EGSO info

Srednjoškolke i srednjoškolci iz cijele Europe uputili su izvršnom potpredsjedniku Europske komisije Fransu Timmermansu konkretne prijedloge za klimatsku politiku – rezultate virtualnog samita mladih o klimi koji je Europski gospodarski i socijalni odbor organizirao 18. i 19. ožujka 2021.

„Mladi Europljani i Europljanke imaju pravo na suodlučivanje o budućnosti Europe: bez vaših poziva na akciju europski zeleni plan ne bi postojao“, izjavio je g. Timmermans pozdravljajući događanje Tvoja Europa, tvoje mišljenje 2021. „Vrlo sam impresioniran vašim dubinskim razumijevanjem problema klimatskih promjena i načinom na koji ste mi predstavili svoje prijedloge. To je način na koji moramo živjeti – uz međusobno razumijevanje. Izrazito je teško mrziti osobu koju možete razumjeti“, zaključio je.

Nakon dva dana energičnih virtualnih rasprava, više od 234 učenika i učenica u dobi od 16 do 18 godina iz 28 zemalja, koji su usporedno radili u 45 virtualnih prostorija za pregovore, izradilo je praktične preporuke i predstavilo ih na završnoj plenarnoj sjednici.

Učenici su morali nositi šešir određene skupine dionika u simulaciji Konferencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP) i surađivati s drugim skupinama kako bi izradili plan za ograničavanje globalnog zagrijavanja na sigurne razine, znatno ispod 1,5 °C do kraja stoljeća. Skupine su predstavljale stvarne sektore i industrije čije aktivnosti i zagovaranje utječu na globalno zagrijavanje.

Ti su prijedlozi obuhvaćali:

• sadnju gradskih stabala i postavljanje vertikalnih vrtova,
• „ekološki Projekt Manhattan” za EU, u okviru kojeg se u nove tehnologije ulažu golema sredstva,
• ulaganje u bolje obrazovanje šire javnosti,
• provedbu politika prilagođenih specifičnim okolnostima svake zemlje,
• podupiranje pošumljavanja kao jednog od najučinkovitijih dugoročnih rješenja za uklanjanje ugljika,
• uvođenje vodika i bioplina uz postupno ukidanje upotrebe fosilnih goriva,
• smanjenje jaza između razvijenih zemalja i zemalja u razvoju.

U svom konačnom planu, koji je predstavilo osam učenica i učenika, mladi su Europljani predvidjeli povećanje temperature od 1,4 °C do 2100. godine i time ostvarili cilj zadatka.

Cillian Lohan, potpredsjednik EGSO-a zadužen za komunikaciju, zatvorio je događaj sljedećim napomenama: „Nadam se da je iskustvo YEYS-a u vama usadilo želju da budete aktivni građani. Za snažnu demokraciju potrebno nam je vaše sudjelovanje. Pokret mladih pokazao je da promjene mogu doći s ulice. Današnjim danom pomogli smo da ti zahtjevi za odlučnije djelovanje glasnije odjeknu u koridorima moći.“

Više detalja o YEYS-u 2021. dostupno je na službenoj stranici događanja. (ks)

EGSO je 20. ožujka u okviru manifestacije „Tvoja Europa, tvoje mišljenje“ (YEYS) organizirao virtualno popratno događanje „Osmišljavanje sistemskih promjena“, na kojemu se okupilo više stručnjakinja i stučnjaka, aktivistica i aktivista te influencerica i influencera kako bi podijelili svoje spoznaje i stručna znanja o djelovanju u području klime kroz prizmu sistemskih promjena.

Događanjem je predsjedao Cillian Lohan, potpredsjednik EGSO-a zadužen za komunikaciju, koji je raspravu o toj temi otvorio riječima: „Klimatske se promjene intenziviraju i pojedincima je teško zamisliti rješenje za taj problem. Taj izazov iziskuje korjenite promjene u pogledu kulture, načina ponašanja i vrijednosti.“

Događanje je bilo podijeljeno na četiri panela, a svima su tema bile sistemske promjene nužne za obuzdavanje klimatskih promjena.

Virginijus Sinkevičius, europski povjerenik za okoliš, oceane i ribarstvo, otvorio je prvi panel videoporukom u kojoj je istaknuo potrebu za sveobuhvatnim pristupom: „Klimatske promjene, gubitak biološke raznolikosti, iscrpljivanje resursa i onečišćenje povezana su pitanja koja moramo rješavati kao jednu cjelinu. Europska komisija na to je odgovorila zelenim planom, ali i građani moraju igrati određenu ulogu jer su nam potrebne nove ideje koje se moraju odnositi na cijeli sustav.“

Klimatska aktivistica Josephine Becker spomenula je koncept klimatske pravde: „Europa je djelomice odgovorna za ovu klimatsku krizu, pa nam je dužnost nešto poduzeti.“

Corina Angheloiu, viša strateška stručnjakinja za dizajn pri zakladi „Forum for the Future“, u sklopu drugog panela iznijela je svoja stajališta o ispravnom pristupu pokretanju sistemskih promjena: „Vrijednosti su glavno polazište za sistemske promjene. Postojeći ekonomski sustavi usmjereni su na učinkovitost, ali ako u središte sustava stavimo pravdu, moglo bi doći do promjene.“

Nisreen Elsaim, predsjednica UN-ove Savjetodavne skupine mladih za klimatske promjene, poručila je: „Postojeći ekonomski i politički sustavi ne služe našoj svrsi i štetni su za okoliš. Upravljanje zasnovano na postizanju rezultata ne funkcionira.“

Lewis Akenji, izvršni direktor Instituta „Hot or Cool“, objasnio je tijekom treće panel-rasprave kako postojeći sustavi utječu na način života i odabir prijevoznih sredstava, radnog mjesta, hrane itd.: „Stvaramo sve veće nejednakosti i previše konzumiramo. Postojeći ekonomski i politički sustavi ne usrećuju nas.“

Saoi O'Connor, klimatski aktivist, osvrnuo se na ulogu donositelja odluka: „Čelnici i čelnice, političari i političarke govore o brojevima i politikama, ali kao da ne vode računa o stvarnim okolnostima u kojima ljudi žive.“

Na posljednjem panelu predstavljeni su primjeri inicijativa za sistemske promjene. Christian Kroll, glavni direktor i osnivač internetske tražilice Ecosia, objasnio je da se ukupna dobit poduzeća koristi za sadnju raznih vrsta drveća, čime se stvara dodana vrijednost za lokalne zajednice širom svijeta.

Aktivistica i influencerica koja se zalaže za sporu modu Juliet Bonhomme naglasila je da snaga potrošača proizlazi iz njihove mogućnosti odabira: „Naš novac je naša moć.“

Događanje je na Facebooku pratilo više od 100 osoba iz cijele Europe, koje su također imale priliku otkriti sistemske promjene kroz umjetnost: neposredno nakon događanja umjetnici Sophie Ong i Tibor Miklos predstavili su radove nadahnute raspravama. (dgf)

Europski gospodarski i socijalni odbor pozvan je da se pridruži ključnom tijelu konferencije koja će odrediti smjer budućeg razvoja EU-a.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u svojim je političkim smjernicama za rad tada nove Komisije u srpnju 2019. pozvala na uspostavu konferencije za budućnost Europe kako bi se građanima omogućilo iznošenje stavova o budućem razvoju EU-a.

Na temelju toga, troje predsjednika triju glavnih institucija EU-a (Europskog parlamenta, Europske komisije i Vijeća EU-a) 10. ožujka 2021. potpisalo je Zajedničku deklaraciju o konferenciji o budućnosti Europe u kojoj su precizno utvrđeni njezin djelokrug (suradnja s građanima), sadržaj (ostvarenje dvostruke zelene i digitalne tranzicije i jačanje otpornosti, konkurentnosti i solidarnosti Europe) i vremenski okvir (zaključci bi trebali biti dovršeni do proljeća 2022.).

Glavni stup upravljanja konferencijom je Izvršni odbor koji nadgleda njezin rad i izravno odgovara njezinoj Plenarnoj skupštini.

Kao dom civilnog društva i most koji povezuje europske institucije i organizirano civilno društvo, EGSO je pozvan da se priključi Izvršnom odboru.

Predsjednica EGSO-a Christa Schweng sudjelovala je na svim sastancima Izvršnog odbora.

Dok dorađuje doprinos konferenciji za budućnost Europe, EGSO se može osloniti na barem tri svoja aduta

• 329 članova i članica iz svih sfera (poslodavci, sindikati i civilno društvo općenito) i iz svih 27 država članica,
• mrežu koju je uspostavio s nacionalnim gospodarskim i socijalnim vijećima,
• svoju Skupinu za vezu odnosno mrežu organizacija civilnog društva koje su, iako nisu izravno zastupljene u EGSO-u, s njime čvrsto povezane i tako šire njegov doseg.

Više nego ikad prije, EGSO je uvjeren da specifičnim i konkretnim doprinosom konferenciji o budućnosti Europe može promijeniti stvari i osigurati da se glas europskog civilnog društva jasno i glasno čuje. (sm)

Prva ograničenja kretanja uzrokovana COVID-om 19 uzrokovala su nagli porast broja radnika na daljinu u EU-u s 5 % na 40 %. Godinu dana kasnije, kada se čini da rad na daljinu postaje norma i dalje je teško točno procijeniti njegov učinak na poslodavce, zaposlenike i društvo u cjelini. EGSO ističe potrebu za dodatnim istraživanjem i dugoročnom perspektivom kako bi se iskoristile prednosti i ublažili rizici tog oblika rada.

Unatoč očiglednim prilikama koje pruža i radnicima i poslodavcima, kao što su veća produktivnost, fleksibilniji radni uvjeti i veća autonomija, rad na daljinu ipak može i negativno utjecati na poslovni i privatni život. Tijekom pandemije, ponekad se izgubila granica između poslovnog i privatnog života, uz preveliko radno opterećenje, dulje radno vrijeme i nedovoljno vrijeme za odmor.

U kulturi „stalne povezanosti“ mnogim se radnicima teško isključiti, što bi kasnije moglo ostaviti traga na mentalno i fizičko zdravlje i dobrobit ljudi. Žene, za koje je vjerojatnije da će raditi od kuće i taj rad kombinirati s kućanskim poslovima, naročito su izložene negativnim stranama rada na daljinu, istaknuo je EGSO u dvama mišljenjima o radu na daljinu usvojenima na plenarnom zasjedanju u ožujku.

Prema podacima studije Eurofounda, 30 % „redovnih“ radnika na daljinu sada svakodnevno ili nekoliko puta tjedno radi u slobodno vrijeme, a oko 20 % njih radi više od 48 sati tjedno. Za otprilike 40 % „redovnih“ radnika na daljinu odmara se manje od 11 sati na dan.

Kako bi se umanjili rizici i povećale pogodnosti rada na daljinu nakon pandemije, EGSO poziva socijalne partnere u državama članicama da u okviru postojećeg socijalnog dijaloga i sustava kolektivnog pregovaranja definiraju pravila prilagođena svakoj pojedinačnoj državi i u situaciji u svakom sektoru i poduzeću.

Rad na daljinu treba propisno regulirati. Pritom je važno osigurati da je nakon krize uzrokovane COVID-om moguće odustati od rada na daljinu i da to ostaje dobrovoljan izbor. Radnici na daljinu trebali bi imati jednaka pojedinačna i kolektivna prava te isto radno opterećenje kao i njihovi kolege koji rade u prostorima svojih poslodavaca. Uvjeti rada na daljinu moraju biti izneseni u pisanom obliku te jamčiti jednako postupanje i jednake zdravstvene i sigurnosne uvjete na radnom mjestu, poručio je EGSO.

„Rad na daljinu bit će značajka budućih tržišta rada, no ne možemo dopustiti da dovede do socijalnog nazadovanja i izolacije radnika. Može pridonijeti uspostavljanju ravnoteže između poslovnog i privatnog života, no ne smijemo dopustiti nikakvu diskriminaciju ili razliku u postupanju prema onima koji rade od kuće i onima koji odluče ići u ured“, rekao je Carlos Manuel Trindade, izvjestitelj za mišljenje „Izazovi rada na daljinu“.

S obzirom na brzo širenja ovog vida rada i lekcije naučene tijekom pandemije, postojeći sporazumi EU-a koji se odnose na rad na daljinu trebaju se preispitati kako bi se osiguralo da su još uvijek djelotvorni u novim okolnostima, napomenuo je EGSO.

Posebno su relevantni sporazumi o radu na daljinu (2002.) i digitalizaciji (2020.), koje su potpisali socijalni partneri na razini EU-a. Države članice i socijalni partneri trebali bi ih uzeti u obzir prilikom razvoja nacionalnih okvira koji koriste taj vid rada.

Nadalje, mogla bi se pokrenuti europska inicijativa u skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije i/ili na razini država članica kako bi se zaštitilo i ostvarilo pravo na isključivanje.

EU i države članice trebaju iskoristiti i postojeće zakonodavstvo, primjerice Direktivu o radnom vremenu i Direktivu o ravnoteži između poslovnog i privatnog života, koja se u potpunosti može primijeniti na rad na daljinu. Te direktive treba prenijeti u nacionalno zakonodavstvo i provesti na odgovarajući način jer će „bez ikakve sumnje pomoći u poboljšanju radnih uvjeta radnika na daljinu“.

Također, EGSO je skrenuo pozornost na rizik korištenja rada na daljinu u svrhu nametanja dvostrukog tereta plaćenog i neplaćenog rada. Kućanski poslovi, koje uglavnom obavljaju žene, još uvijek nisu ravnomjerno podijeljeni između žena i muškaraca, što umanjuje njihovu sposobnost da budu produktivne u plaćenom radu, te bi također moglo ugroziti njihove profesionalne izglede.

„Društvo kao cjelina i poduzeća moraju učiniti sve što je u njihovoj moći kako bi stali na kraj tim rodnim stereotipima i priznali žene kao punopravne radnice pored njihovih brojnih drugih uloga i kvaliteta. Cijena koju gospodarstvo i društvo plaćaju zbog tih predrasuda vrlo je visoka“, rekla je izvjestiteljica za mišljenje Milena Angelova.

U tom pogledu, EGSO također poziva na „europski plan o pružanju skrbi“, naglašavajući da su dostupna, pristupačna i povoljna infrastruktura za skrb i usluge za djecu, osobe s posebnim potrebama i starije osobe još jedan ključan preduvjet za rodno ravnopravan rad na daljinu.

EGSO je 24. ožujka bio domaćin rasprave s povjerenicom EU-a za ravnopravnost Helenom Dalli o novoj Strategiji o pravima osoba s invaliditetom koju je nedavno pokrenula Europska komisija.

Tom strategijom, koja će biti na snazi od 2021. do 2030., nastojat će se osigurati puna provedba UN-ove Konvencije o pravima osoba s invaliditetom (UNCRPD) u Europskoj uniji. UNCRPD je prekretnica koja je promijenila predodžbu o invalidnosti jer je njome usvojen pristup utemeljen na ljudskim pravima, a društvu je predana odgovornost da ukloni prepreke koje ljudima stoje na putu potpune društvene uključenosti.

„Pozdravljamo novu strategiju EU-a o invalidnosti. Oko 87 milijuna stanovnika EU-a ima neki oblik invalidnosti, a više od pola njih osjeća se diskriminirano“, istaknula je predsjednica EGSO-a Christa Schweng u svojem uvodnom obraćanju.

Podsjetila je na to da je EGSO bio prva institucija koja je 2019. usvojila samoinicijativno mišljenje u kojem poziva na novi program za prava osoba s invaliditetom koji je potpuno u skladu s UNCRPD-om: „Vrlo sam zadovoljna što su brojne preporuke koje smo tada iznijeli uključene u strategiju EU-a o invalidnosti predloženu prije nekoliko tjedana.“

EGSO je u svojim mišljenjima i kroz rad svoje Tematske studijske skupine za prava osoba s invaliditetom, čija je zadaća pratiti provedbu UNCRPD-a u državama članicama, ustrajao na potpunoj provedbi UNCRPD-a.

Mišljenje „Izrada programa EU-a za prava osoba s invaliditetom za razdoblje 2020. – 2030.” nije jedini tekst EGSO-a o tom pitanju. Naime, usvojio je još nekoliko njih, kao što su informativno izvješće i mišljenje o pravu osoba s invaliditetom da glasaju na izborima za Europski parlament. EGSO će novu strategiju analizirati u novom mišljenju, koje će biti predstavljeno na njegovom plenarnom zasjedanju u srpnju.

„Desetljeće nakon što je EU ratificirao UNCRPD, krajnje je vrijeme da se pojača europsko djelovanje u politikama u području invaliditeta. Cilj nam je donijeti pozitivne promjene u živote osoba s invaliditetom u EU-u i šire kako bi svi, bez iznimke mogli ravnopravno s ostalima sudjelovati u društvu“, rekla je povjerenica Dalli.

Članovi EGSO-a pozdravili su novu strategiju, ali su upozorili da EU i države članice u njezinoj provedbi moraju uzeti u obzir razorne učinke pandemije na osobe s invaliditetom, osobito u području zapošljavanja i obrazovanja jer se postojeća neravnopravnost pogoršava. (ll)

U proteklih 25 godina liberalizacije postignut je velik napredak u otvaranju tržišta i tehničkom usklađivanju, ali u željezničkom prometu tek treba ostvariti politički, regulatorni i kulturni napredak. To je glavna poruka mišljenja o jedinstvenom europskom željezničkom prostoru usvojenog na plenarnom zasjedanju EGSO-a u ožujku.

Potrebno je provesti nepristranu analizu jedinstvenog europskog željezničkog prostora i njegovih postignuća, a 2021. godina, kao Europska godina željeznice, mogla bi pružiti sjajnu priliku za sagledavanje postignutog napretka i postavljanje novih ciljeva za budućnost, naglasio je EGSO.

U svom izlaganju tijekom plenarne rasprave izvjestitelj za mišljenje Stefan Back izjavio je sljedeće: „Bez obzira na to radi li se o putničkom ili teretnom prometu, željeznici treba novi svjetonazor i pristup znatno usmjereniji na potrebe korisnika. Europska godina željeznice trebala bi se iskoristiti kao prilika za promicanje te promjene ponašanja, razvijanje bolje suradnje operatora i korisnika te iskorištavanje svih mogućnosti koje nudi digitalizacija.“

Pandemija COVID-a 19 zaustavila je ili usporila projekte, a sada se mora nadoknaditi propušteno. Državne potpore i dalje su ključne za osiguravanje osnovnih usluga nakon krize, a ugovorima o javnim uslugama svima se mogu zajamčiti dostupne, cjenovno pristupačne i uključive usluge putničkog prijevoza. EGSO smatra da je to jedna od najdjelotvornijih i najučinkovitijih mjera za promicanje željezničkog putničkog prijevoza. (mp)

Želimo li ostvariti energetske i klimatske ciljeve EU-a do 2050. trebamo znatno ubrzati tempo transformacije prema energetskoj uniji, ali bi zanemarivanje socijalne i gospodarske situacije u pojedinim državama članicama moglo biti opasno, tvrdi se u nedavnom EGSO-ovom mišljenju.

Socijalni i ekonomski uvjeti u različitim državama članicama ne uzimaju se dovoljno u obzir, što bi moglo ugroziti društvenu prihvaćenost ulaganja i reformi namijenjenih ubrzanju energetske tranzicije, naglašava EGSO.

U mišljenju izvjestitelja Lutza Ribbea usvojenom na plenarnom zasjedanju u ožujku EGSO izlaže svoje stajalište o izvješćima za 2020. o stanju energetske unije i procjeni nacionalnih energetskih i klimatskih planova i tvrdi da, iako su energetski i klimatski ciljevi za 2020. u velikoj mjeri ostvareni, nema mjesta samozadovoljstvu.

Ciljevi za sljedećih 30 godina, počevši od ove dekade, moraju biti puno ambiciozniji i europsko stanovništvo zaista staviti u samo središte energetske unije.

Riječima g. Ribbea: „Energetska se tranzicija ugrožava ako političari obećaju uključenost velikog dijela društva, ali to obećanje ne shvaćaju ozbiljno i ne ispunjavaju!“ (mp)

EGSO pozdravlja novi akcijski plan Komisije o neprihodonosnim kreditima, ali smatra da ne sadrži nove prijedloge primjerene dobu pandemije COVID-a 19 i Europu ostavlja da se s izvanrednim vremenima nosi uz pomoć pravila napisanih za normalna vremena.

U mišljenju koje je 25. ožujka usvojila Plenarna skupština, EGSO je analizirao strategiju za rješavanje pitanja neprihodonosnih kredita. Europska komisija iznijela je ono što je najviše brine u vezi s određenim gospodarskim sektorima poput banaka, kupaca kredita i pružatelja usluga servisiranja kredita. EGSO je, pak, iznio stajalište šireg europskog društva.

Kęstutis Kupšys, izvjestitelj za to mišljenje, izjavio je: „EGSO-u je izuzetno stalo do stabilnosti bankarskog sektora. Međutim, stalo mu je i do zaduženih poduzeća koja više ne mogu plaćati svoje dugove, kao i do održivih poduzeća kojima će možda biti potrebna dodatna sredstva od banaka. Mislili smo i na ranjive građane, one koji su zaduženi i uskoro će postati žrtve ‘lešinarskih fondova’. Na kraju, mislili smo i na sve porezne obveznike. Naime, kada (ili, bolje rečeno, ako) se za kupovinu portfelja neprihodonosnih kredita izdvajaju javna sredstva, banke se od loših dugova spašavaju njihovim novcem.“

EGSO preporučuje da se prije svega uklone glavni uzroci neprihodonosnih kredita kako bi se spriječilo njihovo nagomilavanje u budućnosti. Najbolji je način da se to osigura konstantno poboljšavati konkurentnost i usredotočiti se na kontinuitet poslovanja i gospodarski oporavak, a istovremeno graditi pouzdane sustave socijalne sigurnosti, boriti se protiv siromaštva, prezaduženosti i nezaposlenosti te jamčiti primjerene plaće i u vrijeme krize provoditi protucikličke mjere ekonomske politike.

Očekuje se da će se volumen neprihodonosnih kredita u cijeloj Uniji povećati zbog posljedica koronakrize na gospodarstvo EU-a. Da bi se ublažile negativne posljedice, EGSO poziva na to da se uz mjere pomoći kreditnim institucijama osiguravaju i vladine mjere pomoći za dužnike koji su u poteškoće zapali isključivo zbog pandemije.

Europska komisija predlaže da se nastave razvijati sekundarna tržišta za imovinu umanjene vrijednosti, ali EGSO smatra da je potreba za paneuropskim prekograničnim tržištem neprihodonosnih kredita prenaglašena. Opasno je subjektima za naplatu duga odobriti poslovanje u cijelom EU-u bez odgovarajućeg nadzora u njihovim matičnim zemljama i zemljama domaćinima. Taj bi se potez bio opravdati samo kad bi postojao niz uravnotežavajućih mjera kojima bi se zaštitili dužnici u teškoćama, odnosno europski standard zaštite potrošača kojeg bi se morali pridržavati subjekti za naplatu duga.

Pritom je vrlo upitno donosi li prekogranično poslovanje kupaca kredita opipljive ekonomske koristi za cjelokupni gospodarski sustav ili samo za banke, kupce kredita i pružatelje usluge servisiranja kredita.

EGSO smatra da bi prodavanje neprihodonosnih kredita društvima za upravljanje imovinom (koja se kolokvijalno nazivaju „loše banke“) trebalo ostati iznimka. Prednost treba dati bilateralnim dogovorima o restrukturiranju duga između kreditne institucije i dužnika, čiji će fokus biti na kontinuitetu poslovanja i gospodarskom oporavku.

Kęstutis Kupšys smatra da se pitanje koje na terenu pogađa mnoge dijelove društva u dokumentu Europske komisije jedva obrađuje, i to vrlo tehnokratskim rječnikom. „Želimo poručiti da problem neprihodonosnih kredita ne bi trebalo povezivati s pitanjima koja se tiču očuvanja financijske stabilnosti“, komentirao je. „Sve u svemu, smatramo da se pitanje neprihodonosnih kredita treba rješavati unutar banaka, a ne plasiranjem na tržište kada postanu nesigurni. Dugovi ne bi smjeli postati roba!“ (na)

Na plenarnom zasjedanju u ožujku Europski gospodarski i socijalni odbor usvojio je mišljenje u kojem predlaže podupiranje ulaganja u istraživanje i ekstrakciju kritičnih sirovina i upotrebu sekundarnih materijala iz otpada jer je to ključno za zelenu tranziciju u EU-u.

U rujnu 2020. Europska komisija usvojila je Akcijski plan za kritične sirovine u cilju smanjenja ovisnosti o primarnim kritičnim sirovinama i jačanja domaće nabave sirovina u EU-u. EGSO u svojem mišljenju pozdravlja taj pristup jer „u potpunosti podržava zelenu tranziciju i osnovnim korakom smatra ekstrakciju sirovina potrebnih za korištenje zelenih tehnologija“.

Međutim, u njemu poziva i na dodatne mjere kako bi se taj pristup omogućio s obzirom na to da su istraživanje i ekstrakcija visokorizične aktivnosti. Izvjestitelj Dumitru Fornea naglasio je sljedeće: „Iznimno je važno poticati opskrbu kako primarnim tako i sekundarnim sirovinama, stoga moramo poduprijeti ulaganja u sektor ekstrakcije i ubrzati analizu otpada koji potencijalno sadržava vrijedne materijale.“

Suizvjestitelj Michal Pintér pojasnio je da ta potpora može biti raznolika: „Moramo poduprijeti ulaganja kreditnim jamstvima, programima amortizacije i državnim potporama, ali i razvojem pojednostavljenog postupka autorizacije za rudarske aktivnosti.“

U mišljenju se naglašava i važnost proširenja definicije kritičnih sirovina, koje se tradicionalno smatraju kao materijali koji potječu iz rudarskog sektora. EGSO smatra da je takvo gledište preusko i da ograničava rast zelenih izvora energije jer se materijali na bazi drva, primjerice, mogu učinkovito koristiti za mnogo raznovrsnije namjene nego prije.

Sektor sirovina ima vrlo velik gospodarski potencijal. U njemu je zaposleno oko 350 000 osoba u EU-u, a u proizvodnim industrijama koje ovise o pouzdanom i neometanom pristupu mineralnim sirovinama ima više od 30 milijuna radnih mjesta. OECD predviđa da će se globalna uporaba materijala do 2060. udvostručiti, a da će naročito porasti uporaba metala, za čak 150 %, što će vrlo vjerojatno povećati pritisak na resurse planeta i ugroziti poboljšanje globalne dobrobiti.

Uzimajući to u obzir, u mišljenju se naglašava važnost uključivanja novih dimenzija u metodologiju koja se koristi za sastavljanje popisa kritičnih minerala. EGSO smatra da bi Europska komisija trebala uzeti u obzir „potrebe i interese ljudi i gospodarstava u zemljama iz kojih se u Europu izvoze sirovine”. Stoga je potrebno definirati odgovarajuće kriterije da bi se provjerilo jesu li globalni lanci opskrbe tim vrstama sirovina u skladu s etičkim načelima. (ks)

EGSO je na plenarnom zasjedanju u ožujku donio mišljenje u kojem se predlaže utvrđivanje preciznijih i operativnih mehanizama i instrumenata upravljanja za provedbu nove Uredbe o baterijama uz uključivanje svih dionika. EGSO smatra da bi to moglo doprinijeti razvoju okvira kojim bi se obuhvatio cijeli životni vijek baterija u EU-u.

Europska komisija objavila je 10. prosinca 2020. Prijedlog uredbe o baterijama i otpadnim baterijama. Taj je Prijedlog u skladu s europskim zelenim planom, kojim se promiče dekarbonizacija gospodarstva EU-a kako bi se do 2050. postigla klimatska neutralnost.

EGSO u usvojenom mišljenju podupire mjere utvrđene u predmetnoj uredbi: novim normama o održivosti baterija Komisija će globalno promicati zelenu tranziciju i utrti put za buduće inicijative u okviru svoje politike o održivim proizvodima.

Međutim, EGSO u mišljenju poziva na utvrđivanje preciznijih i operativnih mehanizama i instrumenata upravljanja za provedbu nove uredbe uz uključivanje svih dionika. Izvjestitelj Bruno Choix rekao je: „Predloženom uredbom nastoji se razviti okvir EU-a kojim bi se obuhvatio cijeli životni ciklus baterija, uključujući usklađene i ambicioznije propise za baterije, komponente, otpadne baterije i reciklirane materijale. Komisija tom uredbom želi promicati inovacije i razvoj i primjenu tehničkog stručnog znanja EU-a.”

Suizvjestitelj Frank Uhlig objasnio je da potpora može imati razne oblike: „Kad je riječ o provedbi dužne pažnje u praćenju lanca opskrbe baterijama, zahtijevamo potpunu transparentnost u provedbi sustava praćenja. Recikliranje, obnova i ponovna uporaba baterija omogućuju sigurnost na početku lanca vrijednosti. Potpora za istraživanje i razvoj u vezi s ekološkim dizajnom od ključne je važnosti.”

EGSO predlaže da se izazovi u tom području rješavaju daljnjim jačanjem uloge i povećanjem resursa Europske agencije za kemikalije (ECHA) i Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA).

EGSO predlaže da se uz pojam „kraj životnog ciklusa” uvede i pojam „kraj uporabe” kako bi se promicala ponovna uporaba, obnova, odnosno „novi životni ciklus” i recikliranje baterija.

Baterije koje se stavljaju na tržište EU-a trebale bi postati održive, visokoučinkovite i sigurne tijekom cijelog životnog vijeka. To znači da se te baterije proizvode s najmanjim mogućim utjecajem na okoliš, koristeći materijale dobivene uz puno poštovanje ljudskih prava te socijalnih i ekoloških standarda. Baterije moraju biti dugotrajne i sigurne, a na kraju njihova životnog vijeka treba ih prenamijeniti, preraditi ili reciklirati, čime bi se vrijedni materijali vratili u gospodarstvo. (ks)

U izvješću usvojenom na ožujskom plenarnom zasjedanju EGSO tvrdi da je Europska komisija svojim novim planom pokazala da je odlučna spriječiti da Europa izgubi bitku s SAD-om i Azijom u području temeljnih i primijenjenih istraživanja, patenata i visokotehnoloških proizvoda i usluga.

Najveća je prednost predloženog novog europskog istraživačkog prostora (EIP) naglasak na brzom pretvaranju rezultata istraživanja i inovacija u održive modele poslovanja i u održiva radna mjesta, ističe Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO).

„Nužno je da novi EIP ne bude tek još jedna verzija jedne te iste stvari“, izjavio je izvjestitelj za mišljenje Paul Rübig. „Ovaj novi dogovor povećat će učinak istraživanja i inovacija u trenutku kad inovacije imaju presudnu ulogu, ne samo za europsko gospodarstvo pogođeno COVID-om već i za opstanak planeta.“

U Europi se rezultati istraživanja i razvoja pretvaraju u inovativne proizvode i usluge sporije nego u SAD-u i Aziji. Europa zaostaje za Azijom u pogledu patenata (Azija je 2019. podnijela 65 % svjetskih zahtjeva za patente, a Europa samo 11,3 %), naročito kad su posrijedi poduzeća koja pružaju digitalne usluge i „inovacije za poticanje razvoja tehnologije“ odnosno novi proizvodi koji se temelje na istraživanju i razvoju novih tehnologija. Azija općenito, a naročito Kina i Koreja, u posljednjih su 20 godina ostvarile golem napredak u području istraživanja, tehnologije i inovacija. Zahvaljujući ulaganjima i povećanoj mobilnosti novi bi EIP trebao pomoći Europi da ih sustigne.

EGSO podržava plan Komisije, ali skreće pozornost na pet ključnih sektora koji su izostavljeni s popisa strateških tehnologija, a izuzetno su bitni za prosperitet Europe:

• digitalni poslovni modeli
• tehnologije za proizvodnju robe i hrane
• sektor kliničkih istraživanja, farmaceutski i biotehnološki sektor
• svemirske tehnologije
• čista voda i sanitarni uvjeti.

EGSO u svom mišljenju ističe i potrebu da se uspostavi ravnoteža između izvrsnosti i brzine u pretvaranju rezultata istraživanja i razvoja u inovativne proizvode i usluge. U poslovnom svijetu brzina je od presudne važnosti, dok znanstvenici teže izvrsnosti i traže više vremena i novca za istraživanje i inovacije. Politika Komisije u području istraživanja, tehnologije i inovacija trebala bi uravnotežiti ta očekivanja. (dm)

Ruralna područja trebaju postati privlačnija za mlade ljude i poduzeća. Time bi se poboljšala kvaliteta života svih Europljana i omogućilo im se da biraju gdje žele živjeti i raditi. To je bio jedan od glavnih zaključaka rasprave koju je EGSO održao 8. ožujka pod nazivom „Ususret sveobuhvatnoj strategiji održivog ruralnog i urbanog razvoja“.

Ruralna i urbana područja Europe ne razvijaju se jednakim tempom. Od presudne je važnosti poticati politike kojima bi se ta tendencija promijenila te kojima bi se u svim područjima osigurala pravedna i održiva tranzicija prema ekonomiji dobrobiti i promicala uravnoteženija raspodjela naseljenosti. Posebno je potrebno poduzeti mjere da ruralna područja postanu privlačnija za mlade ljude i poduzeća jer imaju važnu ulogu u ekonomskoj i socijalnoj koheziji, otpornosti regija i doprinosu brojnim uslugama koje proizlaze iz raznih lokalnih ekosustava, uključujući proizvodnju hrane.

Predsjednik Stručne skupine za poljoprivredu, ruralni razvoj i okoliš (NAT) Peter Schmidt izjavio je: „Oporavak nakon COVID-a savršena je prilika da se pripreme strategije kojima će se osigurati da nijedno područje ili njegovi stanovnici ne ostanu zapostavljeni u pravednoj tranziciji prema klimatski neutralnoj, održivoj i prosperitetnoj Europskoj uniji.“

„Sad kad je EU usvojio odvažan paket za oporavak, u raspodjeli financijskih sredstava moraju se uzeti u obzir razlike među područjima u EU-u“, ustvrdio je član EGSO-a i predsjednik Stručne skupine za ekonomsku i monetarnu uniju te ekonomsku i socijalnu koheziju Stefano Palmieri.

Deša Srsen, iz ureda potpredsjednice Komisije Dubravke Šuice, istaknula je sljedeće: „Komunikacijom o dugoročnoj viziji za ruralna područja, koju Komisija priprema za usvajanje u lipnju, ruralnim područjima želimo dati novi zamah.“

Josep Puxeu Rocamora, izvjestitelj EGSO-a za mišljenje „Integrirani pristup ruralnim područjima EU-a“, naglasio je da je integracija ruralnih i osjetljivih područja vrlo složeno pitanje jer se tiče baš svih postojećih politika EU-a. „Za razvoj tih područja predlažemo ‚teritorijalni ugovor’ koji bi trebao biti participativan, prilagođen značajkama teritorija i usmjeren na očuvanje njihove povijesne, kulturne i prirodne baštine.” (mr)

Da bi se osigurala učinkovita provedba akcijskog plana EU-a za borbu protiv rasizma i razotkrili rasizam i etnička diskriminacija, treba prikupljati točne podatke, a potrebne su i odgovarajuće politike država članica. Naime, tijekom pandemije bolesti COVID-19 u Europi je došlo do pogoršanja tog problema.

Na virtualnom savjetovanju koje je EGSO održao 18. ožujka rečeno je da se četvrtina Europljanki i Europljana osjeća diskriminirano u barem jednom aspektu života, pri čemu se rasna i etnička diskriminacija najviše osjeća u zapošljavanju. Stoga je hitno ažurirati i primijeniti zakonodavstvo o borbi protiv rasizma diljem EU-a.

Savjetovanje „Unija ravnopravnosti: Akcijski plan EU-a za antirasizam za razdoblje 2020. – 2025.” okupilo je govornike iz institucija EU-a i europskih platformi za ljudska prava i borbu protiv rasizma. Iz predstavljenih podataka proizlazi da je stanje na terenu loše.

Cristian Pîrvulescu, izvjestitelj za ovo mišljenje EGSO-a, naglasio je da Akcijski plan EU-a za antirasizam dolazi u pravo vrijeme, upravo u trenutku kad se nejednakosti i diskriminacija zbog pandemije sve više povećavaju.

Thibault Balthazar iz Europske komisije istaknuo je važnu ulogu država članica i potaknuo ih da usvoje nacionalne akcijske planove i u njih uključe civilno društvo i tijela za ravnopravnost. Aleksandra Wesoły predstavila je instrumente EU-a kao što su Mreža za osvješćivanje o radikalizaciji i druge platforme koje pomažu u borbi protiv radikalizacije i ekstremističkog diskursa. Maria Daniella Marouda rekla je da je u istraživanju koje je provela Europska komisija Vijeća Europe protiv rasizma i netolerancije istaknut napredak u području zakonodavstva o suzbijanju diskriminacije.

Joanna Goodey iz Agencije za temeljna prava naglasila je da zakonodavstvo doista postoji, ali da nema dovoljno podataka. Stoga je potrebno opsežno i redovito prikupljanje podataka da bi Akcijski plan bio uspješan.

Yoomi Renström, izvjestiteljica Odbora regija za mišljenje o Akcijskom planu EU-a za antirasizam, naglasila je da lokalne i regionalne vlasti treba priznati kao strateške partnere u osmišljavanju, provedbi i praćenju nacionalnih akcijskih planova.

Csaba Asztalos, predsjednik rumunjskog Nacionalnog vijeća za borbu protiv diskriminacije, istaknuo je važnost dostupnih baza podataka i jasnih komunikacijskih strategija, dok je Marie Mescam iz organizacije SOS Racisme naglasila da je u EU-u hitno potrebno uspostaviti prostor za dijalog u kojem bi civilno društvo, tijela za ravnopravnost i organizacije za borbu protiv rasizma mogli razmjenjivati iskustva i znanje.

Juliana Wahlgren, viša službenica za zastupanje interesa u Europskoj mreži protiv rasizma, izrazila je nadu da će angažman ljudi s manjinskim rasnim ili etničkim podrijetlom s relevantnim stručnim znanjem iz organizacija civilnog društva imati značajnu ulogu u istinskoj provedbi Akcijskog plana. (mt)

Na plenarnoj sjednici Europskog gospodarskog i socijalnog odbora u ožujku održana je rasprava s Olivérom Várhelyijem, povjerenikom za susjedstvo i proširenje, o trenutačnom stanju u pogledu pristupanja partnera sa zapadnog Balkana. Članovi i članice EGSO-a izrazili su uvjerenje da je integracija partnera sa zapadnog Balkana u EU geostrateško ulaganje u mir i gospodarski rast.

Christa Schweng, predsjednica EGSO-a, otvorila je raspravu istaknuvši da EGSO pridaje veliku važnost proširenju EU-a na zapadni Balkan te izjavila: „Naš Odbor smatra da je zapadni Balkan dio slagalice koji nedostaje u nastojanjima Europske Unije da stvori ujedinjenu i održivu Europu, Europu primjerenu budućnosti.“

Óliver Várhelyi spomenuo je utjecaj koji je pandemija bolesti COVID-19 imala na zapadni Balkan istaknuvši: „Europska komisija odlučna je u ovim teškim vremenima svim sredstvima nastaviti pružati potporu našim najbližim susjedima.“ G. Várhelyi predstavio je komunikaciju Komisije naslovljenu Gospodarski i investicijski plan za zapadni Balkan, inicijativu vrijednu 9 milijardi EUR koja ima dvostruki cilj: ubrzati početak gospodarskog oporavka i poboljšati konvergenciju te regije i EU-a. „Cilj je tog plana ne samo potaknuti gospodarski razvoj, otpornost i konkurentnost regije nego i njezinu socijalnu koheziju.“ „Kako bismo to postigli moramo surađivati“, naglasio je g. Várhelyi.