EGSO info

Na travanjskom plenarnom zasjedanju EGSO-a raspravljalo se o paketu Europske komisije za obranu demokracije. Članovi i članice EGSO-a izrazili su zadršku u pogledu pristupa i trenutka odabranog za njegovo usvajanje, prije svega kad je riječ o stranom utjecaju. EGSO je ustvrdio da paket ne samo da nije djelotvoran, već i da bi mogao biti štetan za građansko djelovanje u Europi.

Iako se u tom paketu mjera navodi da se njime želi poboljšati transparentnost i demokratska odgovornost u Europi, EGSO smatra da je on vrlo problematičan, da je usvojen prekasno da bi imao stvaran učinak na predstojeće europske izbore 2024. i da se u njemu ne uzimaju u obzir prethodne preporuke EGSO-a za jačanje europske demokracije.

Predsjednik EGSO-a Oliver Röpke izjavio je: „Kada govorimo o opasnostima za naše demokracije, važno je naglasiti odlučan odgovor EU-a i rezultate sadašnje Komisije u obrani demokracije, temeljnih prava i vladavine prava. EGSO je saslušao i pitanja koja zabrinjavaju brojne aktere civilnog društva o tome što smatraju rizicima koje paket donosi. Moramo pronaći zajednički pristup koji bi obuhvatio i obranu demokracije i sve zaštitne mjere nužne za očuvanje prostora za građansko djelovanje.”

EGSO podržava ciljeve transparentnosti iz predložene direktive o lobiranju u ime trećih zemalja, ali se odlučno protivi predloženim metodama i upozorava na neželjene posljedice za prostor za građansko djelovanje. Christian Moos, izvjestitelj EGSO-a za mišljenje „Paket mjera za obranu demokracije”, poručio je: „Tu direktivu smatramo opasnom. Ona nalikuje zakonu o ‚stranim agentima’ i mogla bi dovesti do stigmatizacije nevladinih organizacija. Očigledno je da postojeći prijedlog treba povući. Postoji opasnost da bi on mogao pogoršati problem sužavanja prostora za građansko djelovanje u Europi, što Komisija sasvim sigurno ne želi.”

Suizvjestitelj José Antonio Moreno Díaz izrazio je sumnju da će se zahvaljujući paketu za obranu demokracije uspjeti ukloniti temeljni uzroci slabljenja demokracije unutar EU-a. Zbog uskog fokusa na vanjske prijetnje, paketom se zanemaruju perfidna nastojanja da se demokracije EU-a destabiliziraju iznutra, zbog čega bi se mogle previdjeti određene opasnosti.

Komisija je primila na znanje zabrinutost zbog učinka paketa na nevladine organizacije, ali smatra da postoje zaštitne mjere. (gb)

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) na plenarnom je zasjedanju 25. travnja odobrio Sporazum o osnivanju Međuinstitucijskog tijela za etičke standarde. Novi Sporazum službeno su 15. svibnja potpisali predstavnici i predstavnice uključenih institucija i tijela EU-a. Sporazum bi trebao stupiti na snagu 6. lipnja, prvog dana glasanja na europskim izborima.

Taj je sporazum važan korak prema jačanju zajedničke kulture integriteta i etičnosti.

Novo tijelo EU-a razvijat će, ažurirati i tumačiti zajedničke minimalne standarde etičkog ponašanja i objavljivati izvješća o tome kako su ti standardi uzeti u obzir u internim pravilima svake uključene institucije i tijela EU-a.

Osim EGSO-a, dio novog etičkog tijela bit će sljedećih sedam institucija i tijela EU-a: Europski parlament, Vijeće EU-a, Europska komisija, Sud Europske unije, Europska središnja banka, Europski revizorski sud i Europski odbor regija.

Svaku uključenu instituciju predstavljat će jedan viši član ili jedna viša članica osoblja, a položaj predsjednika ili predsjednice tijela rotirat će se među institucijama na godišnjoj osnovi.

Pet neovisnih stručnjaka i stručnjakinja podupirat će rad tijela davanjem mišljenja na zahtjev. Svaka stranka Sporazuma moći će se savjetovati s njima o pojedinačnim standardiziranim pisanim izjavama, uključujući izjave o sukobu interesa. (mp)

Na travanjskom plenarnom zasjedanju Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) raspravljao je o paketu mjera za mobilnost talenata. Ta inicijativa obuhvaća niz novih mjera osmišljenih da bi Unija postala privlačnija talentima iz zemalja izvan EU-a i da bi se olakšala mobilnost unutar EU-a.

Gostujući na plenarnom zasjedanju, povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson pozvala je EGSO da pruži potporu okupljanju država članica i organizacija civilnog društva kako bi se prihvatile te inovacije i osigurala djelotvorna politika migracije radne snage.

Jedna od osnovnih mjera u okviru paketa mjera za mobilnost talenata jest stvaranje „baze talenata EU-a”, prvog alata za dobrovoljno usklađivanje ponude i potražnje na razini EU-a, osmišljenog da bi zainteresirane države članice mogle povezivati poslodavce iz EU-a s tražiteljima zaposlenja iz trećih zemalja.

Predsjednik EGSO-a Oliver Röpke naglasio je da se „EU suočava s ozbiljnim nedostatkom radne snage i vještina zbog prelaska na zeleno i digitalno gospodarstvo i demografskih izazova. Paket mjera za mobilnost talenata može biti jedan od instrumenata za ublažavanje situacije.”

Europska povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson pozvala je na pristup migraciji radne snage u okviru Tima Europa sa širom europskom dimenzijom. „Migracije radne snage uglavnom su u nacionalnoj nadležnosti i to se neće promijeniti. Međutim, moramo uspostaviti pristup u okviru Tima Europa, u kojemu bi institucije EU-a, države članice i organizacije civilnog društva surađivale na provedbi novih inicijativa i olakšavanju provedbe politika mobilnosti radne snage.”

Članica EGSO-a Tatjana Babrauskienė, izvjestiteljica za mišljenje „Paket mjera za mobilnost talenata” usvojeno na istom plenarnom zasjedanju, naglasila je da baza talenata EU-a mora biti praktičan, jednostavan i pouzdan alat privlačan i radnicima i poslodavcima, koji istodobno mora podupirati pravednu, etičku i zakonitu migraciju radne snage.” (at) 

Svaka deseta žena živi u teškom siromaštvu. Svaka treća žena suočava se s nasiljem. Svjedočimo sve većem nazadovanju u pogledu prava žena diljem svijeta, među ostalim i u EU-u. Paralelno s europskim izborima i uspostavom nove Europske komisije, koji se brzo približavaju, kontinuirana institucijska potpora i potpora civilnog društva bit će ključne za jačanje položaja žena i djevojčica.

Kako bi se istaknula hitna potreba za nastavkom borbe za prava žena u sljedećem mandatu EU-a, na plenarnom zasjedanju Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO) 25. travnja održana je rasprava s nekima od vodećih organizacija EU-a koje se zalažu za rodnu ravnopravnost.

Rasprava je održana dan nakon što je Europski parlament dao zeleno svjetlo za prvu direktivu EU-a o borbi protiv rodno uvjetovanog nasilja, a njezina su tema bili zaključci 68. sjednice Komisije UN-a o statusu žena (UNCSW68). Komisija UN-a o statusu žena glavni je međunarodni forum na svijetu za ocjenjivanje napretka u postizanju rodne ravnopravnosti, a ove se godine usredotočila na siromaštvo žena.

EGSO je dao svoj doprinos 68. sjednici Komisije UN-a o statusu žena, održanoj u ožujku u New Yorku, svojom izjavom pod nazivom „Siromaštvo iz rodne perspektive”, u kojoj iznosi 10 mjera za ekonomsko osnaživanje i socijalnu zaštitu žena.

„Budući da siromaštvo nije rodno neutralno, ni naš odgovor na njega ne može biti. Nasilje nad ženama utječe na rizik od siromaštva žena i na njihovu sposobnost ravnopravnog sudjelovanja na tržištu rada. Stoga pozdravljam konačno glasovanje u Europskom parlamentu o prvoj direktivi o zaštiti žena od rodno uvjetovanog nasilja i nasilja u obitelji na europskoj razini”, izjavio je predsjednik EGSO-a Oliver Röpke.

„Usklađenim djelovanjem na svim razinama ostvaren je niz ključnih etapa tijekom mandata ove Komisije, kao što su Direktiva o transparentnosti plaća i strategija za skrb”, izjavio je Lanfranco Fanti, član kabineta povjerenice za ravnopravnost Helene Dalli.

Sudionici rasprave pozvali su na osnivanje sastava Vijeća EU-a za rodnu ravnopravnost, imenovanje koordinatora/ice EU-a za nasilje nad ženama i novi mandat povjerenice za ravnopravnost.

„Potrebna nam je politička potpora EU-a”, izjavila je Florence Raes, direktorica ureda UN-a za žene u Bruxellesu. Unatoč stvarnom napretku u području ravnopravnosti, prava žena ugrožena su u dosad nezabilježenoj mjeri i sve je veća opasnost da bi rodna ravnopravnost mogla biti uklonjena s popisa prioriteta.

„Biti žena i pripadnica manjinske skupine znači da ćete se morati boriti. Moramo imati na umu da ravnopravnost više nije dovoljna: ravnopravnost zahtijeva intersekcionalnost”, izjavila je Ilaria Todde, direktorica za zagovaranje u Eurocentralnoazijskoj lezbijskoj zajednici.

„Nasilje nad ženama duboko je ukorijenjeno u patrijarhalnim sustavima diljem svijeta. Danas pozdravljamo usvajanje prve direktive EU-a o nasilju nad ženama i nasilju u obitelji”, izjavila je Mary Collins, direktorica Europskog ženskog lobija. (ll)

Na travanjskom plenarnom zasjedanju EGSO-a zamjenica glavnog direktora Komisije za unutarnje tržište Maive Rute i predsjednik EGSO-a Oliver Röpke istaknuli su da je jačanje konkurentnosti EU-a ključno za povećanje rasta i dobrobiti našeg gospodarstva i društva.

Prema mišljenju Maive Rute, ne smijemo gubiti vrijeme. EU mora djelovati brzo i hitno ako želi uhvatiti korak sa svjetskim gospodarskim divovima i preživjeti u okružju u kojem oni imaju golemu moć.

Ocjenjujući stanje EU-ove konkurentnosti izjavila je: „Potrebne su nam radikalne promjene. Provedbu jedinstvenog tržišta ne smijemo prepustiti dobroj volji, moramo je aktivno provoditi. Moramo izvoziti svoju robu i tehnologiju, ali ne i radna mjesta. Naši industrijski sektori moraju biti konkurentni i ulagati moramo ovdje.”

Naglašavajući da je konkurentnost kamen temeljac gospodarskog uspjeha EU-a i da potiče rast, inovacije i prosperitet i istodobno jača njegovu globalni utjecaj i otpornost, predsjednik Röpke je dodao: „Kad razgovaramo o konkurentnosti Europe, u središte rasprave moramo staviti ljude i osigurati da nitko ne bude zapostavljen. Stvarni učinak i značaj konkurentnosti ovisi o tome kako ona utječe na dobrobit, mogućnosti i prosperitet pojedinaca i zajednica. Stoga se u svakoj raspravi o konkurentnosti prednost mora dati potrebama, pravima i težnjama ljudi.”

Na plenarnom zasjedanju usvojeno je i mišljenje „Dugoročna strategija za konkurentnost“, koje su sastavili izvjestiteljica Emilie Prouzet i suizvjestitelj Stefano Palmieri. (mp)

Ove je godine Europska platforma dionika kružnog gospodarstva (ECESP), inicijativa u čiji je razvoj i održavanje uključen Europski gospodarski i socijalni odbor, udružila snage s belgijskim predsjedništvom Vijeća EU-a i Svjetskim forumom za kružno gospodarstvo, sa sjedištem u Finskoj, u zajedničkoj organizaciji glavne konferencije 15. i 16. travnja.

Na konferenciji, održanoj u briselskom konferencijskom centru Square, sudjelovalo je više od 1000 sudionika i 150 govornika. Tijekom konferencije predstavljena su uspješna kružna rješenja vođena najnovijim znanstvenim spoznajama, a predstavnici i predstavnice EGSO-a upoznali su prisutne s uspjehom Europske platforme dionika kružnog gospodarstva.

Cillian Lohan, član EGSO-a i suosnivač ECESP-a, opisao je ECESP kao „mrežu svih mreža” koja povezuje oblikovatelje politika i civilno društvo s ciljem postizanja napretka u kružnom gospodarstvu. Anders Ladefoged, član upravljačke skupine ECESP-a, istaknuo je ulogu Platforme kao mjesta za suradnju i učenje u raspravi o razvoju i nedostacima europskog kružnog gospodarstva. Članica EGSO-a Maria Nikolopoulou napomenula je da je Platforma sve interaktivnija i da se inicijativama kao što je #EUCircularTalks potiče dijalog.

Na završnoj plenarnoj sjednici konferencije povjerenica za međunarodna partnerstva Jutta Urpilainen najavila je dvije inicijative za potporu globalnom prijelazu na kružno gospodarstvo: resursni centar EU-a za kružno gospodarstvo, koji Europska komisija financira s 15 milijuna eura, i program „SWITCH to Circular Economy in East and Southern Africa”, koji će Komisija tijekom pet godina financirati s 40 milijuna eura. Europska platforma dionika kružnog gospodarstva podržat će obje inicijative.

ECESP, koji su EGSO i Europska komisija pokrenuli 2017., promiče dijalog, širi dobre prakse i pruža informacije o kružnom gospodarstvu kako bi se vizije pretvorile u djelovanje. EGSO se aktivno zalaže za kružnost i 2015. je izrazio potporu akcijskom planu EU-a za kružno gospodarstvo. Platforma predstavlja zajednički pothvat za uključivanje svih dionika u ostvarivanje kružne vizije, s ciljem ubrzanja tranzicije putem dijaloga i suradnje. (ks)

Stručna skupina EGSO-a za vanjske odnose (REX) organizirala je svoju drugu kampanju i konferenciju o borbi protiv dezinformacija u okviru svojeg sveobuhvatnog projekta o dezinformiranju, koji će se provoditi uz pomoć civilnog društva.

Nakon uspješne kampanje u Bugarskoj, događanje je održano 18. travnja, ovaj put u Moldaviji. Ta je zemlja nedavno ojačala svoje kapacitete u području strateške komunikacije i dijaloga osnivanjem dvaju posebnih tijela: Centra za stratešku komunikaciju i borbu protiv dezinformacija i Centra za građanske inicijative za nacionalne manjine.

Konferencija je održana u suradnji s Moldavskim državnim sveučilištem u Kišinjevu.

U govoru na konferenciji predsjednik EGSO-a Oliver Röpke istaknuo je važnost promicanja dijaloga i uključivanja svih građana iz različitih sredina i zajednica u borbu protiv vanjskog upletanja i dezinformacija.

Dezinformacije se obično šire među stanovništvom, često horizontalno, što znači da najbolji način hvatanja u koštac s tim problemom nije pristup odozgo prema dolje, već putem izravnog angažmana građana i zajedničkog promišljanja o tom problemu. U tome organizirano civilno društvo može imati ključnu ulogu jer dezinformacije podrivaju strukturu naših društava.

Ana Revenco, direktorica Centra za stratešku komunikaciju i borbu protiv dezinformiranja i jedna od glavnih govornica na konferenciji, naglasila je da se građani protiv dezinformacija ne mogu boriti sami i da bi Centar mogao poboljšati njihove vještine radi dugoročne borbe protiv toksičnih dezinformacija.

„Suzbijanje dezinformacija nije realan cilj. Naš zajednički rad bit će usmjeren na razotkrivanje i sprečavanje lažnih vijesti i ublažavanje njihova zlonamjernog učinka na naša društva”, dodala je.

Mihai Peicov, voditelj Centra za građanske inicijative za nacionalne manjine, izjavio je da je vladino osnivanje tog centra važan korak prema integraciji svih članova društva. Dodao je da su za manjine potrebne nove obrazovne politike.

Na konferenciji je istaknuta uloga obrazovanja i usmjerenost na mlade jer su mnogi uvidi dobiveni od najmlađih stanovnika, studenata i novinara koji su na njoj sudjelovali.

Videozapis s konferencije možete pogledati ovdje.

#EUvsDisinfo (at)

EGSO-ova Stručna skupina za vanjske odnose (REX) održala je dva sastanka sa svojim srpskim i crnogorskim kolegama u okviru dvaju relevantnih zajedničkih savjetodavnih odbora. Naša institucija omogućuje organizacijama civilnog društva obiju strana da prate pristupne pregovore svoje zemlje, raspravljaju o pitanjima od zajedničkog interesa i ističu pitanja koja treba riješiti na putu prema pristupanju Europskoj uniji.

EGSO je 5. travnja 2024. primio srpske članove Zajedničkog savjetodavnog odbora u Bruxellesu kako bi raspravljali o aktualnom stanju odnosa EU-a i Srbije te pregovorima u okviru pristupnog procesa EU-u. Ostala pitanja o kojima se raspravljalo uključivala su mogućnosti za Srbiju predstavljene u Novom planu rasta i Instrumentu za reforme i rast za zapadni Balkan, stanje nakon izbora u zemlji i pregled stanja demokracije i vladavine prava.

Na događanju je sudjelovao novoimenovani voditelj misije Republike Srbije pri EU-u Danijel Apostolović, koji je naglasio zajedničko stajalište EU-a i Srbije o bližoj suradnji u pogledu svih pitanja koja su relevantna za pregovore o pristupanju Srbije.

Potpredsjednik EGSO-a za komunikaciju Laurenţiu Plosceanu naglasio je važnost tih sastanaka jer se njima jamči prisutnost predstavnika civilnog društva i time poboljšava diskurs o europskom pristupanju Srbije. 

Sastanak je zaključen usvajanjem zajedničke deklaracije koja će biti proslijeđena institucijama EU-a te lokalnim vlastima u Srbiji i srpskoj vladi.

Videozapis sastanka možete pogledati ovdje.

Članica ZSO-a EU-a i Srbije Nataša Vučković izabrana je 13. svibnja za novu predsjednicu Europske udruge za lokalnu demokraciju (ALDA). EGSO je na Općoj skupštini ALDA-e u Barceloni predstavljao g. Plosceanu, koji je tom prilikom čestitao gđi Vučković na njezinu imenovanju. 

******

Na 18. sastanku Zajedničkog savjetodavnog odbora EU-a i Crne Gore održanom 16. travnja u Podgorici europskim je institucijama poslana jasna poruka o čvrstoj predanosti Crne Gore tome da do 2028. postane 28. država članica EU-a.

Članovi ZSO-a potaknuli su svoje organizacije, nacionalna tijela i institucije EU-a da ulože sve napore u ispunjavanje privremenih mjerila u pogledu vladavine prava. Dobivanje privremenog izvješća o procjeni mjerila (IBAR) za vladavinu prava do lipnja bit će prekretnica u procesu pristupanja EU-u i omogućit će privremeno zatvaranje drugih poglavlja.

Supredsjednik i član EGSO-a Decebal-Ștefăniță Padure izjavio je: „Crnogorske vlasti trebale bi ispuniti svoje ambiciozne ciljeve, a oganizirano civilno društvo trebalo bi biti uključeno u svaki korak pregovora o pristupanju.” Supredsjednica iz Crne Gore Gordana Đurović pozvala je sve dionike da podrže nastojanja za dobivanje pozitivnog izvješća Komisije do lipnja.

Glavni pregovarač dr. Predrag Zenović istaknuo je važnu ulogu i konkretnu pomoć civilnog društva u pregovaračkom procesu, pri čemu je potpora javnosti članstvu Crne Gore u EU-u dosegnula 80 %.

Veleposlanica EU-a u Crnoj Gori Oana Cristina Popa napomenula je da je Crna Gora po svemu sudeći napokon pronašla potrebnu stabilnost kako bi se usredotočila na pristupanje EU-u kao glavni strateški prioritet, i dodala: „Svi ćemo se potruditi da se ta prilika ne propusti.”

Na kraju sastanka donesena je zajednička deklaracija koja će biti predstavljena Vijeću za stabilizaciju i pridruživanje, Parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje, Europskoj službi za vanjsko djelovanje, Europskoj komisiji i vladi Crne Gore. (at)

Odbor je povodom tradicionalnog Dana otvorenih vrata u subotu, 4. svibnja 2024., otvorio svoja vrata javnosti kako bi informirao građane o svojoj ulozi u europskim institucijama i o predstojećim europskim izborima i zainteresirao ih za te teme.

EGSO je tijekom tog dana organizirao niz aktivnosti u svojem sjedištu, zgradi Jacques Delors u Bruxellesu. Sudionici su mogli posjetiti zgradu i saznati što EGSO može učiniti za ljude, upoznati se s ulogom Odbora u postupku donošenja odluka u EU-u te s članovima i članicama EGSO-a razgovarati o svojima interesima i bojaznima.

Posjetitelji su imali priliku i saznati što članovi i članice EGSO-a čine u svojim matičnim zemljama i sudjelovati u aktivnostima uživo kao što su interaktivne igre, kviz EU-a i oslikavanje lica za djecu.

Odbor je, osim toga, ujutro pozdravio dolazak skupine članova i članica EGSO-a i osoblja koji su biciklom prešli stotine kilometara u Francuskoj i Belgiji kako bi senzibilizirali javnost o važnosti europskih izbora.

Predvođena članom EGSO-a Brunom Choixom iz Skupine poslodavaca, ta je skupina četiri dana putovala od Caena u Francuskoj do Bruxellesa, tijekom kojih je prešla ukupno oko 500 km. U završnoj dionici puta od Waterlooa do sjedišta EGSO-a u Bruxellesu pridružili su im se drugi članovi i članice EGSO-a i osoblja. (mp)

EGSO je 24. travnja bio domaćin projekcije ukrajinskog filma „20 dana u Mariupolju”, koji je ove godine osvojio Oscara u kategoriji najboljeg dokumentarnog filma.

Film prati 20 dramatičnih dana u veljači i ožujku 2022. tijekom kojih su njegov redatelj, novinar Mstislav Černov, i njegovi kolege dokumentirali brutalnu rusku opsadu Mariupolja, velike ukrajinske luke na Azovskom moru. Černov i njegov tim, koji su radili za agenciju Associated Press, bili su posljednji strani novinari koji su ostali u tom gradu prije no što ga je ruska vojska zauzela. Njihove potresne snimke i fotografije, uključujući i one koje prikazuju razorno bombardiranje rodilišta i gradskog kazališta, koje je služilo kao sklonište za djecu, obišle su svijet svjedočeći o strahotama koje je okupatorska ruska vojska počinila protiv ukrajinskog civilnog stanovništva.

Osim Oscara, film „20 dana u Mariupolju” osvojio je i mnoge druge prestižne nagrade, uključujući filmsku nagradu BAFTA za najbolji dokumentarni film i nagradu publike za najbolji međunarodni dokumentarni film na filmskom festivalu Sundance. 

Prikazivanju filma pristustvovali su predsjednik EGSO-a Oliver Röpke i ugledni gosti, među kojima su bili Nj. E. Vsevolod Čencov, voditelj Misije Ukrajine pri EU-u, i Jevgen Tuzov, jedan od protagonista dokumentarca.

„Ne smijemo zaboraviti našu časnu dužnost da budemo svjedoci povijesti. Ovaj film ima jasnu poruku: moramo pokazati svijetu što mržnja može učiniti. Ne zaboravimo što je ukrajinski narod žrtvovao, a ni otpornost koju je pokazao u teškoj situaciji. Mogućnost da Ukrajina postane država članica EU-a nije samo dokaz naših zajedničkih vrijednosti već i znak nade za svjetliju budućnost”, izjavio je predsjednik EGSO-a Oliver Röpke. 

„Ovaj film nudi stravičan, ali neizostavan uvid u patnju koju je prouzročila ruska agresija. Ponosan sam što u ovim teškim vremenima naš odbor nepokolebljivo podržava Ukrajinu i njezino dinamično civilno društvo, a vaša prisutnost večeras mnogo nam znači”, izjavio je potpredsjednik EGSO-a za komunikaciju Laurențiu Plosceanu. EGSO odlučno stoji uz Ukrajinu i njezino civilno društvo od prvog dana ruske ratne agresije, a usto je i ojačao suradnju s ukrajinskim organizacijama civilnog društva putem platforme civilnog društva EU-a i Ukrajine. Uspostavio je centar za Ukrajinu i ukrajinskim organizacijama civilnog društva u Belgiji ponudio prostor za rad. Pokrenuo je inicijativu za uključivanje članova i članica iz zemalja kandidatkinja za proširenje u svoj rad kako bi stručno znanje EGSO-a podijelio s ukrajinskim organizacijama civilnog društva. Delegacija EGSO-a na visokoj razini, s Oliverom Röpkeom na čelu, u studenom je posjetila Ukrajinu i susrela se s ministricom gospodarstva Julijom Sviridenko, predstavnicima ukrajinskog parlamenta Verhovne Rade i civilnog društva. Prilikom posjeta spomen-obilježjima u toj zemlji članovi i članice EGSO-a odali su počast ukrajinskim žrtvama rata. 

Prikazivanje filma, organizirano na inicijativu latvijskog člana EGSO-a Andrisa Gobiņša, još je jedan znak solidarnosti europskog civilnog društva s Ukrajinom i njezinim narodom. Publika je imala priliku pogledati i izložbu fotografija posvećenu Mariupolju pod opsadom, organiziranu uz glavno događanje u suradnji s udrugom Ukra-Bel.

Zanima li vas belgijska umjetnost, svakako posjetite izložbu „Pred našim očima” postavljenu u Atriju 6 EGSO-ove zgrade Jacques Delors na adresi Rue Belliard 99, koja se održava do 28. lipnja.

Imat ćete priliku uživati u radovima triju talentiranih belgijskih umjetnika: Luka Vandera Plaetsea, Huguesa Legrosa i Thibaulta Choquela. 

Oni su fotografi, grafički umjetnici i dizajneri i svojim fotografijama prikazuju ljepotu uobičajenih prizora. Izložba „Pred našim očima” dašak je divlje, ali i nježne poezije ljudskosti u kojoj su objedinjeni brojni žanrovi i osobe.

Izložbu su, uz potporu tima koordinatora, organizirali belgijski članovi i članice EGSO-a u okviru belgijskog predsjedanja Vijećem EU-a, koje traje do 1. srpnja 2024. Smatraju da je to predsjedanje prilika za predstavljanje znanja i vještina njihove zemlje i promicanje belgijske kulture u Europi i inozemstvu. (ll)