Najprije bih htio izraziti tugu zbog neočekivane smrti predsjednika Europskog parlamenta Davida Sassolija. U svibnju 2020. predsjednik Sassoli izjavio je da nam je pandemija pokazala da Europska unija ima „veliki resurs – civilno društvo”. David Sassoli mnogo će nam nedostajati.

Već su prošle dvije godine otkad smo prvi put čuli za COVID-19. Nakon tih prvih vijesti o virusu koji bi svijet mogao zaviti u pandemiju, siguran sam da nismo očekivali da ćemo se 2022. još boriti s njime.

Dočekali smo novu godinu i opet se trudimo naći snagu za optimizam i nadu.

Krilatica francuskog predsjedanja Vijećem EU-a pogađa u srž stvari: oporavak, snaga i osjećaj pripadnosti. Ocrtavši tri okosnice predsjedništva, predsjednik Macron iznio je svoja razmišljanja o suverenijoj Europi, europskom modelu rasta i humanističkoj Europi.

Možemo se radovati što smo nadvladali probleme koje je donijela pandemija, ali čekaju nas značajni izazovi s kojima ćemo se morati uhvatiti u koštac neovisno o razvoju događaja s COVID-om.

Nova okosnica bit će obrana Europe jer zbog napetosti diljem svijeta, i u susjedstvu i u dalekim krajevima, ta pitanja dolaze do izražaja.

Bit će ključna suradnja i partnerstvo, kao što to naglašava Konferencija o zapadnom Balkanu zakazana za lipanj.

Sljedeći mjesec, zajedno s predsjednicima Charlesom Michelom i Ursulom von der Leyen, Francuska će organizirati sastanak na vrhu na kojem će se okupiti čelnici Europske unije i Afričke unije. Cilj je tog sastanka na vrhu obnoviti gospodarski i financijski novi dogovor s Afrikom. Francusko predsjedništvo želi pokrenuti program u području obrazovanja, zdravstva i klime koji odgovara izazovima s kojima se Afrika suočava.

Ova je godina već najavljena kao Europska godina mladih, a vodstvo koje su mladi pokazali kada je riječ o klimatskim pitanjima dokaz je snage angažirane kolektivne skupine društva. Pokret mladih pogurao je zeleni program na vrh popisa političkih prioriteta. U nizu zakonodavnih prijedloga ove godine utvrdit će se problematični detalji o tome kako možemo postići ugljičnu neutralnost do 2050. Bit će to izazov koji iziskuje korjenite promjene, ali to je i jedina preostala mogućnost nakon godina zakašnjelog djelovanja u području klime i emisija. Hitno je potrebno djelovati, a silovite promjene moraju se prihvatiti, ali i držati pod kontrolom kako bi se osigurala pravednost učinka i uspostavila prava potpora za zaštitu najranjivijih skupina u društvu. Ta je filozofija postala dio opće svijesti tijekom proživljavanja globalne pandemije, koja u većoj mjeri prijeti životima ljudi iz određenih ranjivih skupina. 

Naposljetku, bit će tu i zaključci Konferencije o budućnosti Europe. Na razini EGSO-a bili smo angažirani, organizirali događanja i savjetovanja te nastojali djelovati kao kanal za glasove građana i zajednica iz cijele Europe. Od ključne je važnosti da EU pronađe svoj osobni pristup i poveže se sa svim tim glasovima. Tek treba vidjeti hoće li Konferencija o budućnosti Europe ostvariti ciljeve, ali EGSO će i dalje biti poveznica za građane i osiguravati da se u raspravama o zajedničkom oblikovanju budućnosti čuju sva gledišta.

Cillian Lohan, potpredsjednik EGSO-a