Prva ograničenja kretanja uzrokovana COVID-om 19 uzrokovala su nagli porast broja radnika na daljinu u EU-u s 5 % na 40 %. Godinu dana kasnije, kada se čini da rad na daljinu postaje norma i dalje je teško točno procijeniti njegov učinak na poslodavce, zaposlenike i društvo u cjelini. EGSO ističe potrebu za dodatnim istraživanjem i dugoročnom perspektivom kako bi se iskoristile prednosti i ublažili rizici tog oblika rada.

Unatoč očiglednim prilikama koje pruža i radnicima i poslodavcima, kao što su veća produktivnost, fleksibilniji radni uvjeti i veća autonomija, rad na daljinu ipak može i negativno utjecati na poslovni i privatni život. Tijekom pandemije, ponekad se izgubila granica između poslovnog i privatnog života, uz preveliko radno opterećenje, dulje radno vrijeme i nedovoljno vrijeme za odmor.

U kulturi „stalne povezanosti“ mnogim se radnicima teško isključiti, što bi kasnije moglo ostaviti traga na mentalno i fizičko zdravlje i dobrobit ljudi. Žene, za koje je vjerojatnije da će raditi od kuće i taj rad kombinirati s kućanskim poslovima, naročito su izložene negativnim stranama rada na daljinu, istaknuo je EGSO u dvama mišljenjima o radu na daljinu usvojenima na plenarnom zasjedanju u ožujku.

Prema podacima studije Eurofounda, 30 % „redovnih“ radnika na daljinu sada svakodnevno ili nekoliko puta tjedno radi u slobodno vrijeme, a oko 20 % njih radi više od 48 sati tjedno. Za otprilike 40 % „redovnih“ radnika na daljinu odmara se manje od 11 sati na dan.

Kako bi se umanjili rizici i povećale pogodnosti rada na daljinu nakon pandemije, EGSO poziva socijalne partnere u državama članicama da u okviru postojećeg socijalnog dijaloga i sustava kolektivnog pregovaranja definiraju pravila prilagođena svakoj pojedinačnoj državi i u situaciji u svakom sektoru i poduzeću.

Rad na daljinu treba propisno regulirati. Pritom je važno osigurati da je nakon krize uzrokovane COVID-om moguće odustati od rada na daljinu i da to ostaje dobrovoljan izbor. Radnici na daljinu trebali bi imati jednaka pojedinačna i kolektivna prava te isto radno opterećenje kao i njihovi kolege koji rade u prostorima svojih poslodavaca. Uvjeti rada na daljinu moraju biti izneseni u pisanom obliku te jamčiti jednako postupanje i jednake zdravstvene i sigurnosne uvjete na radnom mjestu, poručio je EGSO.

„Rad na daljinu bit će značajka budućih tržišta rada, no ne možemo dopustiti da dovede do socijalnog nazadovanja i izolacije radnika. Može pridonijeti uspostavljanju ravnoteže između poslovnog i privatnog života, no ne smijemo dopustiti nikakvu diskriminaciju ili razliku u postupanju prema onima koji rade od kuće i onima koji odluče ići u ured“, rekao je Carlos Manuel Trindade, izvjestitelj za mišljenje „Izazovi rada na daljinu“.

S obzirom na brzo širenja ovog vida rada i lekcije naučene tijekom pandemije, postojeći sporazumi EU-a koji se odnose na rad na daljinu trebaju se preispitati kako bi se osiguralo da su još uvijek djelotvorni u novim okolnostima, napomenuo je EGSO.

Posebno su relevantni sporazumi o radu na daljinu (2002.) i digitalizaciji (2020.), koje su potpisali socijalni partneri na razini EU-a. Države članice i socijalni partneri trebali bi ih uzeti u obzir prilikom razvoja nacionalnih okvira koji koriste taj vid rada.

Nadalje, mogla bi se pokrenuti europska inicijativa u skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije i/ili na razini država članica kako bi se zaštitilo i ostvarilo pravo na isključivanje.

EU i države članice trebaju iskoristiti i postojeće zakonodavstvo, primjerice Direktivu o radnom vremenu i Direktivu o ravnoteži između poslovnog i privatnog života, koja se u potpunosti može primijeniti na rad na daljinu. Te direktive treba prenijeti u nacionalno zakonodavstvo i provesti na odgovarajući način jer će „bez ikakve sumnje pomoći u poboljšanju radnih uvjeta radnika na daljinu“.

Također, EGSO je skrenuo pozornost na rizik korištenja rada na daljinu u svrhu nametanja dvostrukog tereta plaćenog i neplaćenog rada. Kućanski poslovi, koje uglavnom obavljaju žene, još uvijek nisu ravnomjerno podijeljeni između žena i muškaraca, što umanjuje njihovu sposobnost da budu produktivne u plaćenom radu, te bi također moglo ugroziti njihove profesionalne izglede.

„Društvo kao cjelina i poduzeća moraju učiniti sve što je u njihovoj moći kako bi stali na kraj tim rodnim stereotipima i priznali žene kao punopravne radnice pored njihovih brojnih drugih uloga i kvaliteta. Cijena koju gospodarstvo i društvo plaćaju zbog tih predrasuda vrlo je visoka“, rekla je izvjestiteljica za mišljenje Milena Angelova.

U tom pogledu, EGSO također poziva na „europski plan o pružanju skrbi“, naglašavajući da su dostupna, pristupačna i povoljna infrastruktura za skrb i usluge za djecu, osobe s posebnim potrebama i starije osobe još jedan ključan preduvjet za rodno ravnopravan rad na daljinu.