Bolnica Lapinlahti, prva psihijatrijska bolnica u Finskoj s poviješću dugom 170 godina, koja je simbol skrbi za mentalno zdravlje u toj zemlji, 2013. bila je prazna i zaboravljena. Zatim je skupina aktivista za mentalno zdravlje zasukala rukave s vizijom da to zapušteno mjesto kulturne baštine pretvori u otvoreni centar za mentalno zdravlje, kulturu i umjetnost. Siru Valleala, predstavnica udruge Pro Lapinlahti koja vodi centar, rekla je da je Lapinlahden Lähde sada prije svega mjesto uključivosti, na kojem se stigmatizacija i predrasude ostavljaju na vratima i na kojem se svi osjećaju dobrodošlima.

Što vas je potaknulo da pokrenete ovaj projekt?

Bolnica Lapinlahti, prva psihijatrijska bolnica u Finskoj, izgrađena 1841., 2013. bila je prazna. Grad Helsinki nije imao planove za njezinu budućnost. Taj povijesni lokalitet bogate baštine, okružen prekrasnim parkom, bio je zaboravljen i u ruševinama. Zabrinuta zbog te tragične situacije, skupina aktivista za mentalno zdravlje odlučila je iznijeti svoju viziju i snove o tom mjestu – preobraziti bolnicu i park Lapinlahti u otvoreni centar za mentalno zdravlje, kulturu i umjetnost.

Bio je to početak onoga što se danas naziva Lapinlahden Lähde – „proljeće Lapinlahtija”.  Aktivnosti u sklopu tog projekta temelje se na povijesnom i arhitektonskom značaju tog područja u srcu zaljeva Lapinlahti i nadahnute su razdobljem od 170 godina rada u području mentalnog zdravlja. Naglasak je prebačen s liječenja bolesti na promicanje dobrobiti u svim sferama života. Lapinlahden Lähde sada je živi primjer kontinuiranog rada na borbi protiv stigmatizacije i promjeni paradigme prema promicanju pozitivne perspektive.

Lapinlahti je u prošlosti bio predvodnik u području psihijatrije i mjesto na kojem se kontinuirano razvijala skrb za mentalno zdravlje. Sada aktivisti za mentalno zdravlje koji su radili u udruzi Pro Lapinlahti, osnovanoj 1988., kada je Lapinlahti još bio aktivna bolnica, žele stvoriti inovativan centar za promicanje mentalnog zdravlja koristeći se svim znanjem dostupnim u 21. stoljeću, odnosno mjesto koje utjelovljuje konkretan pomak paradigme s liječenja mentalnih bolesti na promicanje mentalne dobrobiti.

Kako je vaš projekt prihvaćen? Jeste li dobili povratne informacije od osoba kojima ste pomogli?  Možete li nam dati neki primjer?

U početku je bilo teško privući ljude. To je područje 170 godina bilo zatvoreno za javnost dok se koristilo kao psihijatrijska bolnica i, unatoč interesu i znatiželji, bilo je teško uvjeriti ljude da su dobrodošli posjetiti nas. Polako, ali sigurno ljudi su počeli sudjelovati u aktivnostima i događanjima i, vođeni entuzijazmom, kroz volontiranje i razmjenu ideja pomogli da te aktivnosti i događanja dodatno razvijamo. Umjetnici i izvođači predstavili su svoje umjetničke izložbe i kulturna događanja u Lapinlahden Lähdeu i sada godišnje imamo više od 400 događanja i 50 do 60 umjetničkih izložbi. Lapinlahti je za sve u Helsinkiju postao otvoreni dnevni boravak u kojem se svaki dan u godini promiče mentalna dobrobit i smanjuju usamljenost i socijalna isključenost.

„Kada sam se uključila u ovu inicijativu, bila sam jako sretna što mogu biti ovdje i pomoći u tome da udahnemo novi život ovome mjestu... Svjež zrak rastjeruje sve teške stvari” (Cresswell-Smith i dr., 2022.).

Bolnica Lapinlahti danas se smatra vrlo sigurnim i uključivim mjestom. To je mjesto na kojem se uvijek osjećate dobrodošli, bez obzira na to kakav vam je dan i u kakvoj se životnoj situaciji nalazite. Prošlost Lapinlahtija kao psihijatrijske bolnice ima u tome svoju ulogu – ondje se dozvoljava da budete ranjivi i njeguje se otvorenost o problemima mentalnog zdravlja koja je apsolutno jedinstvena. Oslanjamo se na snažan osjećaj zajedništva i svatko može sigurno istraživati svoje jake strane. Stigmatizacija i diskriminacija ostavljaju se na vratima – mi u Lapinlahden Lähdeu ponosimo se time što uključujemo svakoga.

Aktivnosti u Lapinlahtiju osmišljene su u suradnji s vlasnikom, Gradom Helsinkijem, i taj je pripremni rad bio preduvjet za cijeli projekt. U tijeku je donošenje dalekosežnih političkih odluka o budućoj nadležnosti za to područje i nadamo se da će se pritom u potpunosti uzeti u obzir uspjeh sadašnjih aktivnosti.

Kako ćete ova financijska sredstva upotrijebiti za daljnje pružanje pomoći u zajednici? Planirate li već neke nove projekte?

Nastavit ćemo razvijati svoje aktivnosti kako bi još više ljudi u njima moglo sudjelovati i od njih imati koristi. Nedavno smo pokrenuli uzbudljiv projekt za osobe koje se oporavljaju od poremećaja mentalnog zdravlja, čiji je cilj povećati pristup kulturnim aktivnostima, pa čak i prava na njih. Konkretno, želimo pomoći ljudima da pronađu vlastiti način da se izraze kroz kulturu i da otkriju što im odgovara u pogledu kulture mentalne dobrobiti i umjetnosti. Za to ćemo iskoristiti velikodušnu novčanu nagradu koja se dodjeljuje.

Koje su, prema vašem mišljenju, kolektivne mjere potrebne da bi se smanjila stigmatizacija koja često prati probleme s mentalnim zdravljem? Može li umjetnost imati ulogu u osnaživanju osoba s problemima s mentalnim zdravljem?      

Moramo ponuditi aktivnosti u kojima se mogu susresti osobe s različitim iskustvima i životnim pričama. Sudjelovanje u aktivnostima koje se ne temelje na zdravstvenom stanju ili životnim okolnostima povod je za jedinstvene ljudske susrete i stvara smislene veze među ljudima iz različitih sredina. Istraživanjem mentalnog zdravlja raznim sredstvima – kao što je umjetnost – povećala se svijest o tome, kao i razumijevanje. Umjetnost ima iznimnu moć da zbliži ljude i ponudi nove načine rješavanja čak i bolnih pitanja. Umjetnost ljudima daje priliku da se izraze, da budu viđeni i saslušani, a sama činjenica da smo saslušani ima moć ljudima promijeniti život i percepciju o sebi.