono potrebno, a poseban bi naglasak trebalo staviti na ugovore na neodređeno radno vrijeme i pristojne radne uvjete, čime bi se ograničio rizik od toga da mnogi mladi radnici rade na nesigurnim radnim mjestima, što se sada nerijetko događa.

Prema nedavno objavljenim podacima Eurostata, svaka šesta osoba mlađa od 30 izgubila je posao zbog ekonomskih posljedica izazvanih pandemijom COVID-a 19. Posebno zabrinjava sve veći broj osoba u skupini NEET, čije se stanje dodatno pogoršalo zbog napuštanja škole, nedostatka adekvatnog usmjeravanja, nedostatka mogućnosti zapošljavanja i otkaza.

Jedan od načina na koji se mlade može spriječiti da prerano napuste školu jest promicanje kvalitetnih programa pripravništva, koji također mogu pomoći mladima da se lakše integriraju na tržišta rada. Zbog toga EGSO poziva na zabranu neplaćenog stažiranja i na pristojnu naknadu za sve pripravnike. (ll)

S obzirom na ekspanzionizam Kine i Rusije, obnovljeno i pouzdano transatlantsko partnerstvo ključno je za održavanje međunarodnog i pravnog poretka i mira. EGSO podržava ideju Saveza demokracija kako bi se osigurao znatan utjecaj civilnog društva u zajedničkoj obrani univerzalnih vrijednosti i prava.

EGSO u samoinicijativnom mišljenju usvojenom na plenarnom zasjedanju u prosincu ističe da bi EU i SAD zajedno trebali biti čuvari vladavine prava i zaštitnici ljudskih prava za sve te pojašnjava važnost transatlantskih odnosa za položaj Europe u svijetu.

Christian Moos, izvjestitelj za mišljenje, naglašava: „Ideja univerzalnih ljudskih prava i dalje zbližava velike dijelove EU-a i slobodne demokracije u svijetu, prije svega Sjedinjene Američke Države.“

Suizvjestitelj Peter Clever naglašava: „Univerzalnost ljudskih prava dolazi do izražaja u ovoj opsežnoj obvezi koju svi dobrovoljno preuzimamo radi ostvarivanja [tih prava]. Upravo su zato toliko dragocjena kao temelj dijaloga i razumijevanja.“

U tu svrhu EGSO snažno naglašava da samo dinamično civilno društvo može stvarati entuzijazam i štititi vrijednosti te potiče EU da uspostavi transatlantsku platformu za organizirano civilno društvo s kontaktnim točkama u Sjevernoj Americi i Europi. Osim toga, transatlantski dijalog civilnog društva trebao bi se temeljiti na nizu tema, uključujući ljudska prava, dezinformacije i djelovanje u području klime.

EGSO snažno podržava ideju Saveza demokracija i poziva EU da rame uz rame s SAD-om i drugim svjetskim demokracijama provodi „strategiju kooperativnog obuzdavanja” prema Kini. Tom bi se strategijom – uz poštovanje i zaštitu legitimnih kineskih interesa – dali jasni i odlučni diplomatski odgovori u slučajevima kršenja prava, kao što se događa s Ujgurima i hongkonškim prosvjednicima. (at)

Europska komisija podnijela je 2021. suzakonodavcima i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru novi zakonodavni paket za sprečavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma.

U mišljenju usvojenom na plenarnom zasjedanju u prosincu EGSO je u potpunosti podržao prijedloge iz zakonodavnog paketa, ali je naglasio hitnost provedbe tih mjera i predložio bitne dodatke. Iskazana je i široka potpora osnivanju novog Tijela za sprečavanje pranja novca (AMLA). Odbor je, osim toga, ponovio svoj prijedlog da se uspostavi Europski pakt za borbu protiv ponašanja koje šteti etičkim i političkim načelima naših demokracija i ugrožava javna dobra, a predložio je i osnivanje novog tijela za savjetovanje s civilnim društvom u području borbe protiv pranja novca. Isto tako, Odbor je naveo da je potrebno hitno provesti Uredbu o kriptoimovini, ali i da bi Europska komisija također trebala poticati hitne mjere u vezi s odgođenim i nepotpunim prenošenjem prethodnih direktiva o sprečavanju pranja novca u nekim državama članicama te da bi trebala uvesti posebne mjere za praćenje fiktivnih poduzeća. Osim toga, trebala bi razmotriti kako proširiti mjere kako bi se one primjenjivale i na kanale pranja novca izvan financijskog sustava. Naposljetku, EGSO je izrazio čvrsto uvjerenje da je potrebno sastaviti novi, realističan i sveobuhvatan popis visokorizičnih trećih zemalja. (tk)

Na Konferenciji o geopolitičkim aspektima zelenog plana, koju je EGSO održao zajedno s Mrežom UN-a za rješenja za održivi razvoj (SDSN), istaknute su velike geopolitičke implikacije zelenog plana, i za Europu i za cijeli svijet. EGSO je spreman odigrati svoju ulogu u tom procesu i pobrinuti se za jasan osjećaj odgovornosti civilnog društva za europski zeleni plan.

Prema podacima iz izvješća o odstupanju emisija objavljenom u listopadu 2021., gotovo 30 godina nakon donošenja Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime došlo je do ogromnog povećanja emisija plinova štetnih za klimu.

Christa Schweng, predsjednica EGSO-a, naglasila je: „Zelena je tranzicija upravo zbog toga pitanje opstanka i za Europu i za cijeli svijet. Organizirano civilno društvo u tome može imati ključnu ulogu. Ne smijemo smetnuti s uma da uspješna zelena tranzicija u prvom redu iziskuje podršku građana.“

Povjerenica za energetiku Kadri Simson dodala je: „Odnosi s našim partnerima će se promijeniti. Ako želimo prevladati klimatsku krizu, svi moraju biti uključeni. Novi energetski sustav iznjedrit će nove odnose.“

Barbara Pompili, francuska ministrica ekološke tranzicije, napomenula je da će se zeleni plan i zelena tranzicija dramatično odraziti na međunarodne odnose. Europa mora što ambicioznije smanjivati emisije, štititi i obnavljati biološku raznolikost i boriti se protiv onečišćenja. Solidarnost ima ključnu ulogu u osiguravanju zelenog plana i istinski pravedne tranzicije. Glavni naglasak trebao bi biti na zelenoj tranziciji energetskog sektora, a geopolitičke mjere EU-a stoga bi trebale pomoći u smanjenju nestabilnosti cijena energije i ujedno smanjiti rizike povezane s promicanjem i širenjem upotrebe čiste energije. Za otvorenu stratešku autonomiju potrebni su novi lanci vrijednosti, u kojima sva kretanja moraju biti popraćena kvalitetnim lokalnim radnim mjestima i povratom dobiti za lokalne zajednice. (at)

Na 51. sastanku Odbora za praćenje zapadnog Balkana u središtu pozornosti bili su rješavanje sukoba i normalizacija odnosa Kosova* i Srbije. Na sastanku, kojim je predsjedao Ionuţ Sibian, bili su prisutni istaknuti govornici iz redova dužnosnika EU-a, stručnjaci za zapadni Balkan, kao i predstavnici civilnog društva iz lokalnih zajednica, koji su se složili da je dijalog uz posredovanje EU-a jedini način za postizanje napretka.

Miroslav Lajčák, posebni predstavnik EU-a za dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja na zapadnom Balkanu, iznio je pregled stanja u pogledu dijaloga uz posredovanje EU-a i s njim povezanih izazova, izrazivši žaljenje zbog toga što je rasprava ponovno morala biti usmjerena na rješavanje sukoba, umjesto na okončanje procesa normalizacije.

Marko Prelec iz krizne skupne izjavio je da sveobuhvatni sporazum Kosova i Srbije u ovom trenutku nije realističan cilj jer bi takav sporazum podrazumijevao uzajamno priznavanje.

Leon Hartwell iz Centra za analizu europskih politika (CEPA) izrazio je žaljenje zbog toga što ima vrlo malo političke volje za provedbu postojećih 30 sporazuma Kosova i Srbije, sklopljenih uz posredovanje EU-a.

Branislav Staníček iz Službe Europskog parlamenta za istraživanja (EPRS) naglasio je važnost transatlantske suradnje za uspješnu normalizaciju dijaloga. Sudionici iz lokalnih organizacija civilnog društva iz Beograda, Prištine i Sjeverne Mitrovice istaknuli su važnost stvaranja uvjeta za premošćivanje etničkog jaza između zajednica.

*Ovim nazivom ne dovodi se u pitanje stajalište o statusu Kosova i on je u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 1244 i mišljenjem Međunarodnog suda o proglašenju neovisnosti Kosova. (at)

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) pozvao je na poduzimanje niza mjera kako bi se osiguralo savjetovanje sa svima i kako bi svi imali koristi od prijedloga Europske komisije u okviru paketa „Spremni za 55 %“, kojim se EU stavlja na dobar put da smanji emisije ugljika za 55 % do 2030.

Postizanje revidiranih ciljeva za 2030., kako je predloženo u paketu „Spremni za 55 %”, neravnomjerno će utjecati na sektore, regije i zajednice cijele Europe. Stoga je iznimno važno da se odgovarajući mehanizmi solidarnosti pravilno osmišljavaju i na odgovarajući način financiraju kako bi se postigla socijalno pravedna, konkurentna i zelena tranzicija”, rekao je Cillian Lohan, potpredsjednik EGSO-a.

Mišljenja i zaključci EGSO-a

EGSO u svojim mišljenjima (ukupno 22 mišljenja< style="color:blue">< class="underline">) snažno podupire paket kao mjeru potrebnu za ubrzavanje energetske tranzicije i postizanja klimatske neutralnosti. Međutim, također naglašava da se politikama treba osigurati ravnoteža između socijalne pravednosti, smanjenja emisija i konkurentnosti.

Preporuke EGSO-a

• Iako su neki sektori teško pogođeni mjerama predloženima u okviru paketa, zelena tranzicija stvorit će prilike za druge sektore. Cilj treba biti osiguravanje uravnoteženih politika kojima se podržavaju oni koji su najteže pogođeni klimatskom tranzicijom.
• Programi za usavršavanje i prekvalifikaciju poduzetnika i radnika potrebni su kako bi se osigurao pristup najnovijim dostupnim tehnologijama te digitalnim i održivim vještinama.
• Uključivanje civilnog društva ključno je za transparentnost, odgovornost i uspostavljanje uravnotežene ekonomske politike diljem EU-a u kojoj će svi interesi biti usklađeni.
• Socijalni partneri i relevantne organizacije civilnog društva imaju važnu ulogu i moraju biti uključeni i u faze planiranja i u faze provedbe paketa mjera „Spremni za 55 %“.

Bitno je da nitko ne bude zapostavljen u tranziciji, što znači da dobrobit građana treba biti u središtu zelene tranzicije. (mr)