Stalne promjene nacionalnih političkih prioriteta država članica EU-a glavna su prepreka pravovremenoj provedbi projekata transeuropske prometne mreže (TEN-T), što izaziva sumnje u mogućnost dovršenja osnovne mreže do 2030. Na to upozorava informativno izvješće Alberta Mazzole pod naslovom Evaluacija transeuropske mreže – Smjernice za transeuropsku prometnu mrežu (TEN-T) 2013. 2020., usvojeno na srpanjskom plenarnom zasjedanju EGSO-a.

Osim promjena nacionalnih političkih prioriteta, koji posebice utječu na projekte od prekogranične važnosti, jedna od glavnih prepreka dovršenju projekata TEN-T je i protivljenje građana i drugih dionika. To znači da su s politikom transeuropske prometne mreže povezana važna socijalna i gospodarska pitanja i da treba voditi računa o potrebama civilnog društva. Pravo praćenje može se osigurati, a prepreke za provedbu projekata ukloniti samo ako se organizacije civilnog društva uključe u ranoj fazi i ako se s njima savjetuje.

Tijekom rasprave na plenarnom zasjedanju g. Mazzola je izjavio: „I mi, kao i dionici, sumnjamo da se osnovna mreža može dovršiti do 2030., ali smatramo da je taj cilj važan jer države članice potiče na ulaganje većih napora i vjerujemo da bi do tog datuma moglo biti dovršeno nekoliko značajnih prekograničnih projekata. Želimo li projekte provesti na najprikladniji način, od ključne je važnosti civilno društvo uključiti u razvoj koridora i projekata i njihovo nadgledanje. Projekti u okviru kojih je to učinjeno u ranoj fazi i uz pomoć opsežnih informacijskih kampanja dobro napreduju, dok oni u kojima to nije učinjeno nailaze na jak otpor dijelova stanovništva.“ (mp)