EGSO pozdravlja novi akcijski plan Komisije o neprihodonosnim kreditima, ali smatra da ne sadrži nove prijedloge primjerene dobu pandemije COVID-a 19 i Europu ostavlja da se s izvanrednim vremenima nosi uz pomoć pravila napisanih za normalna vremena.

U mišljenju koje je 25. ožujka usvojila Plenarna skupština, EGSO je analizirao strategiju za rješavanje pitanja neprihodonosnih kredita. Europska komisija iznijela je ono što je najviše brine u vezi s određenim gospodarskim sektorima poput banaka, kupaca kredita i pružatelja usluga servisiranja kredita. EGSO je, pak, iznio stajalište šireg europskog društva.

Kęstutis Kupšys, izvjestitelj za to mišljenje, izjavio je: „EGSO-u je izuzetno stalo do stabilnosti bankarskog sektora. Međutim, stalo mu je i do zaduženih poduzeća koja više ne mogu plaćati svoje dugove, kao i do održivih poduzeća kojima će možda biti potrebna dodatna sredstva od banaka. Mislili smo i na ranjive građane, one koji su zaduženi i uskoro će postati žrtve ‘lešinarskih fondova’. Na kraju, mislili smo i na sve porezne obveznike. Naime, kada (ili, bolje rečeno, ako) se za kupovinu portfelja neprihodonosnih kredita izdvajaju javna sredstva, banke se od loših dugova spašavaju njihovim novcem.“

EGSO preporučuje da se prije svega uklone glavni uzroci neprihodonosnih kredita kako bi se spriječilo njihovo nagomilavanje u budućnosti. Najbolji je način da se to osigura konstantno poboljšavati konkurentnost i usredotočiti se na kontinuitet poslovanja i gospodarski oporavak, a istovremeno graditi pouzdane sustave socijalne sigurnosti, boriti se protiv siromaštva, prezaduženosti i nezaposlenosti te jamčiti primjerene plaće i u vrijeme krize provoditi protucikličke mjere ekonomske politike.

Očekuje se da će se volumen neprihodonosnih kredita u cijeloj Uniji povećati zbog posljedica koronakrize na gospodarstvo EU-a. Da bi se ublažile negativne posljedice, EGSO poziva na to da se uz mjere pomoći kreditnim institucijama osiguravaju i vladine mjere pomoći za dužnike koji su u poteškoće zapali isključivo zbog pandemije.

Europska komisija predlaže da se nastave razvijati sekundarna tržišta za imovinu umanjene vrijednosti, ali EGSO smatra da je potreba za paneuropskim prekograničnim tržištem neprihodonosnih kredita prenaglašena. Opasno je subjektima za naplatu duga odobriti poslovanje u cijelom EU-u bez odgovarajućeg nadzora u njihovim matičnim zemljama i zemljama domaćinima. Taj bi se potez bio opravdati samo kad bi postojao niz uravnotežavajućih mjera kojima bi se zaštitili dužnici u teškoćama, odnosno europski standard zaštite potrošača kojeg bi se morali pridržavati subjekti za naplatu duga.

Pritom je vrlo upitno donosi li prekogranično poslovanje kupaca kredita opipljive ekonomske koristi za cjelokupni gospodarski sustav ili samo za banke, kupce kredita i pružatelje usluge servisiranja kredita.

EGSO smatra da bi prodavanje neprihodonosnih kredita društvima za upravljanje imovinom (koja se kolokvijalno nazivaju „loše banke“) trebalo ostati iznimka. Prednost treba dati bilateralnim dogovorima o restrukturiranju duga između kreditne institucije i dužnika, čiji će fokus biti na kontinuitetu poslovanja i gospodarskom oporavku.

Kęstutis Kupšys smatra da se pitanje koje na terenu pogađa mnoge dijelove društva u dokumentu Europske komisije jedva obrađuje, i to vrlo tehnokratskim rječnikom. „Želimo poručiti da problem neprihodonosnih kredita ne bi trebalo povezivati s pitanjima koja se tiču očuvanja financijske stabilnosti“, komentirao je. „Sve u svemu, smatramo da se pitanje neprihodonosnih kredita treba rješavati unutar banaka, a ne plasiranjem na tržište kada postanu nesigurni. Dugovi ne bi smjeli postati roba!“ (na)