European Economic
and Social Committee
Europski izbori trebali bi biti primjer za lako dostupno glasanje, no za ove izbore je kasno
Antoine Fobe
Europski izbori su pred vratima i mi – Europska unija slijepih – potičemo naše članove i simpatizere da glasaju, bez obzira na teškoće koje im to i dalje može predstavljati, i da pritom vode računa o tome koliku pozornost kandidati i stranke daju inkluzivnosti u skladu s Konvencijom UN-a o pravima osobama s invaliditetom jer se moraju čuti i očekivanja slabovidnih građana.
Europska unija slijepih (EBU) zastupa slijepe i slabovidne osobe u Europi i radi na izgradnji pristupačnog i uključivog društva u kojem bi osobe s oštećenjem vida imale jednake mogućnosti da u potpunosti sudjeluju u svim aspektima života. Naravno, političko sudjelovanje ključan je aspekt jer omogućuje slabovidnim građanima i građankama da svojim glasanjem i političkim djelovanjem promiču politike i zakonodavstvo prilagođene osobama s invaliditetom.
Kako se izbori za Europski parlament 2024. bliže, sudjelovanje osoba s invaliditetom kao glasača i kandidata važna je i pravodobna tema.
Prema izvješću Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO) iz 2019., oko 400 000 osoba s invaliditetom na posljednjim je izborima za Europski parlament bilo lišeno svog biračkog prava. Manje od 5 % zastupnika u Europskom parlamentu ima neki oblik invaliditeta.
Za predstojeće izbore, EBU kao početnu točku u svojoj Deklaraciji o europskim izborima ponovno traži da se odredi standard za pristupačnost glasanja (postupci glasanja), izbornih informacija (objekti i materijali za izborne kampanje, političke rasprave, programi i internetske stranice političkih stranaka) i postupaka nakon izbora (npr. mehanizmi za podnošenje pritužbi), kao i za jednakost pasivnog biračkog prava.
Govorimo prije svega o europskim izborima jer Europska unija ima nadležnost samo za europske izbore, koji su jedna od sastavnica građanstva EU-a, i za osiguravanje jednakih prava osobama s invaliditetom u okviru nadležnosti EU-a. Međutim, budući da je organizacija izbora i dalje u nadležnosti država članica, najbolje prakse na razini EU-a automatski bi se trebale primijeniti i na sve ostale izbore.
Nažalost, ovaj put je prekasno da izbori za Europski parlament budu primjer, i to ne zbog nedostatka interesa Europskog parlamenta. Naime, Parlament je u svibnju 2022. predložio reformu izbornog zakonodavstva EU-a kako bi se osobama s invaliditetom zajamčilo samostalno i tajno glasanje, slobodan izbor pomoći i pristup dopisnom glasanju i političkim kampanjama. Nažalost, Vijeće EU-a dosad nije odgovorilo.
EBU od novog saziva EP-a traži da u sljedećem petogodišnjem razdoblju nastavi vršiti pritisak na Vijeće da usvoji predloženu reformu i ostvari konkretan napredak za izbore 2029. Možemo računati na potporu EGSO-a, koji je već 2020. pozvao na službenu zakonodavnu inicijativu EP-a kako bi se osobama s invaliditetom zajamčilo stvarno pravo glasanja na europskim izborima. Možemo računati i na potporu Europske komisije, koja je u prosincu prošle godine objavila „Vodič dobre izborne prakse” i sada radi na zbirci tekstova o oblicima e-glasanja i upotrebi informatičke tehnologije u izborima koja se bavi raznim aspektima pristupačnosti.