EGSO info

Europski gospodarski i socijalni odbor pozvao je institucije EU-a da usvoje politiku nulte tolerancije prema stavovima i praksama država članica koje ometaju rad civilnog društva i smanjuju prostor za njegovo djelovanje u Europi.

Kako bi se suzbio taj trend, EGSO poziva EU da poduzme niz mjera, kao što je, primjerice, uskraćivanje sredstava EU-a zemljama koje ne poštuju vrijednosti Unije. Cilj je zajamčiti potpuno sudjelovanje civilnog društva u svim fazama oblikovanja politike i očuvati participativnu demokraciju u Europi.

U mišljenju „Uloga organizacija civilnog društva kao čuvara općeg dobra u oporavku nakon pandemije i obnovi društava i gospodarstava EU-a“ EGSO je naveo da se europsko civilno društvo još uvijek suočava s brojnim velikim preprekama i da je u nekim dijelovima EU-a njegov prostor drastično smanjen, i to unatoč njegovoj ključnoj ulozi u ublažavanju posljedica pandemije i pomoći ukrajinskim izbjeglicama, koja je služila kao primjer od prvog dana ruske agresije.

„Civilno društvo bilo je pokretačka snaga koja je pomogla našem društvu u nošenju s pandemijom bolesti COVID-19. K tome, aktualna ukrajinska kriza jasno je pokazala njegovu vrijednost i značaj za naše demokracije“, izjavio je izvjestitelj za mišljenje, Ioannis Vardakastanis.

Sad kad će civilno društvo imati presudnu ulogu u oporavku od razornih posljedica pandemije, pri čemu će biti potrebno sudjelovanje svih dijelova društva, EU se mora pobrinuti da postoji dijalog između civilnog društva i tvoraca politika jer je nedostatak tog dijaloga jedna od glavnih prepreka djelovanju europskog civilnog društva na svim razinama.

Druga je prepreka izostanak smislenog uključivanja civilnog društva u postupke donošenja odluka u vezi s važnim politikama i zakonodavstvom.

EGSO smatra da institucije EU-a moraju usvojiti politiku „nulte tolerancije“ prema takvim stavovima i da moraju reagirati „odlučno i beskompromisno“ jer je uključivanje civilnog društva u postupak oblikovanja politika neodvojivo od vrijednosti i Ugovora EU-a. Trebalo bi na europskoj i nacionalnoj razini donijeti pravne propise kako bi se obustavile takve prakse.

Organizacije civilnog društva trebale bi primati financijsku i tehničku potporu EU-a, lokalnih i nacionalnih vlasti kako bi razvijale svoje djelovanje, a da se pritom ne dovodi u pitanje njihova neovisnost. (ll)

EGSO je usvojio novu rezoluciju o uključivanju organiziranog civilnog društva u provedbu i praćenje nacionalnih planova za oporavak i otpornost. Nedavno savjetovanje pokazalo je da, protivno propisima, organizirano civilno društvo nije dovoljno uključeno u te planove.

Odbor poziva na donošenje jasnih pravila kako bi se taj problem učinkovito riješio i kako bi se gospodarstvo vratilo na pravi put. Tijekom rasprave o usvajanju rezolucije predsjednica EGSO-a Christa Schweng istaknula je da je uključivanje organiziranog civilnog društva u reforme definirane u nacionalnim planovima za oporavak i otpornost nužno za poboljšanje kvalitete, transparentnosti i provedbe novih politika. Gonçalo Lobo Xavier, potpredsjednik Skupine za europski semestar, iznio je neke od glavnih zaključaka savjetovanja o tom pitanju.

„Organizirano civilno društvo uglavnom je pozitivno ocijenilo konačni sadržaj planova za oporavak i otpornost. Međutim, socijalna dimenzija često je nedovoljno razvijena“, istaknuo je. Predsjednik Skupine za europski semestar Javier Doz Orrit predstavio je glavne preporuke i pozvao države članice da „hitno usklade svoje djelovanje s pravilima utvrđenima u Mehanizmu za oporavak i otpornost“, a Europsku komisiju i Parlament da osiguraju njihovu provedbu. Potpredsjednik Skupine za europski semestar Luca Jahier predstavio je nekoliko primjera dobre prakse i napomenuo da se „problem nedostatka stvarnog i kvalitetnog sudjelovanja organiziranog civilnog društva u gospodarskom upravljanju EU-om neće riješiti dok se ne provede reforma europskog semestra“.

Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik Europske komisije, koji je također sudjelovao u raspravi, istaknuo je utjecaj ruske invazije na Ukrajinu na globalni i europski gospodarski oporavak i osvrnuo se na mjere za njegovo ublažavanje i daljnje korake. (tk)

Kohezijska politika ključna je za prevladavanje krize uzrokovane bolešću COVID-19, postizanje klimatske neutralnosti do 2050. i smanjenje razlika u Europi. U nedavnom mišljenju EGSO upozorava da je rat u Ukrajini najozbiljniji izazov s kojim će se Europa suočiti u doglednoj budućnosti.

Potrebno je brzo reagirati kako bi se pomoglo izbjeglicama i osigurala integracija Ukrajine u Europu. EGSO u svom mišljenju također ističe da snažno podržava bezodložno pristupanje Ukrajine EU-u i poziva na to da se kohezijska politika i s njome povezani financijski instrumenti tome na odgovarajući način prilagode.

Odbor posebno predlaže da se uspostavi poseban fond EU-a koji će olakšati poslijeratnu konstrukciju i razvoj. U Mišljenju usvojenom na plenarnom zasjedanju u svibnju analizira se komunikacija Europske komisije o izvješću o koheziji „Kohezija u Europi do 2050.“.

Budući da je izvješće objavljeno dva tjedna prije ruske invazije na Ukrajinu, u njemu nisu u obzir uzete njezine posljedice. Riječima izvjestitelja Krzysztofa Balona: „Kratkoročno i srednjoročno gledano, najveći izazov za kohezijsku politiku je ruska agresija, koja je istodobno i čin agresije na Europsku uniju.“ Suizvjestitelj Gonçalo Lobo Xavier dodao je: „Kohezijska politika još je uvijek temeljni instrument oporavka i otpornosti europskog gospodarstva, a posebno bi se trebala usredotočiti na MSP-ove.“  (tk)

Prema mišljenju Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO) usvojenom na plenarnom zasjedanju u svibnju, rat u Ukrajini, koji je prouzročio dosad nezabilježen priljev izbjeglica u potrazi za utočištem u EU-u, ukazuje na hitnu potrebu za djelotvornim, humanim i humanitarnim zajedničkim europskim propisima o migracijama i azilu u otvorenom, ali sigurnom schengenskom prostoru.

„Ruska oružana agresija na Ukrajinu dovela je do korjenitih promjena. Povijesno gledano, to je najveća opasnost koja je ikad zaprijetila funkcioniranju schengenskog područja i sigurnosti EU-a. Strahote koje se događaju u Ukrajini ponovo potvrđuju važnost sigurnosti vanjskih granica i stabilnosti u schengenskom području kao preduvjeta europske unutarnje sigurnosti,“ rekao je izvjestitelj za mišljenje „Paket mjera za sigurnosnu uniju / Schengenski paket“, Krzysztof Balon.

Prema riječima izvjestitelja Balona, EGSO podržava stav Komisije da bi svako zatvaranje granica među zemljama schengenskog područja trebalo biti samo privremeno.

U Mišljenju, u kojem je evaluiran nedavni paket mjera Komisije kojim su se ažurirala pravila koja uređuju schengenski prostor, EGSO je izjavio da bi se sigurnosna pitanja koja muče države članice uspješnije riješila intenziviranjem i jačanjem suradnje i koordinacije među tijelima kaznenog progona nego ponovnim uvođenjem kontrola na unutarnjim granicama.

U Mišljenju je jako naglašeno da treba osigurati da EU i države članice, kada upravljaju granicama, migracijama i azilom, uvijek poštuju Povelju o temeljnim pravima, a posebice slobodu kretanja i stanovanja, pravo na azil i načelo zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja. Isto se odnosi na sve razine policijske i sudske suradnje među državama članicama.

EGSO je pozvao države članice da proaktivno podrže mehanizam solidarnosti i podijele odgovornost za upravljanje migracijama, u skladu s odredbama novog pakta o azilu i migracijama.

Mehanizmi solidarnosti mogli bi se među državama članicama razvijati na temelju Direktive o privremenoj zaštiti, koja je upravo aktivirana u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu, a koju EGSO iznimno cijeni. Komisija bi trebala razmotriti mogućnost primjene Direktive o privremenoj zaštiti na državljane trećih zemalja u slučaju budućih ozbiljnih i hitnih kriznih situacija.

EGSO je ponovo izrazio zabrinutost zbog toga što Rumunjska, Bugarska, Hrvatska i Cipar još uvijek nisu članice schengenskog područja i podržao Komisiju koja je pozvala Vijeće da poduzme brze i odlučne mjere da to promijeni. (ll)

Snažnije mjere u četirima specifičnim područjima učinile bi taj plan učinkovitijim, smatra EGSO, ujedno izražavajući zadovoljstvo time što su mnogi njegovi prijedlozi uzeti u obzir.

U mišljenju usvojenom na svibanjskom plenarnom zasjedanju EGSO je pozdravio Akcijski plan za socijalnu ekonomiju Europske komisije, u kojem su preuzeti mnogi prijedlozi koje EGSO iznosi već više od deset godina.

„Ushićeni smo zbog usvajanja tog dugo očekivanog plana, ali pravi posao nam tek predstoji,“ poručuje Giuseppe Guerini, izvjestitelj za to mišljenje. „Sada je vrijeme da se taj plan provede odlučnim i dugoročnim mjerama. EGSO ima mnoštvo inovativnih i konkretnih prijedloga kojima bi se trebalo osigurati potpuno iskorištavanje potencijala socijalne ekonomije u što većem broju državama članicama EU-a.“

EGSO izdvaja četiri ključna područja plana u kojima bi se po njegovu mišljenju mogle poduzeti i snažnije mjere:

•    Agilniji oblici suradnje između javnih uprava i poduzeća socijalne ekonomije, koji na lokalnoj razini zajednički rade na pružanju usluga od općeg interesa, uz jasno razlikovanje između ostvarivanja općeg interesa i aktivnosti zasnovanih na konkurentnosti u Direktivi o javnoj nabavi.

•    Regulativne mjere, možda u obliku smjernica, kako bi se razjasnili zahtjevi za pristup državnim potporama i količina potpora koja stoji na raspolaganju državama članicama, kako bi one mogle iskoristiti svu dostupnu fleksibilnost za pružanje pomoći poduzećima socijalne ekonomije. Neće biti dovoljno organizirati radionice i webinare, kako predlaže Komisija.

•    Sustav zajamčenih kredita i zajmova, kakav već postoji za MSP-ove diljem EU-a, koji bi uspostavile države članice uz potporu EU-a. Pokretanje novih financijskih proizvoda za mobilizaciju privatnog financiranja poduzeća socijalne ekonomije predstavlja dobar potez, ali mnogima od njih treba podrška za dobivanje pristupa već i najuobičajenijim kreditima.

•    Posebna vrsta oporezivanja socijalne ekonomije dobra je zamisao, ali države članice trebaju potporu na putu prema koordiniranoj fiskalnoj harmonizaciji, možda po uzoru na primjere dobre prakse u nekima od njih, kao što su izuzeća od oporezivanja neraspodijeljene dobiti, niže stope PDV-a i smanjenje ili oslobođenje od troškova socijalnog osiguranja. (dm)

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) u svojem mišljenju usvojenom na svibanjskom plenarnom zasjedanju podupire inicijativu Europske komisije za proširenje popisa kaznenih djela u EU-u na sve oblike zločina iz mržnje i govora mržnje te poziva Vijeće da prihvati taj prijedlog.

Organizacije civilnog društva imaju iskustvo iz prve ruke u suočavanju s porastom govora mržnje i zločina iz mržnje koje su stekle u pomaganju pogođenim zajednicama i kroz iskustvo kao žrtve te mržnje. Stoga Odbor prepoznaje potrebu za zaštitom ljudskog dostojanstva, temeljnih prava i jednakosti. „Demokracija i Europska unija ne mogu se održati ako ljudi žive u strahu i sramu,“ rekao je izvjestitelj Cristian Pîrvulescu.
Napredak na području društvenih medija i sloboda kretanja omogućili su da javna sfera EU-a postane bolje povezana. Zato je za uspješnu borbu protiv mržnje potreban zajednički temelj. Podizanje svijesti i obrazovanje također su nužni za utvrđivanje posljedica tih djela i njihovo sprečavanje. Odbor preporučuje da se posebna pozornost posveti onima koji imaju važnu ulogu u borbi protiv mržnje, kao što su nastavnici, novinari i osoblje tijela kaznenog progona. Također poziva političke vođe da djeluju odgovorno.

EGSO ističe ključnu ulogu socijalnih partnera na lokalnoj razini u sprečavanju i suzbijanju zločina iz mržnje. „Organizacije civilnog društva naša su tijela društvenog nadzora u borbi protiv mržnje”, izjavila je suizvjestiteljica Milena Angelova. EU mora promicati svoje kodekse ponašanja i dobre prakse te osigurati više financijskih sredstava kako bi u najvećoj mogućoj mjeri iskoristio njihovo stručno znanje. (gb)

Zbog naglog porasta dječjeg i prisilnog rada te neprestanog iskorištavanja radnika diljem svijeta sve su važnije hitne mjere koje EU poduzima u vezi s dostojanstvenim radom.

Na savjetovanju „Dostojanstven rad u cijelom svijetu“ održanom 4. svibnja okupili su se članovi i članice EGSO-a te predstavnici i predstavnice europskih institucija, Međunarodne organizacije rada (ILO), akademske zajednice i organizacija civilnog društva.

Savjetovanje je održano kako bi se prikupili doprinosi za EGSO-ovo predstojeće mišljenje o toj temi, koje je usmjereno na Komunikaciju Komisije o dostojanstvenom radu u svijetu, usvojenu u veljači, kao i na njezin Prijedlog direktive o dužnoj pažnji za održivo poslovanje.

Tim inicijativama Komisija nastoji pozicionirati Europsku uniju kao predvodnicu u području dostojanstvenog rada, i na domaćem terenu i globalno, te omogućiti milijunima ljudi da rade i žive u dostojanstvu.

„Sanjamo o budućnosti u kojoj je rad dostojanstven. No za stotine milijuna ljudi diljem svijeta dostojanstven rad još uvijek nije stvarnost, zbog čega će biti teško ostvariti ciljeve održivog razvoja“, poručuje María del Carmen Barrera Chamorro, izvjestiteljica za predmetno mišljenje EGSO-a.

Pandemija COVID-a 19 dodatno je otežala stanje u svijetu rada, a u mnoštvu zemalja zabilježeno je pogoršanje nesigurnih radnih uvjeta. Pandemija je nerazmjerno pogodila žene i ranjive skupine kao što su djeca i radnici u neformalnoj ekonomiji. Broj djece koja rade počeo je rasti i prije pandemije: između 2016. i 2020. povećao se za više od 8 milijuna, nakon ranijeg pada.

Diljem svijeta radi 160 milijuna djece, odnosno svako deseto dijete, a 25 milijuna ljudi žrtve su prisilnog rada. Zbog nepostojanja adekvatne socijalne zaštite, u bliskoj bi budućnosti dječjim radom moglo biti zahvaćeno dodatnih 46 milijuna djece.

Cilj EU-ovih nastojanja jest poticati održivo i odgovorno poslovanje na domaćim tržištima, u zemljama izvan EU-a, kao i duž svih globalnih lanaca vrijednosti. Pritom će ključni alati biti politike EU-a za društveno odgovorno poslovanje i transparentnost. Planira se i pravni instrument za zabranu proizvoda nastalih prisilnim radom. U sklopu svih politika promicat će se rodna ravnopravnost i nediskriminacija.

„Pozdravljamo inicijativu Komisije, ali potreban nam je ambiciozniji plan i integrirana politika koja počiva na univerzalnim ljudskim pravima. Dostojanstven rad u interesu je ljudi, ali i poduzeća, potrošača i planeta“, zaključila je izvjestiteljica Barrera Chamorro. (ll)

Na savjetovanju EGSO-a održanom 8. travnja, na kojem su se okupili vodeći akteri u politici za osobe s invaliditetom, uključujući socijalne partnere i organizacije civilnog društva, istaknuta je potreba za povećanjem stope zaposlenosti osoba s invaliditetom, a posebno mladih. Unatoč pravnim naporima, podaci pokazuju da se mnogi od njih i dalje suočavaju s diskriminacijom u svijetu rada zbog stereotipa koji ih prikazuju kao neproduktivne.

Glavna je poruka da se u novoj Strategiji EU-a o pravima osoba s invaliditetom uvažavaju problemi s kojima se suočavaju mladi s invaliditetom kad je posrijedi zapošljavanje i obrazovanje. Međutim, socijalni partneri još ne znaju koliko će ambiciozni biti ti napori.

Pri pokušaju ulaska na tržište rada mladi s invaliditetom suočavaju se s preprekama koje postoje i u privatnom i u javnom sektoru. Naime, stopa nezaposlenosti osoba s invaliditetom nerazmjerno je visoka u usporedbi s općom populacijom, posebno u slučaju žena i mladih. Prema najnovijim podacima dostupnima na razini EU-a, za osobe s invaliditetom vjerojatnost zapošljavanja manja je za 24,4 %. Po svemu sudeći, pandemija COVID-a 19 dodatno je povećala tu nejednakost.

Daphne Nathalie Ahrendt, viša voditeljica istraživanja u zakladi Eurofound, predstavila je zaključke istraživanja Eurofounda: 27 % ispitanika s invaliditetom bilo je nezaposleno, u usporedbi s 12 % ispitanika bez invaliditeta. Njih 55 % smatra se financijski ranjivima, u usporedbi s 38 % njihovih vršnjaka bez invaliditeta. Za veliku većinu ispitanika s invaliditetom postoji veća vjerojatnost da će biti pogođeni depresijom i usamljenošću.

Francesca Sbianchi iz Odbora mladih Europskog foruma osoba s invaliditetom istaknula je: „Mnogi od nas suočavaju se s višim troškovima života, zbog čega su nam za dostojanstven život nužne usluge potpore i naknade za invaliditet“. Jedan od glavnih preduvjeta za iskorjenjivanje nekih od tih nejednakosti jest da se osobama s invaliditetom dopusti da zadrže naknade za invaliditet i nakon što se zaposle, kako bi imale dovoljno vremena da se financijski osamostale.

Stefan Tromel iz Međunarodne organizacije rada istaknuo je da iako novi oblici rada predstavljaju priliku za uključivanje više ljudi s invaliditetom, prema podacima OECD-a postoji jaz u području digitalnih vještina između osoba s invaliditetom i onih bez invaliditeta, a rad na daljinu mora ostati pitanje izbora. Kako bi se taj jaz smanjio, a pristupačnost na radnom mjestu poboljšala, sindikati moraju surađivati sa socijalnim partnerima: gospodarska i socijalna vijeća svih zemalja mogla bi predstavljati dobre platforme za tu suradnju.

Osobe s invaliditetom suočene su s većim stupnjem diskriminacije ako su mlade. Budući da je 2022. Europska godina mladih, ključno je bolje razumjeti stvarnost s kojom se ta skupina suočava. (rl)

Odbor poziva Europsku komisiju da provede ciljanije procjene učinka svojih prijedloga za nove izvore financiranja proračuna EU-a namijenjenih otplati duga instrumenta NextGenerationEU.

EGSO se općenito slaže s predloženim proračunskim prihodima EU-a iz „vlastitih sredstava”. Međutim, oni moraju biti stabilni i pravedni i ne smiju opteretiti kućanstva i poduzeća.

U mišljenju usvojenom na svibanjskom plenarnom zasjedanju EGSO poziva Komisiju i da se pobrine za to da njezini prijedlozi budu otporni na ekonomske šokove te upozorava da bi se ti prijedlozi zbog viših cijena energije uslijed rata u Ukrajini mogli završiti neuspjehom.

„Uvođenje novih vlastitih sredstava ne bi smjelo ugroziti proračune drugih programa i instrumenata EU-a, a trebalo bi izbjeći i povećavanje doprinosa tim sredstvima na temelju BND-a“, poručio je Philip von Brockdorff, izvjestitelj za to mišljenje. Suizvjestitelj Antonio García del Riego dodao je: „EGSO pozdravlja napore OECD-a koji nastoji postići da se globalne korporacije oporezuju tamo gdje se odvija ekonomska aktivnost i stvara vrijednost, uz upozorenje da poduzeća iz EU-a ne bi smjela doći u nepovoljan konkurentski položaj ako nova pravila provedu prije velikih trgovinskih partnera“. (tk)

Trebalo bi preispitati pravila o kontroli koncentracija, suzbijanju monopola i kontroli državnih potpora kako bi se ispunili klimatski i digitalni ciljevi Unije i doprinijelo postizanju strateške autonomije, što će iziskivati golema ulaganja. Dva nova mišljenja EGSO-a iznose objašnjenja o tome kako provesti tu reformu.

U središtu rasprave održane 19. svibnja u sklopu plenarnog zasjedanja EGSO-a bila su dva nova izvješća – o politici tržišnog natjecanja EU-a i državnim potporama za zdravstvene i socijalne usluge u izmijenjenom globalnom kontekstu.
U mišljenju „Politika tržišnog natjecanja spremna za nove izazove“ EGSO je pozvao Europsku komisiju da u aktualnoj reformi politike tržišnog natjecanja EU-a ode puno dalje nego dosad. 

Mjere poduzete u borbi protiv bolesti COVID-19 i kasnije radi suočavanja s ruskom agresijom u Ukrajini uvelike su pomogle poduzećima, no treba ih poboljšati. Potrebno je i pobrinuti se da se kriterijima prihvatljivosti svim sektorima omogući da iskoriste te mjere, a ne da se najteže pogođenim poduzećima zatvaraju vrata. 

Kad je riječ o općem okviru prava tržišnog natjecanja, iako se on prilagodio nizu izazova, nije se dovoljno razvio u smjeru ostvarenja strateških ciljeva EU-a, odnosno zelene i digitalne tranzicije, ali i otpornosti. Te ambicije iziskuju golema javna i privatna ulaganja i treba im dati najveću moguću potporu, naglašava EGSO.

Ponekad se čini da su mjere kontrole koncentracija i spajanja prepreka EU-u da ostane konkurentan u odnosu na SAD i Kinu. Odredbe o zlouporabi vladajućeg položaja nisu nužno prilagođene novim izazovima zelene i digitalne tranzicije. 

„Predlažemo neke tehničke prilagodbe kako bi se olakšao pristup potpori, ali i načine da se u većoj mjeri uzmu u obzir inovacije i digitalni razvoj. Iznijeli smo i prijedloge kojima bi se svim sektorima, a ne samo industriji, omogućila korist. Mislim prije svega na trgovinski sektor i MSP-ove“, izjavila je izvjestiteljica za mišljenje Emilie Prouzet.

U drugom mišljenju EGSO se posvetio državnim potporama za zdravstvene i socijalne usluge. 

„Pandemija bolesti COVID-19 pokazala je da sustavi zdravstvene i socijalne zaštite moraju biti u stanju brzo se prilagoditi svim promjenama, a mjere koje predlažemo doprinijele bi pojednostavnjenju i ubrzanju pružanja državne potpore“, poručio je izvjestitelj Giuseppe Guerini („Raznolikost Europe“, IT).

EGSO ističe da taj sektor zapravo ne utječe u velikoj mjeri na prekogranično tržišno natjecanje. Pružanje zdravstvenih i socijalnih usluga uglavnom se organizira na lokalnoj razini unutar pojedine zemlje i one se ondje prvenstveno i koriste. Državnu potporu tom sektoru ne bi trebalo smatrati narušavanjem tržišnog natjecanja.

Drugi važan prijedlog odnosi se na maksimalni dopušteni iznos državne potpore. EGSO smatra da bi za te usluge gornja granica za prijavu potpore Komisiji (postavljena trenutačno na 500 000 eura tijekom tri fiskalne godine), koja podrazumijeva pokretanje dugotrajnog i složenog postupka, trebala biti viša nego za druge usluge od općeg interesa. To bi bilo opravdano zbog njihove uloge u javnom interesu, ograničenog učinka na prekograničnu trgovinu i povratka inflacije. (dm)

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) u mišljenju koje je izradilo Savjetodavno povjerenstvo za industrijske promjene (CCMI) i koje je usvojeno na plenarnom zasjedanju u svibnju preporučuje Europskoj komisiji i vladama država članica da u savjetovanju sa svim dionicima u industriji ambalaže poduzmu potrebne korake kako bi se u sklopu cijelog životnog ciklusa svakog proizvoda povećala održivost industrije.

Većina golemih količina ambalažnog materijala koji se trenutačno upotrebljava za sigurnost, higijenu, prijevoz, konzerviranje, prezentaciju i uporabu svih vrsta robe, bilo u industrijske svrhe, za građevinske radove, komunikacijske sustave ili osobnu potrošnju, izrađena je od ugljikovih ili metalnih vlakana, čiji su izvori ograničeni.

„Buduće zakonodavstvo EU-a moralo bi se usredotočiti na cjelovit životni ciklus proizvoda kako bi potaknulo kružno gospodarstvo. Proizvodnja, potrošnja i gospodarenje otpadom u ambalažnoj industriji ključni su za korak naprijed u smjeru održive budućnosti“, istaknuo je izvjestitelj za mišljenje Matteo Carlo Borsani.

Mišljenje uključuje popis sirovina kojima treba dati prednost: ambalaža izrađena od prirodnih vlakana i drugih prirodnih materijala može učinkovito odvojiti rast od korištenja resursa. Materijali iz obnovljivih izvora su dugotrajni, privlačni, prikladni za recikliranje i biološki razgradivi.

Mijenja se i način na koji potrošači percipiraju i upotrebljavaju ambalažu. Važno je da i industrija i potrošači promijene svoje navike u vezi s ambalažom.

EGSO također poziva na europski socijalni dijalog u industriji ambalaže u koji bi bili uključeni savezi sindikata i organizacije poslodavaca. S obzirom na važnost ambalaže u svim područjima gospodarstva, u mišljenju se naglašava i potreba da Europska komisija pokrene godišnji forum o ambalaži i ambalažnom otpadu. Forum bi okupljao dionike i predstavnike europskih institucija radi praćenja provedbe Direktive i utvrđivanja najboljih praksi u vezi s propisima o održivoj ambalaži. (ks/rl)

U mišljenju usvojenom na plenarnom zasjedanju u svibnju Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) podržao je komunikaciju Europske komisije o održivim ciklusima ugljika i smatra da se zajedničkom poljoprivrednom politikom (ZPP) mora uspostaviti politički okvir koji će omogućiti prijelaz na poljoprivredu s niskim emisijama ugljika.

Kao odgovor na hitnost djelovanja u području klime, Europska unija zakonski je utvrdila svoj cilj klimatske neutralnosti u cijelom gospodarstvu do 2050. Za postizanje tog ambicioznog cilja potrebno je uspostaviti održive cikluse ugljika otporne na klimatske promjene s pomoću ključnih mjera kao što su recikliranje ugljika iz tokova otpada, održivih izvora biomase ili neposredno iz atmosfere i poboljšanje rješenja za uklanjanje ugljika koja uključuju hvatanje ugljika (CO₂) iz atmosfere i njegovo dugoročno skladištenje.

Izvjestitelj za mišljenje, Arnold Puech d’Alissac, smatra da je „za rješenje problema ugljične neutralnosti potrebno smanjiti emisije stakleničkih plinova, pronaći zelene zamjene za fosilni ugljik i povećati ponore ugljika“. Dodao je da EGSO podržava Komunikaciju Europske komisije o ciklusima ugljika, u kojoj se predlažu dva rješenja za uklanjanje i sekvestraciju ugljika: prirodna rješenja (poznata kao „sekvestracija ugljika“) i industrijska tehnološka rješenja.

EGSO stoga potiče Europsku komisiju da zauzme cjelovit pristup toj temi jer će za povećanje ponora ugljika i što veću zamjenu fosilnog ugljika u biti potrebno povećati proizvodnju biomase, što će utjecati na sektor zemljišta. Taj sektor može aktivno sudjelovati u borbi protiv globalnog zagrijavanja i pritom doprinijeti širem prijelazu na održivi prehrambeni sustav.

Sekvestraciju ugljika u poljoprivredi trebalo bi smatrati ne samo poslovnom prilikom, nego i ključnim elementom europske poljoprivrede u budućnosti i instrumentom za borbu protiv klimatskih promjena: ugljični krediti moraju biti naknada za izvršene usluge, odnosno sekvestraciju ugljika iz atmosfere, ali moraju i pratiti prijelaz na poljoprivredni sektor s niskim emisijama ugljika.

Odbor također naglašava ključnu ulogu koju ZPP mora imati pri uspostavi političkog okvira koji bi utirao put za prijelaz na poljoprivredu s niskim emisijama ugljika, odnosno poljoprivredu s manje emisija i većom sekvestracijom. Međutim, naglašava i da skladištenje ugljika ne bi trebalo biti uvjet ZPP-a, nego da bi trebalo uspostaviti i podržati posebno tržište ugljika. EGSO smatra da će za razvoj sekvestracije ugljika biti potreban jasan pravni okvir država članica, uzimajući u obzir razlike u razini ulaganja i potpore koje države članice mogu pružiti. (ks)

Energetska neovisnost ključna je za budućnost Europe: EU mora što prije osigurati opskrbu energijom, prekinuti opskrbu ruskim plinom i drastično ubrzati prelazak na čistu energiju. To su glavni zaključci mišljenja „REPowerEU: zajedničko europsko djelovanje za povoljniju, sigurniju i održiviju energiju”, koje su sastavili Thomas Kattnig, Alena Mastantuono i Simo Tiainen, a koje je usvojeno na plenarnom zasjedanju u svibnju.

EGSO podržava komunikaciju Europske komisije „REPowerEU”, koju je Kolegij povjerenika usvojio na dan usvajanja mišljenja, te smatra da je ona u skladu s ciljevima zelenog plana i europske energetske unije. U prijedlogu se, osim toga, utvrđuju nove mjere za povećanje proizvodnje zelene energije, diversifikaciju opskrbe i smanjenje potražnje za ruskim plinom, što je zbog tržišnih manipulacija dovelo do značajnog porasta cijena na tržištu električne energije.

Odbor upozorava da EU mora biti posebno oprezan kada je riječ o zamjeni ruskog plina drugim resursima, uzimajući u obzir njihov utjecaj na okoliš i mogućnost nove ovisnosti o trećim zemljama koje ne dijele europske vrijednosti.

Trenutačna geopolitička situacija uzrokovana ruskom invazijom na Ukrajinu dodatno je pogoršala dosad nezabilježen porast cijena energije s kojim se EU suočava u posljednjih nekoliko mjeseci. Stoga je iznimno važno poduzeti hitne mjere za ublažavanje učinka visokih cijena na europska kućanstva, poljoprivrednike, poduzeća i industriju. l

Autoritarni režim Aleksandra Lukašenka od kolovoza 2020. provodi masovni napad na civilno društvo, neovisne novinare, blogere i pisce u Bjelorusiji. EGSO je objavio informativno izvješće o stanju medija u toj zemlji, u kojem je iznio preporuke o tome kako pomoći bjeloruskim medijskim poduzećima, novinarima i novinarkama koji su pobjegli iz zemlje te onima koji su ostali u njoj i bore se protiv režima.

Članica EGSO-a Tatjana Babrauskienė, izvjestiteljica za izvješće, koja je predstavila informativno izvješće „Potpora sektoru neovisnih medija u Bjelarusu“ na plenarnom zasjedanju EGSO-a u svibnju, istaknula je značajan doprinos imenovane stručnjakinje, neovisne bjeloruske novinarke Hanne Liubakove, ukupnom sastavljanju izvješća i naglasila: „Važno je prepoznati izvanredan rad bjeloruskih novinara i novinarki, koji vrlo često dovode u opasnost svoje živote i obitelji samo kako bi nam prenijeli istinu. Imamo dužnost zaštiti ih i pružiti im potporu.“

Budući da je stanje medija u Bjelorusiji europsko pitanje, EGSO predlaže da države članice ne samo uspostave suradnju s neovisnim novinskim agencijama u Bjelorusiji nego i da pomognu u prenošenju i širenju vijesti iz te zemlje.

Informativno izvješće sadržava sljedeće konkretne preporuke kojima svijetu daje primjer potpore slobodi medija u kriznim situacijama:
•    ukidanje viza za bjeloruske novinare i novinarke koji bježe od represije;
•    uspostava europskih i nacionalnih fondova u državama članicama za potporu bjeloruskoj slobodi medija, novinarima i novinarkama;
•    pravna, financijska i psihološka potpora novinarima i novinarkama izloženima represiji;
•    integracija bjeloruskih neovisnih novinara i novinarki u državama članicama EU-a putem zapošljavanja i stipendija;
•    uklanjanje birokracije za dobivanje financijske pomoći EU-a;
•    IT rješenja za omogućavanje pristupa internetu i digitalni alati za izbjegavanje cenzure.

Sudionici savjetovanja u organizaciji EGSO-a „Politika za mlade na zapadnom Balkanu kao dio inovacijskog programa za zapadni Balkan” ponovno su potvrdili važnost mladih za budućnost regije. Ukazali su i na problem „odljeva mozgova” i na to kako bi se njegovim pretvaranjem u „cirkulaciju mozgova” mogao potaknuti gospodarski rast i razvoj na zapadnom Balkanu.

Članica EGSO-a Dragica Martinović Džamonja izjavila je: „Mladi su važan resurs za razvoj i ključan čimbenik mira i stabilnosti.”

U istom je smislu Andrej Zorko, također član EGSO-a, rekao: „Mladi ne bi trebali biti predmet projekta, već stvarni i aktivni sudionici u oblikovanju politika”.

Direktorica projekta "Tirana: Europska prijestolnica mladih 2022."Dafina Peci istaknula je važnost organizacija mladih i organizacija civilnog društva i kao primjer navela rad Platforme za suradnju mladih zapadnog Balkana koja već godinama djeluje u šest država zapadnog Balkana.

Prijelaz s odljeva na priljev mozgova je moguć

Neadekvatno obrazovanje, nedostatak vještina, loši uvjeti zapošljavanja i ograničene mogućnosti mladima ne mogu jamčiti prosperitetnu budućnost.

Glavni tajnik Regionalnog ureda za suradnju mladih (RYCO) Albert Hani izjavio je da bi u prosjeku 52% mladih htjelo živjeti izvan regije. „Ako vlade žele uvjeriti mlade da ostanu kod kuće, moraju pokazati predanost ispunjavanju njihovih potreba i prioriteta”, rekao je Hani.

Voditeljica projekta u Beogradskoj otvorenoj školi Milica Škiljević istaknula je nedostatak informacija o mogućnostima karijere i zaposlenja. 

Ognjen Marković, voditelj projekta Laboratorij za mlade zapadnog Balkana koji provodi Vijeće za regionalnu suradnju, objasnio je dodanu vrijednost sudjelovanja mladih s obzirom na to da mogu ponuditi znanje i stručnost ako ih se stavi u ravnopravan položaj s kreatorima politika.

Inicijativa Garancija za mlade na zapadnom Balkanu mogla bi, zajedno s mrežama mladih i nacionalnim dionicima, označiti početak procesa reforme i jačanja zapošljivosti mlađe generacije u regiji. (at)

Potpredsjednica Giulia Barbucci predstavljala je EGSO 29. svibnja u 42. briselskoj utrci na 20 km. Među ostalim sudionicima bili su i predstavnici drugih institucija EU-a, uključujući predsjednicu europskog parlamenta Robertu Metsolu.

Prema mišljenju potpredsjednice Barbucci radi se o događaju od iznimne važnosti, posebice sada: „Uspješna briselska utrka na 20 km, u kojoj je sudjelovalo 33 000 europskih građana i predstavnika institucija EU-a, koji su poslali snažnu poruku mira i solidarnosti s Ukrajinom”.

Više od 33 000 ljudi 137 različitih nacionalnosti, uključujući 800 zaposlenika europskih institucija iz tima „Running for Europe“ („Trčimo za Europu“), sudjelovalo je u ovogodišnjoj utrci. Kao i 2021., pobjednik utrke je Amaury Paquet iz Belgije, koji je 20 km pretrčao za 1 sat i 1 sekundu.

Cilj ovogodišnje utrke bio je izraz solidarnosti Europske unije s Ukrajinom. Sredstva prikupljena u okviru tog događanja donirat će se Nacionalnoj organizaciji izviđača Ukrajine kako bi se osigurala hrana, lijekovi, vreće za spavanje i druge potrepštine, kao i za koordinaciju psihološke potpore ljudima i zajednicama pogođenima sukobom. (ehp)