Nicolas Gros-Verheyde

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predstavila je plan „ReArm Europe”, a 27 država članica podržalo ga je na izvanrednom sastanku na vrhu održanom 6. ožujka. Plan sadržava pet glavnih prijedloga, koji su svakako zanimljivi, ali trebalo bi o njima dodatno raspraviti.

Prvi prijedlog odnosi se na fleksibilnost Pakta o stabilnosti i rastu.

Komisija predlaže aktivaciju klauzule o odstupanju iz Pakta o stabilnosti i rastu, kojom bi se državama članicama omogućilo da povećaju rashode za obranu za 1,5 % BDP-a bez rizika od pokretanja postupka u slučaju prekomjernog deficita. Koje su očekivane uštede? „Gotovo 650 milijardi eura” tijekom četiri godine. Europa mora znatno povećati svoje rashode za obranu, tvrdi Ursula von der Leyen.

Drugi je prijedlog uvođenje novog instrumenta za kreditiranje u području obrane.

Riječ je o instrumentu vrijednom 150 milijardi eura koji bi se financirao zajmovima iz proračuna EU-a, u okviru sustava sličnog makrofinancijskoj pomoći, a trebao bi se upotrebljavati u prioritetnim područjima u kojima postoje ozbiljni nedostaci, a to su zračna i raketna obrana (njemačka inicijativa Sky Shield), topnički sustavi, projektili i streljivo, bespilotne letjelice i sustavi protiv bespilotnih letjelica, strateški pospješitelji, zaštita kritične infrastrukture (među ostalim u vezi sa svemirom), vojna mobilnost, kibernetika, umjetna inteligencija i elektroničko ratovanje.

Kako bi se taj postupak ubrzao, Komisija predlaže primjenu članka 122. Ugovora, koji se primjenjuje u izvanrednim okolnostima. U tom je slučaju potrebna samo suglasnost država članica u Vijeću EU-a, a Europski parlament o tome se tek obavješćuje. Riječ je o zaobilaženju demokratskog procesa koje bi se moglo osporiti. Plan za jačanje obrane Europe potvrđen je na sastanku na vrhu u Versaillesu u ožujku 2022. – dakle, prije tri godine! Stoga teško možemo tvrditi da je riječ o hitnoj situaciji.

Treći prijedlog odnosi se na posezanje u regionalne fondove.

Komisija ustraje u tome da Europska unija kratkoročno „može učiniti više” s europskim proračunom zahvaljujući preraspodjeli sredstava iz određenih proračunskih naslova. Predlaže da se državama članicama omogući korištenje programa kohezijske politike za povećanje izdataka za obranu i želi da se olakša postupak dobrovoljnih transfera u druge fondove EU-a namijenjene obrani.

Riječ je o velikom smanjenju u aktualnom višegodišnjem proračunskom planu (2021. – 2027.). Postavlja se pitanje trebamo li žrtvovati socijalnu i regionalnu koheziju u korist obrane. To je pitanje o kojem bi trebalo raspravljati.

Ujedno bi se platforma STEP za strateške tehnologije mogla dodatno mobilizirati i proširiti na sve tehnologije u obrambenom sektoru. Komisija smatra da je moguće i ublažiti postojeća ograničenja, kao što su pravila tržišnog natjecanja i pravila o pretfinanciranju i sufinanciranju.

Četvrti prijedlog odnosi se na zajmove EIB-a.

Europska investicijska banka (EIB) i njezini dioničari (države članice) u više su se navrata izjasnili protiv svakog daljnjeg pomaka prema kreditiranju isključivo vojnog sektora i dali prednost dvojnoj namjeni. Komisija, dakle, ustraje na promjeni politike EIB-a.

Petim prijedlogom mobilizira se privatni kapital.

Cilj je poduzećima u obrambenom sektoru omogućiti „najbolji mogući pristup kapitalu i financiranju”, što se u toj industriji kontinuirano javlja kao problem. Tu bi ideju trebalo uključiti u komunikaciju o uniji za štednju i ulaganja.