Marcin Nowacki

Suočena s geopolitičkim okruženjem koje se brzo mijenja, Europska unija postavlja si ključno pitanje: kako se može zaštititi u sve nesigurnijem svijetu? U mišljenju „Financiranje obrane u EU-u” EGSO predstavlja sveobuhvatan plan za jačanje sigurnosti EU-a i pripremanje za sadašnje i buduće izazove.

To je mišljenje sastavljeno u vrijeme sve većih sigurnosnih prijetnji. Srž je EGSO-ova stajališta poziv na uspostavu jedinstvenog i snažnog mehanizma EU-a za financiranje obrane. Postojeće strukture financiranja nisu prikladne, pa su potrebne promjene. Bez usklađenijeg pristupa financiranju obrane postoji opasnost da bi EU mogao zaostati u zaštiti svojih interesa. Jedan od razloga za zabrinutost istaknutih u mišljenju jest činjenica da je 78 % od 75 milijardi eura koje su zemlje EU-a potrošile na nabavu u području obrane isplaćeno dobavljačima izvan EU-a, kako je navedeno u izvješću Komisije „Budućnost europske konkurentnosti”. Ta sve veća ovisnost o vanjskim dobavljačima ne smije se zanemariti.

Međutim, naglasak nije samo na većoj nego na razboritoj i učinkovitoj potrošnji. Radi racionalizacije resursa i smanjenja troškova EGSO preporučuje jačanje koordinacije EU-a i NATO-a, povećanje sredstava za inicijative kao što su Europski fond za obranu (EDF) i Europski instrument mirovne pomoći (EPF) te usmjeravanje na zajedničku nabavu. Nadalje, EGSO poziva europske članice NATO-a da izdvajaju najmanje 2,5 % svojeg BDP-a na obranu, čime bi se intenzivirao odgovor Europe na sadašnje geopolitičke prijetnje. Taj bi im viši cilj potrošnje omogućio da učinkovitije doprinose kolektivnoj sigurnosti, a da pritom zadrže potpunu suverenost nad svojim oružanim snagama.

Usto, inicijative kao što su Akt o podupiranju proizvodnje streljiva (ASAP) i Akt o jačanju europske obrambene industrije putem zajedničke nabave (EDIRPA) od presudne su važnosti za jačanje obrambenih sposobnosti EU-a. Te će inicijative Europi omogućiti učinkovito udruživanje resursa, čime će se osigurati vojna i civilna pripravnost.

Tehnološki napredak, uključujući umjetnu inteligenciju, bespilotne letjelice i kibernetičku sigurnost, postaje sve važniji za nacionalnu sigurnost. EGSO naglašava važnost ulaganja u ta područja kako bi se uvijek bilo korak ispred novih prijetnji. Suradnja javnog i privatnog sektora ključna je za poticanje inovacija, osobito kad su posrijedi umjetna inteligencija, bespilotne letjelice i sustavi kibernetičke sigurnosti.

U mišljenju se također poziva na stvaranje otpornog europskog obrambeno-industrijskog ekosustava, koji bi promicao jaču suradnju između poduzeća, MSP-ova i vlada. Poticanjem inovacija i osiguravanjem konkurentnosti Europe smanjit će se ovisnost o vanjskim dobavljačima i pridonijeti izgradnji samodostatnije obrambene industrije.

Povrh toga, ne smijemo zanemariti ni regionalne inicijative unutar EU-a. Jačanje regionalne suradnje pomoći će u prilagodbi obrambenih strategija namijenjenih prevladavanju posebnih sigurnosnih izazova s kojima se suočavaju razne države članice. Time će se osigurati da se unutar šireg okvira EU-a adekvatno rješavaju regionalna pitanja.

Jačanje obrane EU-a ne tiče se samo sigurnosti nego i očuvanja vrijednosti EU-a. Smatramo da provedbom plana opisanog u našem mišljenju EU može osigurati svoju budućnost i zaštititi mir i svoje ekonomske interese.