Provedba nacionalnih planova za oporavak i otpornost u većini država članica EU-a iziskuje jasnije sustave upravljanja. Raspodjela odgovornosti između središnje, regionalne i lokalne razine i dalje je nejasna. EGSO zbog toga izražava zabrinutost te u mišljenju „Godišnja strategija održivog rasta 2021.” usvojenom na plenarnom zasjedanju u listopadu, koje je sastavio Gonçalo Lobo Xavier, naglašava da mehanizmi za uključivanje organizacija civilnog društva i socijalnih partnera u faze provedbe, praćenja i prilagodbe nacionalnih planova za oporavak i otpornost moraju biti jasniji.

EGSO je već ukazao na to pitanje u svojoj rezoluciji iz veljače, ali situacija je i dalje ista unatoč naporima koje ulaže Europska komisija. EGSO stoga odlučno poziva na detaljnije ispitivanje tih ključnih aspekata oporavka Europske unije.

„Skrećemo pozornost na potrebu za mjerenjem napretka u provedbi nacionalnih planova za oporavak i otpornost. Potrebni su nam dobri pokazatelji praćenja jer su oni ključni za određivanje smjera budućeg razvoja i oporavka EU-a. Države članice moraju primjereno odgovoriti na to pitanje. Naime, moramo biti hrabri i građanima objasniti goleme teškoće koje su pred nama”, rekao je izvjestitelj Lobo Xavier na raspravi.

U mišljenju „Ekonomska politika europodručja 2021.”, koje je sastavila Kristi Sõber, EGSO također ukazuje na to da pandemija nije gotova i da će se gospodarske posljedice osjećati godinama. Stoga je potrebna posebna i nova kombinacija gospodarskih politika za kriznu situaciju. Gospodarstva EU-a i europodručja ponovno brzo rastu. Međutim, EU istodobno prolazi kroz najproblematičnije razdoblje u gospodarskoj povijesti europskih integracija. U ovom kritičnom razdoblju samo državna potrošnja može pomoći u ublažavanju situacije.

EGSO cijeni brzu reakciju na razini EU-a i država članica za suzbijanje pandemije te pozdravlja činjenicu da su zajednički napori postali bitan element u okviru strategije za oporavak. Izvjestiteljica Sõber je na plenarnom zasjedanju kazala: „U prvoj polovini 2020. investicijske inicijative kao odgovor na koronavirus naročito su doprinijele ublažavanju vrlo teških gospodarskih okolnosti, uglavnom stabiliziranjem tržišta, radnih mjesta i osobnih dohodaka. Nakon tog prvog koraka slijedio je instrument Next Generation EU, velik i vrlo inovativan fiskalni doprinos. Obje inicijative brz su i fleksibilan odgovor na pandemiju.” (mp)