EGSO-ova Skupina radnika

Na svom plenarnom zasjedanju u ožujku EGSO je usvojio važno mišljenje o Prijedlogu direktive Europske komisije o poboljšanju radnih uvjeta u radu putem platformi EGSO je Prijedlog dopunio jer smatra da je ključno naglasiti pretpostavku radnog odnosa i ojačati relevantne odredbe kako bi se spriječile daljnje rupe u zakonu koje omogućavaju da se zaposlenici klasificiraju kao samozaposleni. Mišljenje se bavi i ulogom algoritamskog upravljanja i kolektivnim pravima radnika koji rade putem platformi.

Rasprava o novoj direktivi o radnicima koji rade putem platformi, čiji je cilj osigurati da ih se jasno klasificira kao zaposlenike kako bi se spriječile postojeće prakse, naišla je na jak otpor poslodavaca širom Europe. Činjenica da su mnogi izravno odbili regularizaciju nesigurnog i lažnog samozapošljavanja još očitije pokazuje koliko je to zakonodavstvo potrebno jer se taj problem neće riješiti samoregulacijom unutar sektora. Bez zakonodavstva platforme će i dalje djelovati u sivoj zoni, u kojoj nije sasvim jasno što znači biti zaposlen, izbjegavajući kolektivno pregovaranje i socijalnu zaštitu. Tako će potrošačima nuditi niže cijene, a teške posljedice i skrivene troškove, po običaju, snosit će cijelo društvo.

No, poduzimanje mjera kako bi se osigurala pravna sigurnost i jasnoća u cijeloj Europi nije od interesa samo za radnike. Zbog tih oblika socijalnog dampinga mnoga se poduzeća, koja se nisu oglasila i koja poštuju ne samo slovo već i duh radnog zakonodavstva, suočavaju s nepoštenim tržišnim natjecanjem. To je neizostavni dio rasprave o budućnosti Europe: uzlazna socijalna konvergencija ili utrka prema dnu. Na koncu, socijalni mir u kojem uživaju svi, uključujući i poduzeća, ovisi i o socijalnoj koheziji i određenom stupnju ravnopravnosti, a njih ugrožava predatorski kapitalizam.

Novi oblici rada po svojoj će prirodi uvijek biti sporni. Rad putem platformi očito nije iznimka. S jedne strane, tehnološki napredak nudi nove mogućnosti organizacije i zapošljavanja. S druge strane, često sa sobom donosi nesigurnost. To nije ništa novo: sindikati su nastali na samim počecima industrijske revolucije kao solidarni odgovor na neljudske radne uvjete u tvornicama. Mnogo se toga od tada dogodilo, a radnici su općenito dobro zaštićeni, barem u Europi. Međutim, opet su potrebne korektivne mjere kako bi se osiguralo da se inovacije ne događaju nauštrb životnih i radnih uvjeta naših građana i građanki te radnika i radnica. (pbr)