Trebalo bi preispitati pravila o kontroli koncentracija, suzbijanju monopola i kontroli državnih potpora kako bi se ispunili klimatski i digitalni ciljevi Unije i doprinijelo postizanju strateške autonomije, što će iziskivati golema ulaganja. Dva nova mišljenja EGSO-a iznose objašnjenja o tome kako provesti tu reformu.

U središtu rasprave održane 19. svibnja u sklopu plenarnog zasjedanja EGSO-a bila su dva nova izvješća – o politici tržišnog natjecanja EU-a i državnim potporama za zdravstvene i socijalne usluge u izmijenjenom globalnom kontekstu.
U mišljenju „Politika tržišnog natjecanja spremna za nove izazove“ EGSO je pozvao Europsku komisiju da u aktualnoj reformi politike tržišnog natjecanja EU-a ode puno dalje nego dosad. 

Mjere poduzete u borbi protiv bolesti COVID-19 i kasnije radi suočavanja s ruskom agresijom u Ukrajini uvelike su pomogle poduzećima, no treba ih poboljšati. Potrebno je i pobrinuti se da se kriterijima prihvatljivosti svim sektorima omogući da iskoriste te mjere, a ne da se najteže pogođenim poduzećima zatvaraju vrata. 

Kad je riječ o općem okviru prava tržišnog natjecanja, iako se on prilagodio nizu izazova, nije se dovoljno razvio u smjeru ostvarenja strateških ciljeva EU-a, odnosno zelene i digitalne tranzicije, ali i otpornosti. Te ambicije iziskuju golema javna i privatna ulaganja i treba im dati najveću moguću potporu, naglašava EGSO.

Ponekad se čini da su mjere kontrole koncentracija i spajanja prepreka EU-u da ostane konkurentan u odnosu na SAD i Kinu. Odredbe o zlouporabi vladajućeg položaja nisu nužno prilagođene novim izazovima zelene i digitalne tranzicije. 

„Predlažemo neke tehničke prilagodbe kako bi se olakšao pristup potpori, ali i načine da se u većoj mjeri uzmu u obzir inovacije i digitalni razvoj. Iznijeli smo i prijedloge kojima bi se svim sektorima, a ne samo industriji, omogućila korist. Mislim prije svega na trgovinski sektor i MSP-ove“, izjavila je izvjestiteljica za mišljenje Emilie Prouzet.

U drugom mišljenju EGSO se posvetio državnim potporama za zdravstvene i socijalne usluge. 

„Pandemija bolesti COVID-19 pokazala je da sustavi zdravstvene i socijalne zaštite moraju biti u stanju brzo se prilagoditi svim promjenama, a mjere koje predlažemo doprinijele bi pojednostavnjenju i ubrzanju pružanja državne potpore“, poručio je izvjestitelj Giuseppe Guerini („Raznolikost Europe“, IT).

EGSO ističe da taj sektor zapravo ne utječe u velikoj mjeri na prekogranično tržišno natjecanje. Pružanje zdravstvenih i socijalnih usluga uglavnom se organizira na lokalnoj razini unutar pojedine zemlje i one se ondje prvenstveno i koriste. Državnu potporu tom sektoru ne bi trebalo smatrati narušavanjem tržišnog natjecanja.

Drugi važan prijedlog odnosi se na maksimalni dopušteni iznos državne potpore. EGSO smatra da bi za te usluge gornja granica za prijavu potpore Komisiji (postavljena trenutačno na 500 000 eura tijekom tri fiskalne godine), koja podrazumijeva pokretanje dugotrajnog i složenog postupka, trebala biti viša nego za druge usluge od općeg interesa. To bi bilo opravdano zbog njihove uloge u javnom interesu, ograničenog učinka na prekograničnu trgovinu i povratka inflacije. (dm)