EGSO info

Češki ministar europskih poslova Mikuláš Bek objavio je pet vjerojatnih političkih prioriteta predstojećeg češkog predsjedanja Vijećem EU-a prilikom obraćanja članovima i članicama EGSO-a održanog u Pragu 28. travnja 2022.

Ministar Bek najavio je očekivane političke prioritete češkog predsjedništva na sastanku Predsjedništva EGSO-a i pritom naglasio da će u središtu pozornosti biti zelena i digitalna tranzicija, ali, s obzirom na nedavne događaje, i sigurnost.

Pod sloganom „Europa – naša zadaća“, preuzetim iz govora koji je bivši češki predsjednik Václav Havel svojedobno održao u Aachenu, češko će se predsjedništvo usredotočiti na:

1) upravljanje izbjegličkom krizom i poslijeratni oporavak Ukrajine;
2) energetsku sigurnost Europe;
3) jačanje europskih obrambenih sposobnosti i kibersigurnosti;
4) stratešku otpornost europskog gospodarstva;
5) otpornost demokratskih institucija.

Dodao je da će, s obzirom na razvoj krize u Ukrajini, „osiguravanje pristupa cjenovno pristupačnim, održivim, ali i pouzdanim izvorima energije biti jedan od najvećih izazova s kojima se Europa ikad suočila.“

Tijekom rasprave članovi i članice EGSO-a pozvali su ministra da poveća potporu EU-a i nacionalnih vlada organizacijama civilnog društva jer su one na prvoj liniji borbe u humanitarnoj krizi izazvanoj ruskom invazijom na Ukrajinu i hitno im treba konkretna pomoć.

Europska solidarnost bila je još jedna od ključnih tema rasprave, u vezi s kojom su članovi i članice naglasili da će se uvoz energije iz Rusije moći zaustaviti samo ako se sve države članice EU-a budu držale zajedno i budu dijelile dostupne izvore energije.

Nekoliko je sudionika rasprave upozorilo na to da se u češkom predsjedanju Vijećem u drugoj polovini 2022. ne smiju zanemariti i socijalni aspekti. S porastom cijena energije i hrane raste i siromaštvo, koje je opasnost za socijalnu koheziju.

U okviru događanja održan je seminar „Optimalne kombinacije izvora energije za održivu i cjenovno pristupačnu energiju“, na kojem je predsjednica EGSO-a Christa Schweng istaknula je da je iznimno važno smanjiti energetsku ovisnost EU-a o trećim zemljama. Put kojim treba krenuti podrazumijeva diversifikaciju izvora energije i jačanje ulaganja u obnovljive izvore energije.

„Da bi tranzicija bila uspješna, organizacije civilnog društva moraju imati ključnu ulogu u definiranju i provedbi politika“, izjavila je. (mp)

EGSO je pozdravio Prijedlog direktive Europske komisije o poboljšanju radnih uvjeta u radu putem platformi kao prijeko potreban korak prema utvrđivanju jasnih i dobro definiranih kriterija za klasifikaciju radnih odnosa i za upravljanje upotrebom algoritama pri zapošljavanju i u radu radnika koji rade putem platformi.

EGSO smatra da je korištenje obvezujućeg pravnog instrumenta, odnosno direktive, za regulaciju rada putem platformi opravdano jer izuzetno raznovrsni radni uvjeti i zakonodavstvo u državama članicama dovode do loših uvjeta za radnike koji rade putem platformi te do srozavanja nacionalnih i europskih standarda zaštite rada. Mišljenje o toj temi usvojeno je na ožujskom plenarnom zasjedanju sa 149 glasova za, 80 protiv i 17 suzdržanih.

Izvjestiteljica za to mišljenje Cinzia del Rio izjavila je:U EU-u nailazimo na jasne primjere diskriminacije i nejednakog postupanja prema radnicima koji rade putem platformi. Stanje u državama članicama iznimno je raznoliko – to je prava regulatorna džungla koju treba raskrčiti. Predloženom direktivom želi se osigurati fleksibilan regulatorni okvir koji se može prilagoditi na nacionalnoj razini i kojim bi se uzele u obzir razlike u uvjetima rada.

Daleko najvažnije pitanje jest pravna klasifikacija radnog odnosa i njegovo jasno razdvajanje od istinskog samozapošljavanja. U tu je svrhu potrebno jasno utvrditi tko je zakonski odgovoran poslodavac kako bi se, s jedne strane, osiguralo pravilno plaćanje poreza i socijalnih doprinosa i, s druge, omogućilo kolektivno pregovaranje. Međutim, EGSO smatra da je tekst Komisijinog prijedloga preopćenit i nedovoljno precizan kad je riječ o tom pitanju, kao i nizu drugih pitanja, kao što su prava radnika i sindikalnih predstavnika na informiranje i savjetovanje.

Te pravne nejasnoće u nekim situacijama mogu pogodovati stvaranju i širenju neprijavljenih oblika rada i nepoželjnih situacija iskorištavanja i natjecanja među samim radnicima, koji bi mogli biti podvrgnuti nezakonitim praksama podugovaranja,poruka je EGSO-a. 

Skupina poslodavaca EGSO-a podnijela je protumišljenje koje je dobilo više od 30 % glasova i koje je objavljeno kao dodatak usvojenom mišljenju. Skupina poslodavaca protivi se primjeni direktive za reguliranje rada putem platformi jer se boji da bi takvo obvezujuće zakonodavstvo predstavljalo jedinstveno rješenje za sve, a to bi mogla postati prepreka inovacijama i ulaganjima u uspostavu i razvoj digitalnih platformi u EU-u.

Poslodavci su također izrazili neslaganje s uvođenjem pravne definicije EU-a za to tko je radnik, a tko je samozaposlena osoba koja radi putem platforme jer bi to onemogućilo da se uvažavaju različiti modeli koji se koriste u raznim zemljama, kao i da se drži korak s dinamičnim kretanjima na tržištima rada. (ll)
 

EGSO poziva države članice EU-a da pojačaju napore i provedu direktivu EU-a kojom se predviđaju sankcije za poslodavce državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom. U nedavno usvojenom mišljenju EGSO je upozorio na neodgovarajuće prenošenje i provedbu relevantne direktive širom EU-a.

Zapošljavanje migranata s nezakonitim boravkom često je izvor radne eksploatacije, ali i čimbenik koji potiče krijumčarenje migranta, u kojem svake godine stradaju tisuće ljudi koji kreću na opasna putovanja ne bi li došli do Europe. EGSO navodi da za suzbijanje navedenih kriminalnih praksi treba poduzeti odlučne mjere i na nacionalnoj i na europskoj razini.

EGSO je u svom mišljenju naglasio da se jačina sankcija znatno razlikuje među državama članicama i da one u većini slučajeva gotovo nimalo ne odvraćaju poslodavce od zapošljavanja državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom. 

Još jedan nedostatak direktive jest taj što ona ne potiče migrante da podnesu službene pritužbe protiv poslodavaca. To je posljedica često opravdanog i legitimnog straha migranata da će biti vraćeni u svoje zemlje podrijetla. Snažno podržavamo Komisiju u njezinoj namjeri da pokrene postupke zbog povrede protiv država članica ako one i dalje ne budu pružale sve relevantne informacije o provedbi glavnih obveza utvrđenih direktivom u pogledu sankcija, inspekcija i zaštite prava migranata, rekao je izvjestitelj Carlos Manuel Trindade. 

U drugom je mišljenju EGSO analizirao provedbu ažuriranog akcijskog plana EU-a za borbu protiv krijumčarenja migranata za razdoblje 2021. – 2025. Pozdravio je sveobuhvatan pristup tom pitanju u akcijskom planu i pohvalio ga kao nastavak rada na borbi protiv te opasne i kriminalne aktivnosti. Prema podacima Europola, više od 90 % osoba koje nezakonito ulaze u Europsku uniju u nekoj je fazi svojeg putovanja putovalo preko krijumčarskih mreža.

Borba protiv krijumčarenja migranata smatra se prioritetom u okviru novog pakta EU-a o migracijama i azilu jer u krijumčarenju smrtno stradaju tisuće migranata – djece, žena i muškaraca. Time se krše njihova prava i iskorištavaju osobe koje pokušavaju ući u EU. Osim toga, riječ je i o prijetnji za europsku sigurnost.

Borba protiv krijumčarenja migranata nikada ne smije biti usmjerena protiv samih migranata ili protiv humanitarne pomoći i potpore koja im se pruža. Ne smijemo kriminalizirati solidarnost, rekao je izvjestitelj za mišljenje José Antonio Moreno Diaz. Svjesni smo da je zaštita vanjskih granica EU-a prioritet, ali ih uvijek treba štititi uz poštovanje ljudskih prava.

U svojem mišljenju „Poboljšanje zaštite okoliša putem kaznenog prava“, usvojenom na ožujskom plenarnom zasjedanju, EGSO je predložio da EU uvede kaznene sankcije za što veći broj djela protiv okoliša.

Odbor je u izvješću razmotrio predloženu Direktivu EU-a o zaštiti okoliša putem kaznenog prava i predložio praktične korake da Direktiva doista bude djelotvorna, proporcionalna i odvraćajuća.

EGSO je pozdravio proširenje popisa kaznenih djela protiv okoliša s devet na osamnaest, ali smatra da bi Direktiva trebala obuhvaćati što više kaznenih djela protiv okoliša. Također smatra da bi gornje granice kazni trebale biti znatno više kako bi bile djelotvorne, proporcionalne i odvraćajuće.

U izvješću se predlaže i da kaznena djela protiv okoliša budu pod nadležnošću Ureda europskog javnog tužitelja jer je poznato da mnoga od njih imaju poveznice s organiziranim kriminalom.

EGSO također poziva na to da se kazneno djelo ekocida uvrsti u Direktivu i definira kao „nezakonit ili okrutan čin počinjen uz potpunu svijest o tome da postoji velika vjerojatnost za ozbiljnu i dalekosežnu ili dugoročnu štetu za okoliš“. EGSO napominje da su oružani sukobi praktički uvijek, po definiciji, ekocidi. 

Kaznena djela protiv okoliša četvrta su najunosnija kategorija kaznenih djela u svijetu i bilježe porast u Europskoj uniji. Iako se broj prekograničnih osuđujućih presuda nije znatno povećao, povećala se stopa kaznenih djela protiv okoliša počinjenih u Europi.
Ipak, EGSO naglašava da izmjena direktive nije dovoljna. Jedan od nedostataka istaknutih u ocjenama postojeće direktive jest provedba u državama članicama. EGSO stoga naglašava da je potrebno ojačati lanac provedbe i predlaže državama članicama EU-a da uspostave specijalizirane policijske snage, tužitelje, suce i sudove u području kaznenih djela protiv okoliša.

Direktiva o zaštiti okoliša putem kaznenog prava iz 2008. glavni je obvezujući instrument na snazi u EU-u za borbu protiv ekološkog kriminala. Evaluacija provedena 2019. i 2020. pokazala je da nema znatan učinak na terenu. Tijekom proteklog desetljeća broj slučajeva kaznenih djela protiv okoliša s uspješnom istragom i pravomoćnom presudom i dalje je nizak, a izrečene sankcije nisu dovoljno odvraćajuće i nije bilo sustavne prekogranične suradnje. Nakon evaluacije Komisija je odlučila zamijeniti tu direktivu novom direktivom EU-a. (mr)
 

Europska unija ima obvezu braniti naše temeljne vrijednosti, uključujući prava pripadnika manjina. Zbog toga je EGSO na plenarnom zasjedanju u ožujku snažno podržao uspostavu strategije Europske komisije za suzbijanje antisemitizma i njegovanje židovskog načina života.

EGSO je uvjeren da je antisemitizam test za europsku ideju, vladavinu prava, temeljna prava i demokraciju, objašnjava izvjestitelj Ákos Topolánszky.

Odbor pozdravlja strategiju koja nije usmjerena samo na suzbijanje antisemitizma, već i na njegovanje židovskog načina života i uspostavu javnih politika i suradnje na razini zajednica kojima se promiče uzajamno prihvaćanje.

EGSO smatra da je ključno razumjeti korijene svih oblika nasilja nad židovskim stanovništvom i zajednicama i utvrditi njihove uzroke kako bi se moglo učinkovito djelovati ne samo u okviru kaznenog pravosuđa, nego i putem učinkovitijeg sustava intervencija na razini zajednica i društva. 

Nadalje, građanima i široj javnosti trebalo bi olakšati pristup židovskoj kulturi koja je neodvojiv dio europskog identiteta Odbor poziva institucije EU-a, države članice i socijalne partnere da na odgovarajući način predstave i proslave ulogu židovske zajednice u Europskoj uniji kao sastavni i neotuđivi dio zajedničke kulture.

Odbor smatra bi se svi ustavni instrumenti i zakonodavni instrumenti EU-a trebali dosljedno upotrebljavati za borbu protiv antisemitskih sadržaja u medijima, uz istodobno poboljšanje znanja i razumijevanja židovskog načina života u okviru uravnoteženijeg i osjetljivijeg izvješćivanja. 

Prikazivanje židovskih zajednica i njihovih članova i članica u tradicionalnim medijima kao i na društvenim mrežama u većini je slučajeva vrlo ograničeno i uglavnom se bavi posljedicama antisemitskog nasilja i terorizma. Međutim, u duhu priznavanja važnosti suživota u našim društvima potrebno je prikazati i pozitivniji sadržaj. 

Naposljetku, EGSO potiče Europsku komisiju da suzbijanju antisemitizma i strateškom programu potpore židovskom načinu života dâ snažnu vanjsku dimenziju u svim aspektima suradnje s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama. Odbor upućuje na našu europsku politiku susjedstva, instrumente razvojne suradnje EU-a i instrumente za približavanje zemalja kandidatkinja EU-u kao odgovarajuće mehanizme za suzbijanje antisemitizma i promicanje židovskog načina života. (gb)

EGSO podržava mjere koje je Komisija predložila u svrhu suzbijanja zlouporabe fiktivnih poduzeća i uspostave minimalnog efektivnog oporezivanja dobiti, ali se zalaže za njihovo pooštravanje. U dvama mišljenjima usvojenima na ožujskom plenarnom zasjedanju EGSO je istaknuo moguće nedostatke i predložio bitne dodatke. 

Osiguravanje djelotvornog i pravednog oporezivanja na jedinstvenom tržištu ključno je za poticanje stvarnog oporavka nakon pandemije COVID-a 19 i financiranje digitalne i zelene tranzicije. EGSO je u tim mišljenjima pozdravio prijedloge Komisije za suzbijanje korištenja fiktivnih poduzeća u svrhu izbjegavanja oporezivanja, kao i prijedloge za uvođenje minimalnog efektivnog oporezivanja poduzeća. Međutim, ujedno je i ukazao na moguće nedostatke i predložio bitne dodatne mjere. 

Benjamin Rizzo, izvjestitelj za mišljenje o borbi protiv fiktivnih subjekata, izjavio je: „Fiktivna poduzeća osnovana u državama članicama moraju se uskladiti s prijedlogom Komisije, a suradnja među državama članicama važnija je no ikad kako bi se izbjeglo slabljenje fiskalnih ovlasti EU-a.“ 

Javier Doz Orrit, suizvjestitelj za to mišljenje, poručio je: „Direktiva protiv fiktivnih poduzeća dopunjuje zakonodavni paket Komisije protiv pranja novca, a pravilo protiv ‘stručnjaka pomagača’ koji vode takva poduzeća trebalo bi ga dodatno ojačati.“ 

Krister Andersson, izvjestitelj za mišljenje o minimalnom djelotvornom oporezivanju poduzeća, rekao je: „Očekujemo da će OECD predstaviti važna pravila u vezi sa ‘sigurnim lukama’, pojednostavljenim podnošenjem administrativnih prijava i drugim bitnim pitanjima. U direktivu treba uključiti i ta pravila. Od presudne je važnosti da se to zakonodavstvo u cijelom EU-u prenese na nacionalnu razinu na ujednačen način te da se jednako i istovremeno počne primjenjivati u cijelom svijetu.” 

Petru Sorin Dandea, suizvjestitelj za to mišljenje, dodao je: „EGSO bi bio zadovoljniji da je bila provedena procjena učinka dijelova direktive kako bi je se uskladilo s pravom EU-a. Pozivamo na to da se takva analiza provede i da bude javno dostupna.“ (tk)
 

Novi europski Bauhaus stavio je kulturnu i kreativnu dimenziju u središte europskog zelenog plana i vala obnove i osigurao odskočnu dasku za zelenu tranziciju. Tim je riječima predsjednica EGSO-a Christa Schweng sažela stajalište EGSO-a o toj novoj inicijativi Komisije kad se na plenarnom zasjedanju EGSO-a 23. ožujka 2022. susrela s povjerenicom za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade Mariyom Gabriel.

„Potpuno se slažemo s time da se kroz praktična iskustva svim građanima i građankama osigura pristup kružnim dobrima s manjim emisijama ugljika na mjestima gdje žive i rade te u javnim zgradama i stambenim objektima“, rekla je gđa Schweng. Naglašavajući važnost uključivanja organizacija civilnog društva i okretanja ka budućnosti, dodala je: „EGSO je spreman aktivno se uključiti u participativni pristup novog europskog Bauhausa kako bi osigurao da se s građanima, građankama i civilnim društvom vodi plodonosan dijalog tijekom kojeg će se iznaći rješenja i poboljšanja za njihov svakodnevni život.“

Spominjući teške posljedice pandemije i rata u Ukrajini, gđa Gabriel je naglasila važnost takvih projekata u današnje vrijeme: „Mislim da je važnije nego ikad gledati u budućnost s nadom i nastaviti zajedno na tome raditi. I to je upravo ono što novi europski Bauhaus predstavlja. EGSO je ključan partner za njegov uspjeh. Zajedno ćemo se pobrinuti za to da se to u praksi provede na način koji je najbliži lokalnim zajednicama, europskim građanima i građankama i njihovim domovima.“

Povjerenica, koja smatra da je participativni pristup „ključan za održavanje dijaloga s građanima“, dodala je da „je upravo ta ideja o zajedničkom stvaranju i suradnji inspirirala našu inicijativu“. Pohvalila je prijedloge EGSO-a, primjerice prijedlog da se uspostavi platforma civilnog društva za pružanje potpore na lokalnoj razini i namjeru da se organizira posebna konferencija u vezi s godišnjim festivalom novog europskog Bauhausa, koji će se održati od 9. do 12. lipnja 2022. Još jedan važan korak bit će u travnju 2022., kada će se pokrenuti Laboratorij za novi europski Bauhaus, skupina za promišljanje koja će se baviti zajedničkim stvaranjem, izradom prototipa i testiranjem.

EGSO je na svojem plenarnom zasjedanju u ožujku usvojio mišljenje o preinaci Direktive o energetskim svojstvima zgrada u kojem pozdravlja činjenicu da se u novom prijedlogu Komisije uzimaju u obzir pitanja istaknuta u prethodnim mišljenjima EGSO-a.

Osvrnuvši se na donošenje mišljenja, izvjestitelj Mordechaj Martin Salamon rekao je: „EGSO sa zadovoljstvom pozdravlja pristup EU-a jer se njime potiče obnova posebno zgrada s najlošijim svojstvima, a Europska unija usmjerava prema dekarboniziranom grijanju i hlađenju: za ubrzavanje potrebne tranzicije učinkovitije su mjere na razini EU-a.“

Ažuriranom Direktivom o energetskim svojstvima zgrada želi se postići energetski učinkovit i visokokvalitetan izgrađeni okoliš bez fosilnih goriva i osigurati djelotvoran alat za rješavanje problema energetskog siromaštva i strukturnog dugoročnog manjka ulaganja u izgradnju.

Nedavni nagli porast cijena energije i izgledi da će cijene ostati visoke barem u srednjoročnom razdoblju pokazuju da je važnije no ikad osmisliti strategiju za ublažavanje i iskorjenjivanje energetskog siromaštva. 

U 2018. godini 6,8 % (otprilike 30,3 milijuna) ljudi u EU-u nije moglo redovito plaćati račune za komunalne usluge, zbog čega im je prijetila opasnost od prekida opskrbe, a nedavni događaji samo su pogoršali taj problem. 

Kako bi osigurao pristojno, cjenovno pristupačno i zdravo stanovanje za sve, EU bi trebao provesti dugoročne mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti zgrada, uključujući sigurno uklanjanje azbesta. To je osobito hitno jer će se zbog povećanja cijena emisijskih jedinica u okviru sustava trgovine emisijama povećati troškovi grijanja i hlađenja na temelju fosilnih goriva. (mp)

Prema mišljenju EGSO-a usvojenom na ožujskom plenarnom zasjedanju, pravedni postupci i dijalog s lokalnim zajednicama osvijestit će Europljane o prednostima energetske tranzicije i motivirati ih da se uključe u nju.

Izgradnja uzajamnog povjerenja svih dionika ključna je za postizanje društvene prihvaćenosti energetske i niskougljične tranzicije, ističe EGSO u svojem mišljenju „Uvjeti potrebni za društvenu prihvaćenost energetske i niskougljične tranzicije“. 

„Sve mjere povezane s tranzicijom iziskuju otvorenu komunikaciju i opsežno sudjelovanje u što ranijoj fazi razvoja projekta i na svim odgovarajućim razinama, od EU-a do lokalnih vlasti“, rekao je Arnaud Schwartz.

Suizvjestitelj Jean Coulon rekao je: „Potpora civilnog društva iznimno je važna kako bi se osigurao osjećaj odgovornosti u zajednici jer lokalne organizacije lakše mogu pridonijeti javnoj raspravi i koristiti se znanstvenim podacima za borbu protiv bilo kakvih netočnih informacija koje bi mogle kružiti.“

Europskoj uniji potrebna je energetska tranzicija jer je čišća i pravednija na individualnoj i kolektivnoj razini. Dugoročno će biti i jeftinija za građane. Međutim, iziskuje individualne i kolektivne promjene, a kratkoročno bi dekarbonizacija mogla dovesti do viših troškova za proizvođače i viših cijena za potrošače.

Stoga je ključno da stanovništvo i svi dionici jačaju uzajamno povjerenje i prihvate transformaciju i pripadajuće tehničke promjene, od planiranja do provedbe. Kako bi se to postiglo, proces mora biti neovisan, transparentan i uključiv, pružene informacije trebale bi biti visokokvalitetne i lako dostupne, a donositelji odluka stajati iza svojih odluka. (mp)

Ako EU zaista želi doprinijeti održivosti i pametnoj mobilnosti, među ostalim i razvojem željeznice, predloženo ažuriranje uredbe o transeuropskim prometnim mrežama potrebno je i poželjno. To je glavna poruka mišljenja „Revizija Uredbe o TEN-T-u i željezničkom teretnom koridoru” usvojenog na plenarnom zasjedanju u ožujku.

Novom će se uredbom nadograditi postojeći regulatorni okvir iz 2013. i na infrastrukturnom planu doprinijeti postizanju ciljeva zelenog plana, Strategije za održivu i pametnu mobilnost i akcijskog plana u području željeznice. 

Komentirajući usvajanje mišljenja Stefan Back izjavio je: Bilo je krajnje vrijeme za prijedlog nove uredbe kojom bi se uzeli u obzir aktualni politički kontekst i pouke naučene proteklih godina. Plan da se pojačaju pravila provedbe Uredbe o TEN-T-u vrlo je dobra vijest jer je provedba postojeće uredbe znatno kasnila i nije bila zadovoljavajuća.

Odbor posebno cijeni namjeru Europske komisije da koheziju postavi u središte prijedloga, što podrazumijeva da će se pri uspostavi mreže osigurati dostupnost i povezanost putničkog i teretnog prometa u svim regijama EU-a. Osim toga, nova bi uredba trebala omogućiti i učinkovitu koordinaciju i međupovezanost između, s jedne strane, regionalnog i lokalnog prometa te prometa na duge udaljenosti, a s druge, prometa u gradskim čvorištima.

S tehničkog aspekta EGSO podržava sve veće usklađivanje infrastrukturnih zahtjeva osnovne i sveobuhvatne mreže i postavljanje rokova, pri čemu je rok za provedbu osnovne mreže 2030., za proširenu osnovnu mrežu 2040., a za sveobuhvatnu mrežu 2050. godina. Kad je riječ o roku za 2030., EGSO ponovno ističe sumnju u njegovu izvedivost, koju je izrazio u svojem izvješću o evaluaciji iz 2020., no smatra da bi rok trebalo zadržati kao način stvaranja pritiska na države članice. l

U nedavnom samoinicijativnom mišljenju EGSO je predložio osnivanje europske agencije kojom bi se nadoknadili nedostaci Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu, koji se više ne čini sposobnim odgovoriti na katastrofe povezane s klimatskim promjenama i višestruke katastrofe, kao što je aktualni rat u Ukrajini. 

Prema prijedlogu EGSO-a, ta bi agencija dosljednije povezivala civilnu zaštitu i humanitarnu pomoć te bi utrla put jačem vanjskopolitičkom djelovanju.

Unatoč jačanju i pravnoj prilagodbi Mehanizma Unije za civilnu zaštitu u svibnju 2021., rat u Ukrajini pokazao je hitnu potrebu za njegovom nadogradnjom i za dosljednijim povezivanjem civilne zaštite i humanitarne pomoći.

Christophe Quarez, izvjestitelj za mišljenje „Konsolidacija civilne zaštite EU-a izjavio je: S obzirom na brojne nove izazove, a posebno rat u Ukrajini, smatramo da mehanizam ne raspolaže dostatnim ili dovoljno učinkovitim sredstvima. Osnivanje europske agencije za civilnu zaštitu i humanitarnu pomoć, koje predlažemo, pomoći će ukrajinskom stanovništvu i bolje će odgovoriti na druge probleme povezane s katastrofama i humanitarnim krizama.

Violeta Jelić, suizvjestiteljica za mišljenje, dodala je: Sve zemlje sudionice trebaju bolje prepoznati i vrednovati civilnu zaštitu kao čin čiste solidarnosti i osjećaja pripadnosti.

EGSO smatra da diplomatska dimenzija civilne zaštite EU-a nije dovoljno razvijena. S obzirom na to da se Europska unija pokazala kao lider u slanju humanitarne pomoći susjednim zemljama, mehanizam civilne zaštite može postati moćno sredstvo u sklopu postojećih instrumenata vanjske politike EU-a.

EGSO je predložio i zakonodavnu izmjenu kako bi se odobrili automatski i hitni odgovori u okviru mehanizma u slučaju katastrofe ili krize uzrokovane ljudskim djelovanjem unutar ili izvan teritorija EU-a. (at)

EGSO je 29. ožujka održao prvi Forum civilnog društva o trgovini i održivom razvoju okupivši civilno društvo, akademsku zajednicu i međunarodne institucije te institucije EU-a kako bi raspravili o inovativnim idejama i konkretnim preporukama za budućnost trgovinske politike EU-a. 

To je događanje održano u kritičnom trenutku za trgovinu i održivi razvoj i uključivalo je niz razgovora u skupinama o temama u rasponu od materijalnih prava do praćenja, provedbe i mnogih drugih, a sudionici su pozvani da u okviru tekuće revizije izraze svoje stajalište o akcijskom planu u 15 točaka o trgovini i održivom razvoju i najnovijem razvoju događaja u partnerskim zemljama EU-a. 

“EGSO se obvezuje da će biti pokretačka snaga u ambicioznoj raspravi o trgovini i održivom razvoju koja će odražavati velika očekivanja civilnog društva”, potvrdila je predsjednica Odbora Christa Schweng. Osvrnula se i na geopolitičke izazove našeg doba: Rat u Ukrajini, kao i brojni drugi ratovi, povezan je s aspektom održivosti – radi se o resursima i ovisnostima u svijetu obilježenom klimatskim promjenama.

Bernd Lange, predsjednik Odbora za međunarodnu trgovinu Europskog parlamenta, istaknuo je da se zbog pandemije COVID-a 19 i ruske agresije promijenio međunarodni kontekst. Multilateralni sustav je ugrožen i očigledno je potrebno staviti veći naglasak na bilateralne trgovinske ugovore, rekao je.

Luisa Santos iz organizacije Business Europe složila se s činjenicom da je multilateralnost u krizi, ali je dodala sljedeće: Ne smijemo odustati, nužno je da multilateralne institucije nastave održavati dijalog, te je istaknula nekoliko nedavnih inicijativa za zaštitu okoliša na razini Svjetske trgovinske organizacije (WTO). 

Anaïs Berthier iz organizacije Client Earth izrazila je uvjerenje da je trgovinska politika EU-a previše odvojena od drugih politika, primjerice okolišne i klimatske politike. Neovisne inicijative moraju zajamčiti da proizvodi koji se stavljaju na tržište EU-a ispunjavaju kriterije održivosti, istaknula je. 

Maria Martin-Prat, zamjenica glavnog direktora za trgovinu u Europskoj komisiji, koja predvodi tekući rad na reviziji Direktive o trgovini i održivom razvoju, izjavila je da usklađenost nije cilj, ali je učinkovita i donosi promjenu. 

Jean-Marie Paugam, zamjenik glavnog direktora Svjetske trgovinske organizacije, naglasio je da trgovina ne bi smjela biti prepreka okolišnim politikama. “U pogledu održivog razvoja na raspolaganju nam je mehanizam obavješćivanja o trgovinskim mjerama te smo utvrdili da su opsežne trgovinske mjere poslužile za ostvarenje okolišnih ciljeva.” 

Tanja Buzek, predsjednica Odbora EGSO-a za praćenje međunarodne trgovine i izvjestiteljica za EGSO-ovo mišljenje o reviziji Direktive o trgovini i održivom razvoju, postavila je visoko ljestvicu očekivanja izjavivši da bi se “naši prioriteti u pogledu revizije Direktive o trgovini i održivom razvoju trebali ispuniti pomoću novog načina razmišljanja, što podrazumijeva i rješavanje pitanja fragmentiranosti”. Ambiciozna revizija mora uključivati poboljšani pristup provedbi s mogućnošću sankcija, uz snažnije praćenje od strane civilnog društva, primjenu inovativnih instrumenata i jačanje utjecaja trgovine i održivog razvoja. (at)
 

EGSO je u nedavnom izvješću ustvrdio da bi u okviru nove trgovinske politike EU-a organizacije civilnog društva trebale biti aktivno uključene u pregovore o novim sporazumima o slobodnoj trgovini 

EGSO čvrsto vjeruje da bi organizacije civilnog društva i socijalni partneri trebali imati mjesto za stolom u pregovorima o novoj trgovinskoj strategiji EU-a. Time bi se pomoglo osigurati da koristi od te politike zaista imaju svi sudionici, kako u EU-u, tako i u partnerskim zemljama. 

U veljači 2021. Europska komisija predstavila je novu otvorenu, održivu i odlučnu trgovinsku politiku u čijem je središtu održivost i u kojoj se EU čvrsto postavlja prema svojim trgovinskim partnerima. Međutim, ESGO smatra da je za provedbu te politike potrebno ispuniti određene preduvjete.

U samoinicijativnom mišljenju usvojenom na plenarnom zasjedanju EGSO-a u ožujku, predstavnici i predstavnice organizacija civilnog društva istaknuli su da je potreban novi okvir za sporazume o slobodnoj trgovini i ulaganjima koji će uključivati organizacije civilnog društva i podići javnu svijest.

Stefano Palmieri, član EGSO-a i izvjestitelj za to mišljenje, naglasio je da„je potrebna nova pregovaračka metodologija kojom se može uspostaviti novi plan koji će osigurati aktivno uključivanje organizacija civilnog društva i socijalnih partnera u sve pregovore“..

EGSO se kritički izrazio o raznim alatima za pregovore koje koristi EU i smatra da je vrijeme za osmišljavanje nove pregovaračke strategije s novim standardima i postupcima, kako bi se osiguralo široko i konstruktivno sudjelovanje civilnog društva i socijalnih partnera. Prvi korak u tom smjeru bilo bi potpisivanje memoranduma o razumijevanju između pregovaračkih strana, čime bi se zajamčilo da obje strane dovrše razne faze pregovora. Drugi je korak temeljita reforma unutarnjih savjetodavnih skupina. U mišljenju se preporučuje da svaki potpisani sporazum sadrži protokol o načinu rada unutarnjih savjetodavnih skupina.

Taj dvostruki postupak reforme dodatno će razviti novu trgovinsku politiku EU-a i pomoći ostvariti njezine ciljeve. 

U sklopu virtualnog događanja za mlade „Tvoja Europa, tvoje mišljenje“ (YEYS2022) učenici i učenice srednjih škola iz cijele Europe dostavili su osam konkretnih prijedloga potpredsjednici Europske komisije za vrijednosti i transparentnost Věri Jourovoj. Događanje pod nazivom „Istina o lažima. Mladi protiv dezinformacija” održano je u organizaciji EGSO-a od 31. ožujka do 1. travnja 2022. 

Nakon dva dana žustrih virtualnih rasprava i debata, 99 učenika i učenica u dobi od 16 do 18 godina koji su sudjelovali u inicijativi #YEYS2022 osmislilo je i predstavilo konkretne preporuke o kojima su raspravljali s potpredsjednicom Věrom Jourovom.

„Obrazovanje je ključno za povećanje otpornosti našeg društva na dezinformacije i lažne vijesti”, izjavila je potpredsjednica Jourová pri zaključenju događanja Tvoja Europa, tvoje mišljenje 2022. nakon što se detaljno osvrnula na preporuke mladih i o svakoj od njih s njima povela raspravu. „Dezinformacije su opasne za naše društvo, posebno u ratnim vremenima. Moramo se suočiti s tim problemom i ujedno očuvati slobodu govora“, zaključila je. 

Svrha je događanja „Tvoja Europa, tvoje mišljenje“ (#YEYS2022) podići svijest o opasnostima koje donose dezinformacije i potaknuti učenike i učenice da postanu aktivniji u borbi protiv lažnih vijesti. Tijekom događanja mladima je pokazano kako jednostavno otkriti dezinformacije i djelovati protiv njih. Radili su u malim skupinama i u sklopu više radionica te su osmislili kampanju dezinformiranja, protiv koje su se zatim morali boriti snažnom protukampanjom za informiranje.   

Učenike i učenice pozdravila je predsjednica EGSO-a Christa Schweng, koja je istaknula: „Neprestano se šire lažne vijesti kojima se pokušavaju ugroziti europske vrijednosti i demokracija. #YEYS2022 prilika je za mlade da razviju kritičko razmišljanje i uče o alatima za borbu protiv dezinformacija. Mladi su ključ za stvaranje bolje europske budućnosti.”

Cillian Lohan, potpredsjednik EGSO-a zadužen za komunikaciju, zaključio je događanje sljedećim riječima: „Kao predstavnici civilnog društva htjeli bismo se više susretati s mladima, čuti njihove slobodoumne pristupe i pitanja kojima se bavimo povezati s njihovom maštom i vizijom budućnosti.” 

Tvoja Europa, tvoje mišljenje 2022. (YEYS 2022.) jedno je od glavnih događanja održanih u okviru Europske godine mladih 2022.

Više detalja o YEYS-u 2022. dostupno je na službenoj stranici događanja. (ks)
 

EGSO je 7. svibnja proslavio Dan Europe 2022. stavivši naglasak na mlade i na potporu Ukrajini.

EGSO se pridružio drugim tijelima i institucijama EU-a u Bruxellesu u obilježavanju Dana Europe i stavljanju zajedničkog naglaska na mlade i potporu Ukrajini.

Dok su mladi bili glavna tema Europske godine mladih, EGSO je istodobno na posebnoj stranici osmišljenoj za ovo događanje na internetu uputio odlučan poziv na davanje podrške Ukrajini i na solidarnost s tom zemljom.

Na Dan Europe, koji se održava svake godine u Bruxellesu i u drugim dijelovima EU-a, obilježava se povijesni govor Roberta Schumana održan 9. svibnja 1950. To je prilika da se podsjetimo na ono što je EU postigao zahvaljujući miru, suradnji i solidarnosti te da promislimo o onome što želimo ostvariti u budućnosti. Na taj dan EU poziva građane i građanke iz cijele Europe da saznaju više o radu institucija EU-a i o tome što Europska unija može učiniti za njih.

Saznajte više ovdje. (ck)

Arnold Puech d’Alissac, potpredsjednik EGSO-ove Skupine poslodavaca

Kada je prvi put izabran za francuskog predsjednika 2017., Emmanuel Macron odmah je postao predvodnik radikalnog centrizma. Međutim, na ovim se izborima, s obzirom na trenutačnu geopolitičku i nacionalnu situaciju, nije toliko oslanjao na svoje težnje kao pripadnika radikalnog centra, nego na svoja postignuća u vidu istinskih reformi, svoju viziju svjetskih pitanja i na ulogu vođe koji je oživio francusku politiku. Međutim, konačni rezultati izbora pokazuju jasno podijeljenu i fragmentiranu zemlju, mnogo više nego 2017.

Kako vratiti nadu francuskim građanima i i osigurati da sljedeći put ne moramo gledati Marine Le Pen kako još više hini da zastupa centar političkog spektra? Odgovor je jednostavan: uzlazna socijalna mobilnost. Macron se mora fokusirati na marginalizirane skupine i zaista im omogućiti da se popnu na ekonomskoj i socijalnoj ljestvici.

U lipnju nas čekaju i treći, parlamentarni, izbori. Postojeći je sustav uvijek donosio pozitivne rezultate za predsjednike i u tom smislu nisam uopće zabrinut za Macrona. Dobit će veliku većinu jer nema dovoljno složne opozicije ni na lijevoj ni na desnoj strani spektra.

Ako se republikanci žele spasiti, morat će zauzeti drukčiji pristup, posebno kada je riječ o glavnim pitanjima koja muče Francusku, poput deficita i Pakta o stabilnosti i rastu. Time bi se udarili temelji za blagostanje i nadu.

U ovoj našoj zemlji moramo provesti reforme, osobito u mirovinskom sustavu, koji je obilježen dubokim nejednakostima između javnog i privatnog sektora. Tu su stvari zapele. Ako pogledate sve što je predsjednik Macron učinio u posljednjih pet godina, brojne reforme nije uspio ostvariti. Velika kušnja za njegov drugi mandat bit će reforme koje uspije provesti,

a to neće biti nimalo lako. Usko smo povezani s EU-om, a revizija Pakta o stabilnosti i rastu mogla bi nam pomoći da promijenimo stanje stvari.  Što se tiče Europe, mislim da je Macron dobar saveznik i nastavit će slijediti taj put. U konačnici, priklanja se prijedlogu njemačke vlade imenovanjem dvaju ministara koji će biti zaduženi za ekološku tranziciju.

Pred Macronom je put pun prepreka i izazova, ali kako mu je ovo drugi mandat, nadamo se da je izvukao pouke iz prvog.

EGSO-ova Skupina radnika

Na svom plenarnom zasjedanju u ožujku EGSO je usvojio važno mišljenje o Prijedlogu direktive Europske komisije o poboljšanju radnih uvjeta u radu putem platformi EGSO je Prijedlog dopunio jer smatra da je ključno naglasiti pretpostavku radnog odnosa i ojačati relevantne odredbe kako bi se spriječile daljnje rupe u zakonu koje omogućavaju da se zaposlenici klasificiraju kao samozaposleni. Mišljenje se bavi i ulogom algoritamskog upravljanja i kolektivnim pravima radnika koji rade putem platformi.

Rasprava o novoj direktivi o radnicima koji rade putem platformi, čiji je cilj osigurati da ih se jasno klasificira kao zaposlenike kako bi se spriječile postojeće prakse, naišla je na jak otpor poslodavaca širom Europe. Činjenica da su mnogi izravno odbili regularizaciju nesigurnog i lažnog samozapošljavanja još očitije pokazuje koliko je to zakonodavstvo potrebno jer se taj problem neće riješiti samoregulacijom unutar sektora. Bez zakonodavstva platforme će i dalje djelovati u sivoj zoni, u kojoj nije sasvim jasno što znači biti zaposlen, izbjegavajući kolektivno pregovaranje i socijalnu zaštitu. Tako će potrošačima nuditi niže cijene, a teške posljedice i skrivene troškove, po običaju, snosit će cijelo društvo.

No, poduzimanje mjera kako bi se osigurala pravna sigurnost i jasnoća u cijeloj Europi nije od interesa samo za radnike. Zbog tih oblika socijalnog dampinga mnoga se poduzeća, koja se nisu oglasila i koja poštuju ne samo slovo već i duh radnog zakonodavstva, suočavaju s nepoštenim tržišnim natjecanjem. To je neizostavni dio rasprave o budućnosti Europe: uzlazna socijalna konvergencija ili utrka prema dnu. Na koncu, socijalni mir u kojem uživaju svi, uključujući i poduzeća, ovisi i o socijalnoj koheziji i određenom stupnju ravnopravnosti, a njih ugrožava predatorski kapitalizam.

Novi oblici rada po svojoj će prirodi uvijek biti sporni. Rad putem platformi očito nije iznimka. S jedne strane, tehnološki napredak nudi nove mogućnosti organizacije i zapošljavanja. S druge strane, često sa sobom donosi nesigurnost. To nije ništa novo: sindikati su nastali na samim počecima industrijske revolucije kao solidarni odgovor na neljudske radne uvjete u tvornicama. Mnogo se toga od tada dogodilo, a radnici su općenito dobro zaštićeni, barem u Europi. Međutim, opet su potrebne korektivne mjere kako bi se osiguralo da se inovacije ne događaju nauštrb životnih i radnih uvjeta naših građana i građanki te radnika i radnica. (pbr)

Skupina EGSO-a „Raznolikost Europe“

U novoj studiji EGSO-a „Posljedice COVID-a 19 na temeljna prava i prostor za građansko djelovanje“, koju je zatražila skupina EGSO-a „Raznolikost Europe“, ispitano je kako je pandemija COVID-a 19 utjecala na rad organizacija civilnog društva i kako su mjere provedene u pojedinim državama članicama EU-a utjecale na sposobnost tih organizacija da ostvaruju svoja temeljna prava i slobode.

Glavni autor studije Filip Pazderski naveo je njezine glavne nalaze i preporuke.

Prije svega, pandemija je imala heterogene i složene posljedice za organizacije civilnog društva. S jedne strane, te su organizacije često prve reorganizirale svoje aktivnosti i time odgovorile na potrebe lokalnih zajednica brže od javnih uprava ili poduzeća. Premještanjem njihovih operacija na internet ubrzala se digitalizacija. Sve to omogućilo je organizacijama civilnog društva da dopru do nove publike i povećaju učinkovitost i opseg svojih aktivnosti. Olakšano je stvaranje koalicija, poticanje razmjene iskustava i utvrđivanje zajedničkih javnih stajališta, što je pak dovelo do veće vidljivosti tih organizacija u društvu i boljeg razumijevanja njihove svakodnevne uloge.

S druge strane, organizacije civilnog društva snažno su pogođene dugotrajnom zdravstvenom krizom, pri čemu su najozbiljnije financijske poteškoće. Konkretno, manje organizacije koje djeluju izvan velikih gradova i okupljaju skupine koje su u većoj mjeri digitalno isključene bile su prisiljene obustaviti svoj rad, a mnoge od njih još uvijek nisu ponovno započele svoje aktivnosti. Aktivisti su bili suočeni s problemima mentalnog zdravlja, zamorom od rada na daljinu i sve većom nesigurnošću u pogledu budućnosti, što je pogoršano dugoročnom društvenom izolacijom. Često je bilo teško održati ravnotežu između privatnog i poslovnog života zbog rada izvan uobičajenog radnog vremena.

Pandemija je istaknula ili pojačala već postojeće probleme. Mogućnost djelovanja organizacija civilnog društva otežana je izvanrednim zakonima kojima je smanjena transparentnost vlada, spriječen nadzor nad njihovim radom i ograničena sloboda okupljanja i izražavanja. Ta su ograničenja uvedena pod izlikom suzbijanja pandemije. Smanjeni su standardi civilnog dijaloga u sklopu donošenja zakona. Organizacije civilnog društva često nisu ni bile uključene u savjetovanje o zakonima koji se bave posljedicama krize. 

Kako bismo odgovorili na te izazove, moramo organizacijama civilnog društva pružiti fleksibilnije i pristupačnije financiranje, omogućiti im smisleno sudjelovanje u praćenju fondova EU-a, donijeti strategiju EU-a za civilno društvo u kojoj bi se naglasila uloga tog sektora, stalno pratiti napade na civilne aktere i odgovarati na njih te pružiti strukturiraniji okvir za otvoren, redovit i transparentan civilni dijalog u EU-u. To nisu nove ideje, ali im je pandemija dala novo značenje. Osim toga, uloga koju su organizacije civilnog društva odigrale i vidljivost koju su postigle možda će pomoći da te ideje napokon postanu stvarnost.

Konačna studija predstavljena je na Danima civilnog društva u ožujku. Više informacija dostupno je ovdje.

Kako bi obilježilo 20. obljetnicu svog postojanja, EGSO-ovo Savjetodavno povjerenstvo za industrijske promjene (CCMI) održat će 8. lipnja u zgradi Charlemagne u Bruxellesu konferenciju o budućim izazovima europske industrije. 

Na konferenciji će se razmatrati uloga CCMI-ja unutar EGSO-a i u odnosu na druge europske institucije te načini na koje CCMI može pružiti dodanu vrijednost i pomoći u osiguravanju uspješne zelene i digitalne tranzicije za europsku industriju. Raspravljat će se i o tone kako EGSO može najbolje doprinijeti pronalasku odgovora na izazove s kojima se suočavaju svi europski industrijski sektori kako bi ostali konkurentni i na potrebu za pomakom prema otvorenoj strateškoj autonomiji. 

Savjetodavno povjerenstvo za industrijske promjene, poznato po francuskoj kratici CCMI (Commission consultative des mutations industrielles) naslijedilo je 2002. Savjetodavno povjerenstvo Europske zajednice za ugljen i čelik, nakon isteka pedesetogodišnjog ugovora tog povjerenstva. Povjerenstvo CCMI najstarije je tijelo EU-a čija je zadaća predviđanje budućnosti i praćenje tranzicije industrijskih sektora. Osnovano je kao posebno povjerenstvo u okviru Europskog gospodarskog i socijalnog odbora. Iako se glavne aktivnosti CCMI-ja odnose na njegovu povijesnu misiju analiziranja industrijskih promjena u području ugljena i čelika, njegove nadležnosti postupno su se proširile na sve industrijske ekosustave te obuhvaćaju proizvodne i uslužne djelatnosti.

Opširnije informacije možete pronaći na poveznici:https://www.eesc.europa.eu/en/agenda/our-events/events/europe-day.

Na nedavnoj izložbi fotografija u EGSO-u u prvom su planu bile situacija političkih zatvorenika u Bjelorusiji i opasnosti autoritarnog i opresivnog režima u toj zemlji.

Izložba „Heroes of Dark Times” (Junaci u mračnim vremenima) održana je na internetu i na njoj su prikazane 32 fotografije četvero autora. Riječ je o portretima ljudi koje je osudila i zatvorila bjeloruska vlast.

Bjeloruski režim zatvorio je više od 1100 političkih zatvorenika. Fotografijama se ukazuje na kršenja ljudskih prava i slobode govora i one su živo svjedočanstvo neviđene represije koja sprečava bjeloruski narod u njegovoj hrabroj borbi za demokraciju.

Ovom je izložbom Europski gospodarski i socijalni odbor htio odati počast tim neopjevanim herojima i podići razinu osviještenosti o teškoj situaciji političkih protivnika u toj susjednoj zemlji.

Izložba je održana od 12. travnja do 6. svibnja. (kc)

Saznajte više na: https://europa.eu/!fdhy6F