EGSO info

U samoinicijativnom mišljenju usvojenom na listopadskom plenarnom zasjedanju EGSO je utvrdio mjere za oglašavanje radi prilagodbe izazovima povezanima s klimatskim promjenama i oporavkom nakon pandemije te istaknuo da istodobno treba očuvati njegovu važnu ulogu u gospodarstvu i kulturi Europe.

Europski gospodarski i socijalni odbor preporučuje donošenje okvira za moderni sektor oglašavanja koji i dalje ima temeljnu ulogu u gospodarskom rastu, otvaranju radnih mjesta i pružanju potpore europskoj kulturi te postaje pouzdana okosnica za odgovornu potrošnju.

Prema raznim studijama, svaki euro izdvojen za oglašavanje generira 5 do 7 puta veći stimulans za europsko gospodarstvo. Oglašavanjem se proširuje paleta proizvoda i usluga, jača se tržišno natjecanje te se financira pristup stanovništva medijima, umjetnosti i sportu. No ujedno je taj sektor često na udaru kritika zbog promicanja prekomjerne potrošnje i negativnog utjecaja na društvo i okoliš.

„Pokušavamo pronaći način kojim bi se osiguralo da sektor ostane učinkovit, ali i da njegov razvitak bude spojiv s održivim razvojem“, objašnjava Thierry Libaert, izvjestitelj za to mišljenje.

Kao prvo, EGSO poziva poduzeća i agencije da povedu raspravu o tome kako mogu smanjiti svoje emisije stakleničkih plinova za 55 % do 2030. i postići ugljičnu neutralnost do 2050.

Održivost bi trebala biti sastavni dio svake promidžbene kampanje. U praktičnom smislu, subjekte koji se bave oglašavanjem moglo bi se poticati da smanje potrošnju energije digitalnih plakata ili da povećaju mogućnosti njihova recikliranja. Poduzeća bi se radi smanjenja utjecaja tiskanih oglasa na okoliš mogla odlučiti za prelazak na papir s oznakama PEFC i FSC dobiven od drva iz šuma kojima se gospodari na održiv način, kao i za prelazak na tintu niske toksičnosti koja zadovoljava europske norme REACH i GreenGuard.

Uz to, prakse oglašavanja potrošače mogu „ponukati” da kolektivno smanje svoj okolišni otisak. Na primjer, zajedničko korištenje automobila moglo bi se poticati oglasima koji rjeđe prikazuju vozače koji se voze sami u svojim automobilima. Dobra bi se praksa trebala poticati stavljanjem većeg naglaska na okolišna pitanja u sveučilišnim nastavnim programima za stručnjake u području komunikacije.

Krajnje je vrijeme i za raspravu o nerealističnom prikazivanju, primjerice o tome kako se štetni proizvodi za jednokratnu uporabu prikazuju kao „održivi”. U stvari, u okviru jedne studije iz 2020. koju su provela nacionalna tijela za zaštitu potrošača i Europska komisija utvrđeno je da su opisi 42 % „zelenih” proizvoda na internetskim stranicama kompanija neistiniti ili pretjerani.

Širi konsenzus unutar zajednice oglašivača o iznošenju činjeničnih, točnih informacija omogućio bi širem krugu potrošača da pronalaze proizvode koji zaista manje utječu na okoliš, smatra EGSO. Ovdje Europska komisija mora odigrati ulogu u izradi regulatornog okvira na razini EU-a koji doprinosi borbi sektora oglašavanja protiv dezinformiranja.

Taj bi pristup trebao poslužiti i kao poticaj za oglašivače koji se smatraju odgovornima za pridržavanje tih normi. Potporom bi se smanjio rizik od odlaska oglašivača u inozemna tehnološka poduzeća koja kontroliraju većinu digitalnih sustava oglašavanja te ojačao sektor koji je i dalje ključan za prelazak Europe na održiviju potrošnju. (dm)

 

Kako bi se osigurao snažan oporavak, u postpandemijsku industrijsku strategiju mora se uključiti civilno društvo, naglašava EGSO u nedavnom izvješću o nacrtu nove industrijske strategije EU-a. Naglasak strategije mora biti na održivosti i dobrobiti, a ujedno se mora mjeriti socijalni učinak i promicati učinkovitost i pristupačnost zdravstvenog sustava.

Pandemija COVID-a 19 razotkrila je slabosti u europskom gospodarskom okruženju, posebice regionalne nejednakosti, nedostatke vještina i rizike za jedinstveno tržište i zalihe strateških dobara. U svjetlu toga, Europska komisija ažurirala je svoj nacrt za zelenije, digitalnije i konkurentnije industrijsko okruženje za novu industrijsku strategiju za Europu.

EGSO je izradio izvješće o tim ažuriranjima i dopunsko mišljenje u kojem se ističu uvjeti za uključiv i inovativan zdravstveni ekosustav za podupiranje industrije u EU-u.

EGSO u izvješću poziva sve dionike gospodarstva u Europi da sudjeluju u oblikovanju njezine budućnosti, što uključuje sindikate, predstavnike industrije, MSP-ove, kao i druge organizacije civilnog društva i javna tijela. Postojeća strategija bavi se uglavnom poslovanjem, ali EGSO smatra da je ključno uključiti stavove socijalnih partnera u osmišljavanje ciljeva i pokazatelja potrebnih za uspješnu promjenu. Dodaje da konkurentnost ne može biti jedini pokazatelj održive dugoročne strategije. Potreban je širi skup ključnih pokazatelja uspješnosti od onog u predloženoj strategiji. EGSO smatra da konkurentnost i ulaganja nisu dovoljni. Pokazatelji moraju promicati i socijalno blagostanje i održivi rast kako bi se osigurala istinska održivost europske industrije.

Važna područja u kojima treba provesti mjerenja odnose se na utjecaj uvjeta rada i proizvodnje na društvo i okoliš, kao i na kvalitetu radnih mjesta.

Još jedan skup pokazatelja trebao bi procjenjivati prelazak na kružno gospodarstvo bez otpada. Konačno, potrebno je pratiti i čimbenike koji utječu na sve sektore, poput ulaganja u istraživanje i razvoj, kako bi se osigurao dug životni vijek poduzeća i radnih mjesta.

Važni projekti od zajedničkog europskog interesa (IPCEI) projekti su na razini EU-a kojima se podupire razvoj inovacija ključnih za zelenu i digitalnu tranziciju. EGSO tvrdi da je za uspješnu provedbu tih projekata prije svega potrebno znanje i iskustvo organizacija radnika. Drugo, ti projekti moraju se procijeniti na temelju vrijednosti i radnih mjesta koja stvaraju te vještina potrebnih radnicima i poduzećima za rad u moderniziranim sektorima.

Standardi su još jedan važan instrument za ponovno uspostavljanje europskog vodstva u industrijskoj proizvodnji. Odbor insistira na tome da standarde razvijene unutar europskih poduzeća ne bi trebala širiti samo poduzeća, već bi ih i Komisija trebala poduprijeti i pomoći u njihovu širenju.

U dopunskom mišljenju razmatra se kako bi predmetna strategija mogla poboljšati pristup pravednijoj i bolje koordiniranoj zdravstvenoj skrbi u Europi.

EGSO preporučuje da se naglasak stavi na upravljanje, diversifikaciju ponude i digitalnu zdravstvenu skrb, što je sve povezano. Bolje vođena poduzeća značila bi nesmetanije funkcioniranje jedinstvenog tržišta, što bi poticalo otvaranje novih poduzeća. Zauzvrat, povećani broj proizvođača učinio bi pristup zdravstvenim proizvodima i uslugama pouzdanijim, a isti učinak imali bi i poticaji da se proizvodnja osnovnih materijala i proizvoda vrati u Europu.

Mjere za omogućavanje funkcioniranja digitalnih zdravstvenih sustava koji rade između organizacija i preko granica dodatno bi ojačale jedinstveno tržište za industriju i poboljšale skrb. Iz istih razloga EGSO poziva na djelovanje za jačanje sinergije između javnog i privatnog sektora, velikih tvrtki i malih i srednjih poduzeća te ulaganja u istraživanje i razvoj i osposobljavanja svih radnika povezanih sa zdravstvenom skrbi. (dm)

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) pridružuje se dijalogu o tranziciji prema klimatski neutralnom društvu i poziva na veći angažman za zaštitu europskog sektora stakla.

EGSO od onih koji odlučuju o javnim politikama traži da sektor stakla stave u središte aktualnih prioriteta politika kao što su paket mjera „Spremni za 55 %”, Paket za kružno gospodarstvo, Digitalna agenda, program za strateške lance vrijednosti te međunarodna trgovinska politika EU-a i pripadajući instrumenti.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) pozdravlja politike EU-a kojima se podupire sektor stakla kako bi se omogućio prijelaz na klimatsko neutralno društvo. Smatra da bi val obnove EU-a mogao biti izvanredan izvor poslovnih mogućnosti za sektor stakla, koji će potaknuti ulaganja i znatno doprinijeti smanjenju emisija CO₂ iz zgrada. Međutim, EGSO čvrsto preporučuje da se energetska tranzicija provede i u sektoru stakla, koji će dobiti financijsku potporu i za kapitalne izdatke i za troškove poslovanja te neće biti izložen nepoštenoj konkurenciji koja dolazi s tržišta izvan EU-a.

U samoinicijativnom mišljenju o toj temi, usvojenom na plenarnom zasjedanju u listopadu, EGSO poziva na niz usporednih mjera djelovanja kako bi sektor stakla postao zeleniji i energetski učinkovitiji, a istodobno povećao konkurentnost i sačuvao kvalitetna radna mjesta.

„Staklo je posvuda, od prijevoza do gradnje, od obrane do pametnih telefona. Da bi EU u potpunosti iskoristio potencijal novih tržišta stakla, a istodobno odgovorio na izazove zelene i digitalne tranzicije, potrebna mu je nova industrijska strategija za sektor stakla”, rekao je izvjestitelj za mišljenje Aurel Laurenţiu Plosceanu.

EGSO poziva Komisiju i Parlament da osmisle nove politike EU-a u pogledu klimatskih ciljeva i strateških lanaca vrijednosti kako bi se ponovno pokrenula proizvodnja fotonaponskih ćelija u Europi i zaštitila proizvodnja drugih strateških proizvoda od stakla i njihovi lanci vrijednosti.

EGSO smatra da se europski sektor stakla nalazi na prekretnici. S jedne strane, mora se nositi sa strukturnim transformacijama koje prate digitalnu i zelenu tranziciju. Proizvodnja u sljedeća tri desetljeća mora postati ugljično neutralna i u skladu s načelima kružne ekonomije, a proizvodni procesi narednih će godina postati još više automatizirani i digitalizirani.

S druge strane, staklo će imati bitnu ulogu u tim tranzicijama i pojavit će se nove poslovne mogućnosti za brojne proizvode od stakla.

„EU bi staklo trebao klasificirati kao trajni materijal i prepoznati njegove koristi u doprinosu održivoj ambalaži i načelima kružnog gospodarstva. U sektoru recikliranja stakla postoji velik potencijal za stvaranje novih radnih mjesta i privlačenje novih stručnih radnika”, rekao je Gerald Kreuzer, suizvjestitelj za mišljenje.

EGSO stoga potiče EU da prepozna da je staklo neophodno za proizvodnju zelene energije. (ks)

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) izrazio je određene zadrške u vezi s nedavnim prijedlogom Komisije o uvođenju kombiniranog učenja – tradicionalnog učenja koje predvodi učitelj odnosno učiteljica u kombinaciji s internetskim ili drugim samostalnim učenjem – u osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju, a doveo je u pitanje i njegovu pravodobnost s obzirom na to koliko je pandemija bolesti COVID-19 utjecala na obrazovne sustave u Europi i izvan nje.

U mišljenju „Kombinirano učenje” usvojenom na plenarnom zasjedanju u listopadu EGSO je, osim toga, izrazio zabrinutost u vezi s primjerenošću ovog načina učenja za učenike i učenice u osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju navevši kao argument da bi ga prvo trebalo uvesti u višim razredima jer mlađa djeca, posebno ona u nižim razredima osnovne škole, u pravilu nisu dovoljno zrela za samostalno učenje.

„Sumnjamo da je ovo pravo vrijeme za uvođenje ili poticanje kombiniranog učenja u školama. Pandemija bolesti COVID-19 snažno utječe na obrazovne sustave i djecu, osobito na malu djecu koja su tek započela školovanje. Kombinirano učenje podrazumijeva samostalno učenje, a to iziskuje određene vještine”, rekla je izvjestiteljica za mišljenje Tatjana Babrauskienė.

EGSO je ustvrdio da priznaje da kombinirano učenje može poboljšati pristup obrazovanju, osposobljavanju i digitalnim vještinama, čemu smo svjedočili i tijekom krize izazvane pandemijom COVID-a 19.

Međutim, pandemija je isto tako pokazala da neki učenici nemaju dovoljno resursa – praktičnih ili osobnih – za taj način učenja, što u najgorem slučaju može dovesti do toga da oni napuste školovanje. Osim toga, pokazala je da je obrazovanje koje uključuje bliske kontakte s vršnjacima ključno za socijalizaciju djece i njihovo mentalno zdravlje.

„Ne smijemo zanemariti vrijednost društvene uloge obrazovanja. Ono ne podrazumijeva samo učenje o prirodi i društvu, fizici ili matematici, već i zajednički odlazak djece u školu, druženje i susrete s vršnjacima. Osim toga, bitan je i tjelesni odgoj djece i njihovo mentalno zdravlje”, rekao je suizvjestitelj Michael McLoughlin.

EGSO je iznio 21 preporuku o tome kako ostvariti pozitivnu ulogu kombiniranog učenja u obrazovanju. Ključno je da bi ga trebalo provesti i financirati u svrhu poboljšanja obrazovanja i osposobljavanja za sve učenike, a posebno se treba usmjeriti na učenike slabijeg imovinskog stanja, učenike s invaliditetom i učenike u ruralnim područjima.

Tijekom pandemijske krize postalo je jasno da kombinirano učenje od već preopterećenog nastavnog osoblja iziskuje dosta vremena i kreativnosti. Osim toga, treba dodati da je upravo ono najbitnije za uspješno osmišljavanje i praćenje samostalnog učenja.  

U Europi već sada nedostaje učiteljskog i nastavničkog kadra, među ostalim i zbog niskih plaća i teških radnih uvjeta. Stoga je bitno pratiti učinke kombiniranog učenja na uvjete rada i radno opterećenje kako bi se izbjegao sindrom iscrpljenosti na poslu. EGSO poziva nacionalne vlasti da obrazovno osoblje, radi ublažavanja pritiska kojemu je izloženo, podrži u osposobljavanju za tu novu metodu učenja. (ll)

Prekomjerne stope smrtnosti tijekom ove pandemijske krize otkrile su strukturne i sistemske probleme u organizaciji skrbi u domovima za starije i nemoćne osobe. Osim toga, u predstojećim godinama će zbog predviđenog produljenja očekivanog životnog vijeka i povećanja broja starijih osoba biti potrebna reforma modela skrbi.

Kako osigurati veću dostupnost, cjenovnu pristupačnost i kvalitetu skrbi te odgovarajući broj njegovatelja i njegovateljica i bolje uvjete rada za njih neki su od ključnih problema utvrđenih na savjetovanju EGSO-a „Ususret novom modelu skrbi za starije osobe: pouke iz pandemije COVID-a 19”.  To će savjetovanje poslužiti kao doprinos za samoinicijativno mišljenje koje Odbor priprema o toj temi.

Izvjestitelj za mišljenje Miguel Ángel Cabra de Luna rekao je: „Ovo mišljenje nije zamišljeno kao sveobuhvatan pristup starenju, već će biti usredotočeno na pitanje skrbi za starije osobe jer su one najviše ugrožene pandemijom COVID-a 19.”

Na savjetovanju su predstavljeni modeli zdravstvene skrbi država članica i istaknuti su različiti pristupi i teškoće u vezi s pandemijom.

U skladu s izvješćem o dugotrajnoj skrbi za 2021. godinu, koje pripremaju Komisija i Odbor za socijalnu zaštitu, očekuje se da će starenje stanovništva dovesti do velikog porasta potražnje za dugotrajnom skrbi. Procjenjuje se da će u idućih 30 godina broj osoba starijih od 65 godina porasti za 41 % odnosno na 130,1 milijun.

Maciej Kucharczyk, glavni tajnik mreže AGE Platform Europe, rekao je : „Osmišljavanje dobrih sustava skrbi zapravo predstavlja priliku, a usluge su sredstvo kojim se daje potpora autonomiji, samostalnosti i kvaliteti života ljudi.”

Tuscany Bell iz Europske federacije sindikata javnih službi (EPSU) kazala je: „Da bi se ljudima kojima je potrebna skrb pružile adekvatne usluge, potrebni su nam dobri radni uvjeti i dovoljan broj kvalificiranog osoblja. Trenutačno premali broj njegovateljica i njegovatelja skrbi za prevelik broj ljudi.”

Aktivno starenje je višeslojno pitanje i povezano je s ekonomskim i socijalnim politikama, pa je potrebna koordinacija socijalnih i zdravstvenih službi kako bi se dugotrajna skrb učinila pristupačnijom, a starijim osobama omogućio dostojanstven život. (at)