Europski građani svakih pet godina biraju svoje predstavnike u Europski parlament (EP), jedinu izravno izabranu instituciju Europske unije. Od 2024. u desetom parlamentarnom sazivu sjedit će 720 novoizabranih zastupnika. Oni će tijekom petogodišnjeg mandatnog razdoblja imati odlučujuću ulogu u oblikovanju Europe, njezinih institucija i politika, njezina položaja u polariziranom globalnom svijetu i njezine predanosti zajedničkim vrijednostima.

Svaki izbori su važni, s njima započinje demokracija. Međutim, znamo da je demokracija mnogo više od izbora. Možemo vidjeti demokratski izabrane vlade koje provode demokraciju a istodobno krše vladavinu prava. Izbori, čak i kad su pošteni i slobodni, nisu jedino jamstvo demokracije niti su jedini čimbenik koji određuje demokraciju. Zbog toga bi birači trebali aktivno sudjelovati u izborima.

Posljednjih pet godina obilježio je niz gotovo egzistencijalnih izazova za Europsku uniju. Morali smo se nositi s Brexitom i njegovim posljedicama. Nakon toga uslijedili su pandemija bolesti COVID-19, brutalna i neljudska invazija Rusije na Ukrajinu, posljedični gospodarski izazovi, uključujući energetsku krizu i visoke razine inflacije. Suočili smo se sa svim tim neočekivanim poremećajima i ostvarili ključne strateške ciljeve dvostruke tranzicije na zeleno i digitalno konkurentno gospodarstvo. Promjenjivo geopolitičko okruženje dovelo je do dalekosežnih sankcija koje su EU i njegovi demokratski partneri nametnuli Rusiji, do prelaska na smanjenje rizika naše ovisnosti o Kini i do postavljanja naših odnosa sa SAD-om na dosad nezabilježene čvrste temelje. Unija je pokrenula i prvi program europske obrambene industrije, koji će se realizirati u predstojćim godinama.

Izbori 2024. bitka su za Europu. Izborna kampanja morat će ispuniti očekivanja građana, poštujući njihovu ulogu u donošenju odluka na europskoj razini. Nema sumnje da se pitanja kao što su migracije, klimatske promjene i potpora Ukrajini u obrani svoje domovine od ruske agresije tiču svih nas koji smo skloni slobodi, demokraciji i miru. Novoizabrani političari morat će uložiti sve napore kako bi ponovno uspješno pokrenuli politiku proširenja. U razgovoru sa zemljama kandidatkinjama o njihovim zadaćama u sljedećih pet godina morat će im objasniti da će, ako budu izabrane, morati voditi računa o tome da je Europska unija dio svijeta koji se raspada, podijeljen između demokracija i autoritarnih režima. Godina 2024. godina je izbora širom svijeta, u zemljama s ukupno 4 milijarde stanovnika.

Mi Europljani napeto ćemo iščekivati odluku Amerikanaca koji izlaze na izbore za novog predsjednika. Transatlantski odnosi bit će važna tema u našim raspravama o europskim izborima. Dužnost je europskih političara i političkih stranaka da ulože sve napore u interakciju s građanima i potaknu ih da izraze svoje mišljenje. Zbog geopolitičke neizvjesnosti ovo je važnije nego ikad. Političke stranke koje predstavljaju svoje kandidate na izborima često imaju različita mišljenja o pitanjima koja su ključna za naše živote. Samo ako se kao građani uključimo u debatu s tim kandidatima i izađemo na birališta, imat ćemo priliku izraziti svoje mišljenje i utjecati na budućnost Europe, koja je ujedno i naša budućnost. Ponekad to u nama izaziva frustracije i ljutnju, ali upravo je zato važno da aktivno sudjelujemo u političkom izbornom dijalogu.

Godine 2019. odaziv na europskim izborima prvi je put u povijesti neznatno premašio 50 %. Tada je upravo glas mladih Europljana pridonio povećanju odaziva birača. S jedne strane dobra je vijest da je polovina osoba s pravom glasa iskoristila svoje pravo glasa, s druge strane to znači da polovica nas, europskih građana s pravom glasa, nije glasala. U 2024. ne možemo dopustiti da drugi umjesto nas odlučuju tko će nas u Europi zastupati u donošenju odluka i zakona. Slab odaziv smanjuje legitimnost izabranih i dovodi do njihove slabije uloge u Europskom parlamentu. Stoga je glavna zadaća političkih stranaka potaknuti svoje potencijalne glasače da izađu na birališta.

Europljani već desetljećima smatraju svoje vlade svojim predstavnicima u EU-u. Izbori 2024. prilika su da se pokaže stvarna moć Europskog parlamenta kao glasa građana. Neki će prvi put glasati. U pet država članica glasat će 16-godišnjaci. Mladi će imati drukčija očekivanja od političara. To smo vidjeli tijekom Konferencije o budućnosti Europe, a sada to čujemo tijekom održavanja panela za praćenje koje je organizirala Europska komisija. Političari bi predstojeće europske izbore trebali iskoristiti kao proces za formiranje nove generacije birača i političara, kao priliku za poboljšanje transparentnog političkog obrazovanja, kao i izgradnje identiteta i povjerenja.

Komunikacijska strategija EP-a za europske izbore 2024. usredotočena je na mobilizaciju onih koji ne izlaze na izbore i onih koji glasaju prvi put, na pomaganje drugim uključenim stranama, što uključuje medije, nevladine organizacije, poduzeća i pojedince, na podupiranje nepristranog građanskog angažmana europskih građana i organizacija u promicanju važnosti glasanja.

Već vidimo strano miješanje u europske izbore, hibridne operacije dezinformiranja, narušavanje povjerenja u institucije i političare i stvaranje narativa koji izazivaju podjele. To se događa prije izbora, dok će se tijekom izbora te aktivnosti još povećati, a njihov negativan učinak nakon izbora zadržati. Protiv dezinformiranja se moramo boriti zakonima. Samo nacionalne i europske mjere neće biti dovoljne. Potrebna su nam konkretna financijska sredstva kojima bismo podržali pristup koji obuhvaća cijelo društvo u razotkrivanju dezinformacija i njihovih širitelja jer one utječu na svakodnevni život ljudi i njihove strateške odluke.

Ovi izbori odlučit će o sudbini demokracije, slobode i sigurnosti. Svaki glas je važan.

Danuta Hübner, zastupnica u Europskom parlamentu (Klub EPP-a)