Alena Mastantuono

Svake godine više od 10 milijuna pacijenata u Europi ima koristi od primjene nuklearne medicine u dijagnosticiranju i liječenju raka, ali i kardiovaskularnih i neurovaskularnih bolesti.

Radiološka i nuklearna tehnologija koje koriste radioaktivne izotope ključne su u borbi protiv raka u svim fazama skrbi, u ranom otkrivanju, dijagnosticiranju, liječenju i palijativnoj skrbi.

Broj pacijenata koji imaju koristi od nuklearne medicine raste, uglavnom zbog novih znanstvenih otkrića. Europski istraživači i poduzeća razvili su neke od najnovijih inovativnih radioligandnih terapija usmjerenih na rak, kao što su lijekovi koji ciljaju rak endokrinog sustava, rak prostate i raširenu metastazu. Primjerice, lutecij-177 vrlo je obećavajući radioizotop za liječenje raka prostate, koji svake godine u Europi uzrokuje 90 000 smrtnih slučajeva. U usporedbi s tradicionalnim načinima liječenja moderna radionuklidna terapija omogućuje dobro ciljanje stanica raka i često je manje štetna za tijelo. Desecima tisuća oboljelih od raka potrebna je ciljana radionuklidna terapija, koja je često jedini dostupan način liječenja.

Međutim, prije nego što dospije do pacijenta terapija mora proći vrlo složen lanac opskrbe nuklearnom medicinom, koji obuhvaća nabavu sirovina i njihovo skladištenje, ozračivanje, preradu, logistiku i primjenu. Nakon što se radioizotopi proizvedu, moraju se preraditi, otpremiti i upotrijebiti u relativno kratkom roku, neki čak istog dana, drugi u roku od nekoliko dana, ovisno o poluvijeku eliminacije. Životni vijek im je vrlo kratak i brzo se raspadaju.

Iznenađujuće je da se u prekograničnom prijevozu i carinskim postupcima ne vodi računa o tim značajkama. Kad je riječ o prekograničnom prijevozu, postoje neke prepreke koje mogu dovesti do situacija kada se, na primjer, kozicama daje prednost pred radioizotopima koji se prevoze da bi se spasio život pacijenta.

Zbog toga EGSO u svojem mišljenju o opskrbi medicinskim radioizotopima poziva na bolju suradnju među državama članicama kako bi se uklonile regulatorne prepreke. U mišljenju se razmatra svaka faza lanca opskrbe radioizotopima u Europi i utvrđuju prepreke u prekograničnim isporukama, kao i ovisnost o trećim zemljama. Također se iznose rješenja za infrastrukturu koja nedostaje u Europi i potreba za koordiniranim istraživanjem i razvojem.

U preporukama iznesenima u našem mišljenju EGSO je usklađen sa zaključcima sa sastanka na vrhu čelnika država EU-a u travnju, u kojima je naglašena potreba za smanjenjem strateških ovisnosti Europe u osjetljivim sektorima kao što su zdravstvo i ključne tehnologije. U skladu s izvješćem Enrica Lette istaknuta je i potreba za usmjeravanjem na prekogranično pružanje usluga, kao i na prekogranično kretanje robe, uključujući osnovne potrepštine kao što su lijekovi.

Europa mora pružiti poticaje za proizvodnju kako bi osigurala bolju stratešku autonomiju u opskrbi radioizotopima. Iako je vodeća u svijetu u opskrbi medicinskim radioizotopima, Europa je u pogledu opskrbe nisko obogaćenog uranija visoke koncentracije (HALEU) i opskrbe nekim obogaćenim izotopima za ciljeve proizvodnje radioizotopa potpuno ovisna o Sjedinjenim Državama i Rusiji.

EU i dalje uvelike ovisi o Rusiji u pogledu opskrbe stabilnim izotopima koji omogućuju proizvodnju određenih radioizotopa za moderne molekularne radioterapije ili one koje su još u fazi razvoja, kao što je iterbij-176 koji se upotrebljava za proizvodnju lutecija-177.

To predstavlja pravi izazov za lanac opskrbe ovog radioizotopa, za koji se očekuje da će se globalna potražnja u narednim godinama utrostručiti.

Lanac opskrbe također ovisi o sustavima proizvodnje koji koriste reaktore ili akceleratore, kao i o preradi i isporuci bolnicama. Da bi se zajamčio jednak pristup skrbi države članice, a prije svega istraživački centri i bolnice, trebali bi intenzivnije surađivati. Pristup radioterapiji nije jednak u svim državama članicama, posebno u fazama razvoja i pilot-fazama. Cilj je omogućiti brži pristup lijekovima koji su još u fazi istraživanja ili u milosrdnoj uporabi te poboljšati pristup za male bolnice, koje ponekad nemaju odgovarajuće stručno znanje i infrastrukturu, a za neke pacijente to može biti od životne važnosti.

Europsko financiranje istraživanja, razvoja i inovacija u nuklearnoj medicini, posebno u okviru programa Obzor i Euratom, ključno je kako bi se odgovorilo na potrebe pacijenata. Europa bi trebala imati strateške projekte od zajedničkog interesa u tom području u okviru budućeg višegodišnjeg financijskog okvira EU-a (VFO). U vezi s europskim planom za borbu protiv raka vrijedni projekti su strategija SAMIRA Europske komisije i Europska inicijativa za dolinu radioizotopa (ERVI). Europska komisija trebala bi ići korak dalje i snažnije uključiti nuklearnu medicinu u europski plan za borbu protiv raka i u misiju za borbu protiv raka u okviru programa Obzor Europa.

Države članice također bi trebale financirati politike javnog zdravstva s naglaskom na medicinskim radiološkim i nuklearnim tehnologijama. To će industriji poslati dobar signal te omogućiti razvoj i rast istraživanja i inovacija te industrijske infrastrukture u Europi. Također će privući više ljudi u taj sektor.

Zaključno, bolju opskrbu radioizotopima u Europi i zadovoljenje sve veće potražnje pacijenata moći ćemo osigurati samo ako donesemo odvažne političke odluke.