Ako EU zaista želi doprinijeti održivosti i pametnoj mobilnosti, među ostalim i razvojem željeznice, predloženo ažuriranje uredbe o transeuropskim prometnim mrežama potrebno je i poželjno. To je glavna poruka mišljenja „Revizija Uredbe o TEN-T-u i željezničkom teretnom koridoru” usvojenog na plenarnom zasjedanju u ožujku.

Novom će se uredbom nadograditi postojeći regulatorni okvir iz 2013. i na infrastrukturnom planu doprinijeti postizanju ciljeva zelenog plana, Strategije za održivu i pametnu mobilnost i akcijskog plana u području željeznice. 

Komentirajući usvajanje mišljenja Stefan Back izjavio je: Bilo je krajnje vrijeme za prijedlog nove uredbe kojom bi se uzeli u obzir aktualni politički kontekst i pouke naučene proteklih godina. Plan da se pojačaju pravila provedbe Uredbe o TEN-T-u vrlo je dobra vijest jer je provedba postojeće uredbe znatno kasnila i nije bila zadovoljavajuća.

Odbor posebno cijeni namjeru Europske komisije da koheziju postavi u središte prijedloga, što podrazumijeva da će se pri uspostavi mreže osigurati dostupnost i povezanost putničkog i teretnog prometa u svim regijama EU-a. Osim toga, nova bi uredba trebala omogućiti i učinkovitu koordinaciju i međupovezanost između, s jedne strane, regionalnog i lokalnog prometa te prometa na duge udaljenosti, a s druge, prometa u gradskim čvorištima.

S tehničkog aspekta EGSO podržava sve veće usklađivanje infrastrukturnih zahtjeva osnovne i sveobuhvatne mreže i postavljanje rokova, pri čemu je rok za provedbu osnovne mreže 2030., za proširenu osnovnu mrežu 2040., a za sveobuhvatnu mrežu 2050. godina. Kad je riječ o roku za 2030., EGSO ponovno ističe sumnju u njegovu izvedivost, koju je izrazio u svojem izvješću o evaluaciji iz 2020., no smatra da bi rok trebalo zadržati kao način stvaranja pritiska na države članice. l