EGSO info

EGSO je objavio brošuru u kojoj je predstavio niz projekata koji su se prijavili za njegovu nagradu za civilno društvo posvećenu mentalnom zdravlju s namjerom da pokaže što civilno društvo čini kako bi suzbilo tihu epidemiju poremećaja mentalnog zdravlja u EU-u. Brošura je dostupna ovdje.

Činjenice i brojke o mentalnom zdravlju u EU-u ne ulijevaju optimizam, već pozivaju na djelovanje. EGSO se zalaže za snažnije mjere za promicanje mentalnog zdravlja na nacionalnoj i europskoj razini. Osim toga, poziva na donošenje obvezujućeg zakonodavstva za sprečavanje psihosocijalnih rizika na radnom mjestu. Nagradom za civilno društvo za mentalno zdravlje EGSO odaje počast stalnim naporima koje civilno društvo ulaže u poboljšanje dobrobiti Europljana i Europljanki.

1. EGSO je svoju vodeću Nagradu za civilno društvo odlučio posvetiti mentalnom zdravlju nakon izvješćâ da se nakon pandemije bolesti COVID-19 diljem Europe broj slučajeva poremećaja mentalnog zdravlja kao što su tjeskoba i depresija znatno povećao. Prema podacima OECD-a, udio mladih sa simptomima tjeskobe u nekoliko se europskih zemalja više nego udvostručio. Pandemija je uzrokovala i to da se poremećaji prehrane, posebno među adolescentima, pojavljuju u sve ranijoj dobi. Čak i prije izbijanja bolesti COVID-19 problemi s mentalnim zdravljem pogađali su najmanje 84 milijuna ljudi diljem EU-a, odnosno u prosjeku svaku šestu osobu.
2. Godišnje se oko 4 % smrtnih slučajeva u EU-u pripisuje mentalnim i bihevioralnim poremećajima. Loše mentalno zdravlje također ima goleme gospodarske posljedice jer njegovi izravni i neizravni troškovi čine oko 4 % BDP-a, a više od trećine njih proizlazi iz nižih stopa zaposlenosti i pada produktivnosti na radnom mjestu.
3. Prema podacima Eurostata, 44,6 % zaposlenog stanovništva u dobi između 15 i 64 godine u EU-u izvijestilo je 2020. da je izloženo čimbenicima rizika za mentalnu dobrobit na radnom mjestu. Pretjerano radno opterećenje ili pritisak u vezi s rokovima najčešće se navode kao čimbenici rizika za mentalnu dobrobit na radnom mjestu, a navela ih je gotovo petina zaposlenih osoba u EU-u.
4. Mentalna dobrobit postala je politički prioritet EU-a, što je dovelo do toga da je Europska komisija u lipnju 2023. usvojila sveobuhvatan pristup mentalnom zdravlju. Taj novi pristup, kojem je iz sredstava EU-a dodijeljena potpora u iznosu od 1,23 milijarde eura, promiče mentalno zdravlje u svim politikama EU-a i fokusira se na tri vodeća načela: odgovarajuću i djelotvornu prevenciju, pristup visokokvalitetnoj i cjenovno pristupačnoj mentalnoj skrbi i liječenju te reintegraciju u društvo nakon oporavka. Mentalno zdravlje također je politički prioritet EGSO-a i u središtu je njegova rada.
5. EGSO je za svoju Nagradu civilnog društva zaprimio čak 105 prijava iz cijelog EU-a koje obuhvaćaju širok raspon tema, od projekata kojima se sprečavaju psihosocijalni rizici na radnom mjestu ili rješavaju problemi kao što su zlouporaba droga i kiberovisnost do borbe protiv stigmatizacije povezane s mentalnim zdravljem i promicanja pomoći pod vodstvom zajednice. EGSO se nada da će svojim priznavanjem i predstavljanjem tih ključnih nedržavnih napora u podupiranju mentalnog zdravlja potaknuti i druge da učine isto. (sg)

Irska dobrotvorna organizacija Third Age Foundation (Zaklada za treću dob) uspostavila je mrežu za društveni angažman AgeWell kojom se bori protiv usamljenosti u starijoj dobi. Volonteri iz te mreže, koji i sami imaju više od 50 godina, jednom tjedno posjećuju starije osobe u njihovim domovima da bi se s njima družili, ali i pratili njihovo zdravstveno stanje i dobrobit uz pomoć upitnika u okviru telefonske aplikacije. Alison Branigan iz Zaklade za treću dob rekla nam je da je u irskoj grofoviji Meath do danas više od 500 osoba primilo potporu, a neki su tu uslugu opisali kao „nit koja ih drži na životu” ili čak kao „svjetlo na kraju dugog mračnog tunela”.

Što vas je potaknulo da pokrenete taj projekt?

Mreža AgeWell uspostavljena je u grofoviji Meath radi pružanja potpore sve starijem stanovništvu koje ima posebne socijalne, emocionalne, psihološke i fizičke potrebe za skrbi. Naša zdravstvena služba pod golemim je pritiskom, naše stanovništvo je u porastu i sve starije, pa postoje duge liste čekanja, među ostalim i za pomoć u kući. Naša mreža pruža pravodobnu i praktičnu potporu koja nadopunjuje i poboljšava postojeće zdravstvene službe davanjem potpore starijim osobama koje su izolirane, usamljene i slabe, vezane za kuću ili izložene riziku, da bi im se pomoglo da žive bolje i duže u mjestu vlastitog izbora. Naime, omogućujemo im da ostvare društvene kontakte i kontinuirano pratimo njihovo zdravstveno stanje i dobrobit, nastojimo uočiti probleme čim se pojave i reagiramo na njih prije nego što se pretvore u nešto puno ozbiljnije. Mreža AgeWell dobro se uklapa i u sustav vrijednosti naše organizacije, koja izravno podupire starije osobe inovativnim uslugama i programima i stvara jedinstvene mogućnosti volontiranja u kojima starije osobe u svojoj zajednici mogu podupirati svoje vršnjake i druge skupine. 

Kako je vaš projekt primljen? Jeste li dobili povratne informacije od osoba kojima ste pomogli?  (Možete li navesti neki primjer?)

Mreža AgeWell do danas je podržala više od 500 starijih osoba u grofoviji Meath. Mnogi zaista cijene aspekt programa koji uključuje volontere u okviru mreže AgeWell i s njima su stvorili odnos iznimnog povjerenja, što nam pomaže da razumijemo koje su potrebe i strahovi tih osoba, a samim time i da im pružimo adekvatniju potporu.

Ovo su neki od komentara naših korisnika: „Vaša usluga je nit koja me drži na životu”, „Nisam znao da mi je potpora potrebna dok je nisam dobio”, „Veoma sam zahvalan vašoj organizaciji i svojoj volonterki, uljepša mi svaki tjedan”, „Veoma sam usamljen, nikoga ne viđam i radujem se posjetima”. Jedan korisnik, koji se našao u vrlo teškoj situaciji i koji je priznao da je više puta razmišljao o samoubojstvu, rekao je da mu je „mreža AgeWell došla u pravo vrijeme” jer mu je pomogla „da vidi svjetlo na kraju dugog mračnog tunela”, dodavši da bi „svatko trebao imati pristup toj usluzi”.

Naši volonteri, koji su također stariji ljudi, rekli su: „Volim biti volonter”, „Jako je lijep osjećaj znati da si koristan” i „Na ovom sam poslu naučila puno o ljudima i o samoj sebi”.

Statistički možemo dokazati da AgeWell poboljšava dobrobit i socijalnu, emocionalnu i informativnu potporu, smanjuje izolaciju i usamljenost, poboljšava percepciju vlastitog zdravlja i povećava razinu tjelesne aktivnosti.

Puno je i drugih pozitivnih reakcija – članovi obitelji naših korisnika kažu da su puno mirniji, a pružatelji zdravstvene zaštite pozitivno ocjenjuju naš rad i stalno nas preporučuju novim klijentima.

Koji biste savjet dali drugim organizacijama kako bi od aktivnosti i programa ove vrste postigle željene rezultate?

Upoznajte svoju publiku, u postupak uključite sudionike i slušajte njihove prijedloge i potrebe. Pouzdajte se u ono što znate i što možete postići, budite hrabri, kreativni i uporni – ako je vaša ideja dovoljno dobra, pronaći ćete način da je ostvarite. Budite otvoreni za suradnju s drugima, a ako možete, pokušajte dobiti potporu od države ili zdravstvene službe u pogledu financiranja, potpore i promocije. To može uvelike doprinijeti vjerodostojnosti programa, njegovu učinku i uspjehu.

Koji je, prema vašem mišljenju, glavni uzrok pogoršanja mentalnog zdravlja u starijoj dobi, osim fizioloških čimbenika? Možemo li kao društvo poboljšati mentalno zdravlje starijih osoba?

Usamljenost i izolacija oduvijek su čimbenici koji doprinose pogoršanju mentalnog zdravlja u starijoj dobi. Taj je problem jednako raširen u ruralnim dijelovima Irske i u dinamičnim gradovima. Posljednjih su godina posljedice pandemije, prisilna izolacija, sklonost zatvaranju u kuću ili izolaciji od drugih, kao i gubitak društvenih kontakata, pristupa aktivnostima i slobode doveli do epidemije straha, tjeskobe, depresije i problema s mentalnim zdravljem. U tome su važnu ulogu imali i događaji u zemlji i svijetu, uključujući sve veće troškove života, rat i sukobe. Kako ljudi stare, njihov se socijalni krug često smanjuje, bolest može negativno utjecati na njihove aktivnosti izvan doma, mogu postati vezani za kuću ili osjećati nedostatak samostalnosti, a sve to može utjecati na samopouzdanje, raspoloženje i pogled na svijet. Važno je da starije osobe ne budu zaboravljene samo zato što možda nisu vidljive: moramo imati na umu važnost zajednice, intervencija u zajednici i moći društvenih kontakata i inicijativa za društveno liječenje. 

Bolnica Lapinlahti, prva psihijatrijska bolnica u Finskoj s poviješću dugom 170 godina, koja je simbol skrbi za mentalno zdravlje u toj zemlji, 2013. bila je prazna i zaboravljena. Zatim je skupina aktivista za mentalno zdravlje zasukala rukave s vizijom da to zapušteno mjesto kulturne baštine pretvori u otvoreni centar za mentalno zdravlje, kulturu i umjetnost. Siru Valleala, predstavnica udruge Pro Lapinlahti koja vodi centar, rekla je da je Lapinlahden Lähde sada prije svega mjesto uključivosti, na kojem se stigmatizacija i predrasude ostavljaju na vratima i na kojem se svi osjećaju dobrodošlima.

Što vas je potaknulo da pokrenete ovaj projekt?

Bolnica Lapinlahti, prva psihijatrijska bolnica u Finskoj, izgrađena 1841., 2013. bila je prazna. Grad Helsinki nije imao planove za njezinu budućnost. Taj povijesni lokalitet bogate baštine, okružen prekrasnim parkom, bio je zaboravljen i u ruševinama. Zabrinuta zbog te tragične situacije, skupina aktivista za mentalno zdravlje odlučila je iznijeti svoju viziju i snove o tom mjestu – preobraziti bolnicu i park Lapinlahti u otvoreni centar za mentalno zdravlje, kulturu i umjetnost.

Bio je to početak onoga što se danas naziva Lapinlahden Lähde – „proljeće Lapinlahtija”.  Aktivnosti u sklopu tog projekta temelje se na povijesnom i arhitektonskom značaju tog područja u srcu zaljeva Lapinlahti i nadahnute su razdobljem od 170 godina rada u području mentalnog zdravlja. Naglasak je prebačen s liječenja bolesti na promicanje dobrobiti u svim sferama života. Lapinlahden Lähde sada je živi primjer kontinuiranog rada na borbi protiv stigmatizacije i promjeni paradigme prema promicanju pozitivne perspektive.

Lapinlahti je u prošlosti bio predvodnik u području psihijatrije i mjesto na kojem se kontinuirano razvijala skrb za mentalno zdravlje. Sada aktivisti za mentalno zdravlje koji su radili u udruzi Pro Lapinlahti, osnovanoj 1988., kada je Lapinlahti još bio aktivna bolnica, žele stvoriti inovativan centar za promicanje mentalnog zdravlja koristeći se svim znanjem dostupnim u 21. stoljeću, odnosno mjesto koje utjelovljuje konkretan pomak paradigme s liječenja mentalnih bolesti na promicanje mentalne dobrobiti.

Kako je vaš projekt prihvaćen? Jeste li dobili povratne informacije od osoba kojima ste pomogli?  Možete li nam dati neki primjer?

U početku je bilo teško privući ljude. To je područje 170 godina bilo zatvoreno za javnost dok se koristilo kao psihijatrijska bolnica i, unatoč interesu i znatiželji, bilo je teško uvjeriti ljude da su dobrodošli posjetiti nas. Polako, ali sigurno ljudi su počeli sudjelovati u aktivnostima i događanjima i, vođeni entuzijazmom, kroz volontiranje i razmjenu ideja pomogli da te aktivnosti i događanja dodatno razvijamo. Umjetnici i izvođači predstavili su svoje umjetničke izložbe i kulturna događanja u Lapinlahden Lähdeu i sada godišnje imamo više od 400 događanja i 50 do 60 umjetničkih izložbi. Lapinlahti je za sve u Helsinkiju postao otvoreni dnevni boravak u kojem se svaki dan u godini promiče mentalna dobrobit i smanjuju usamljenost i socijalna isključenost.

„Kada sam se uključila u ovu inicijativu, bila sam jako sretna što mogu biti ovdje i pomoći u tome da udahnemo novi život ovome mjestu... Svjež zrak rastjeruje sve teške stvari” (Cresswell-Smith i dr., 2022.).

Bolnica Lapinlahti danas se smatra vrlo sigurnim i uključivim mjestom. To je mjesto na kojem se uvijek osjećate dobrodošli, bez obzira na to kakav vam je dan i u kakvoj se životnoj situaciji nalazite. Prošlost Lapinlahtija kao psihijatrijske bolnice ima u tome svoju ulogu – ondje se dozvoljava da budete ranjivi i njeguje se otvorenost o problemima mentalnog zdravlja koja je apsolutno jedinstvena. Oslanjamo se na snažan osjećaj zajedništva i svatko može sigurno istraživati svoje jake strane. Stigmatizacija i diskriminacija ostavljaju se na vratima – mi u Lapinlahden Lähdeu ponosimo se time što uključujemo svakoga.

Aktivnosti u Lapinlahtiju osmišljene su u suradnji s vlasnikom, Gradom Helsinkijem, i taj je pripremni rad bio preduvjet za cijeli projekt. U tijeku je donošenje dalekosežnih političkih odluka o budućoj nadležnosti za to područje i nadamo se da će se pritom u potpunosti uzeti u obzir uspjeh sadašnjih aktivnosti.

Kako ćete ova financijska sredstva upotrijebiti za daljnje pružanje pomoći u zajednici? Planirate li već neke nove projekte?

Nastavit ćemo razvijati svoje aktivnosti kako bi još više ljudi u njima moglo sudjelovati i od njih imati koristi. Nedavno smo pokrenuli uzbudljiv projekt za osobe koje se oporavljaju od poremećaja mentalnog zdravlja, čiji je cilj povećati pristup kulturnim aktivnostima, pa čak i prava na njih. Konkretno, želimo pomoći ljudima da pronađu vlastiti način da se izraze kroz kulturu i da otkriju što im odgovara u pogledu kulture mentalne dobrobiti i umjetnosti. Za to ćemo iskoristiti velikodušnu novčanu nagradu koja se dodjeljuje.

Koje su, prema vašem mišljenju, kolektivne mjere potrebne da bi se smanjila stigmatizacija koja često prati probleme s mentalnim zdravljem? Može li umjetnost imati ulogu u osnaživanju osoba s problemima s mentalnim zdravljem?      

Moramo ponuditi aktivnosti u kojima se mogu susresti osobe s različitim iskustvima i životnim pričama. Sudjelovanje u aktivnostima koje se ne temelje na zdravstvenom stanju ili životnim okolnostima povod je za jedinstvene ljudske susrete i stvara smislene veze među ljudima iz različitih sredina. Istraživanjem mentalnog zdravlja raznim sredstvima – kao što je umjetnost – povećala se svijest o tome, kao i razumijevanje. Umjetnost ima iznimnu moć da zbliži ljude i ponudi nove načine rješavanja čak i bolnih pitanja. Umjetnost ljudima daje priliku da se izraze, da budu viđeni i saslušani, a sama činjenica da smo saslušani ima moć ljudima promijeniti život i percepciju o sebi.

Slovački projekt Šialený? No a! (Lud? Pa što!), koji provodi organizacija Integra, povezuje učenike s osobama koje su se susrele s problemima mentalnog zdravlja. Tijekom jednog cijelog dana edukacije učenici mogu iz prve ruke doznati kako prevladati krizu mentalnog zdravlja i kako dobiti pomoć. S direktoricom Integre Janom Hurovom razgovarali smo o projektu koji pomaže u suzbijanju stigmatizacije osoba koje se bore s problemima mentalnog zdravlja i daje mladima dragocjenu iskru nade.

Što vas je potaknulo da pokrenete ovaj projekt?

Već dugi niz godina naša organizacija pruža podršku ljudima koji imaju probleme s mentalnim zdravljem. Zbog svoje su bolesti izgubili posao, dom, prijatelje, a neki i obitelj. Cijeli svijet im se okrenuo naglavačke. Prve naše usluge za mentalno zdravlje u Slovačkoj uspostavili smo prije gotovo 30 godina. Cilj nam je bio osigurati da ti ljudi nakon liječenja u psihijatrijskoj ustanovi mogu dobiti podršku i vratiti se normalnom životu kakav su vodili prije nego što su oboljeli. Podržali smo osnivanje organizacija pacijenata u Slovačkoj i proveli niz programa za destigmatizaciju mentalnih bolesti. Skrbimo za osobe s ozbiljnim problemima mentalnog zdravlja, posebno shizofrenije, od kojih su se mnoge već uspjele integrirati i pronaći novu svrhu u životu.

Budući da od samog početka provodimo sve naše aktivnosti na nekonvencionalan način, u partnerstvu s našim korisnicima primijenili smo sličan pristup u programu Šialený? No a! kako bismo najbolje utvrdili njihove potrebe. Mnogi od njih pronašli su novu svrhu u životu susrećući se s mladim ljudima, prenoseći osobna iskustva i govoreći o onome što im je nedostajalo u njihovoj dobi i što je kasnije izazvalo njihove probleme s mentalnim zdravljem.

Vidimo da je potreba za isticanjem važnosti mentalnog zdravlja danas sve veća. Od velike je koristi znati kako se nositi s osobnom krizom.

Projekt Šialený? No a! pokrenuli smo u Slovačkoj još 2005., zajedno s partnerima iz Njemačke i Češke. Međutim, tek smo ga nedavno uspjeli ustaliti i proširiti. Obučavamo se kao treneri, educiramo nove timove i posjećujemo nove škole.

Kako je vaš projekt prihvaćen? Jeste li dobili povratne informacije od osoba kojima ste pomogli?  (Možete li navesti koji primjer.)

Na mlade uvijek ostavlja snažan dojam kada naiđu na osobe koje su prevladale krizu mentalnog zdravlja i koje mogu pitati o svemu. To im pokazuje da ako i sami imaju problema, uvijek mogu dobiti pomoć. Činjenica da edukacija traje jedan cijeli dan i da je komunikacija na ravnopravnoj osnovi uvijek će ostaviti pozitivan dojam na sudionike.

Ljudi s osobnim iskustvom s problemima mentalnog zdravlja mogu mladima dati hrabrost da učine nešto s vlastitim problemima. U gotovo svakom razredu postoje učenici koji imaju probleme. Pružanje nade tim osobama od neprocjenjivog je značenja. Ljudi s osobnim iskustvom iznose vlastitu priču i na taj se način i sami bolje osjećaju. Sami odlučuju o tome koliko će drugima dopustiti da uđu u njihov život. To također pomaže da se osjećaju korisno i shvaćeno.

Primili smo brojne komentare u kojima učenici govore da obično nemaju priliku upoznati osobe s problemima mentalnog zdravlja ili da bismo trebali naučiti prihvatiti takve osobe, a ne osuđivati ih zbog toga što su drukčije.

Primili smo i povratne informacije od sudionika uključenih u program s osobnim iskustvom problema mentalnog zdravlja. Jedan nam je sudionik rekao:

„Program mi daje hrabrost da hodam uspravno. Konačno želim živjeti! Razgovor s učenicima je težak, ali nagrađuje. Vrlo su otvoreni i gotovo nemaju straha od društvenog kontakta. Najljepše mi je to što pokazuju da ima mnogo više stvari koje nas ujedinjuju nego dijele, da slika o ,ludima’ nije istinita. Sjajno je da i sam mogu pomoći ljudima da konačno otvoreno govore o problemima mentalnog zdravlja, i da se nitko zbog toga ne mora sramiti ili skrivati. ”

Ono što nas tjera naprijed su mladi ljudi. Nakon svakog takvog dana govore o tome koliko im je Šialený? No a! važan i da bismo s njim trebali nastaviti kako bi svaka mlada osoba u Slovačkoj mogla naučiti koliko je njezino mentalno zdravlje dragocjeno.

Planirate li već nove projekte?

Željeli bismo da svi mladi mogu dobiti ovaj oblik edukacije kako bismo program mogli dodatno proširiti na druge slovačke regije. On se već provodi u Njemačkoj (gdje je prvi put i uspostavljen), Slovačkoj, Češkoj i Austriji, a ove smo godine obučili i prve timove u Ukrajini.

Koliko je, prema vašem mišljenju, važno otvoreno govoriti o problemima mentalnog zdravlja? Koju poruku šaljete svojim projektom?

Želimo širiti poruku da nije sramotno imati problema s mentalnim zdravljem, sramotno je, međutim, ne poduzimati ništa da bismo skrbili za vlastito zdravlje. Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja.

Glavna ideja na kojoj se temelji program Šialený? No a! je da se pravodobno istakne važnost mentalnog zdravlja i da se istodobno potakne razumijevanje osoba s problemima mentalnog zdravlja.

Shvatili smo da je mnogo bolje spriječiti nego liječiti. I djelotvornije! Nudimo hrabrost i motivaciju i optimistični smo. Pomoć je uvijek dostupna. Ponekad vam samo treba netko za razgovor. Boriti se za svoje snove nije lako, ali vrijedi.

Finska zaklada Lilinkoti, koja smatra da još uvijek ima prostora za inovacije i nove pristupe mentalnom zdravlju, razvila je igre „Svijet oporavka” (The World of Recovery – TWoR), od kojih se jedna igra na internetu, a druga za stolom. Obje su igre uloga, u kojima igrači moraju preuzeti identitet određenog lika. Smještene su u futurističkom svijetu nade i prate igrača na putu prema oporavku. Ciljana skupina su osobe koje se oporavljaju od problema s mentalnim zdravljem i zlouporabom opojnih sredstava, ali i stručnjaci. Predstavnice Lilinkotija Reetta Sedergren i Venla Leimu rekle su nam da igre imaju golem potencijal za poboljšanje mentalnog zdravlja, ali da je taj potencijal i dalje uglavnom neiskorišten. 

Što vas je potaknulo da započnete ovaj projekt? 

Prije nekoliko godina u zakladi Lilinkoti smo shvatili da postoji mnogo prostora za inovacije i nove pristupe u području mentalnog oporavka. Sve veća usmjerenost na oporavak bila je velik korak naprijed u tom području, ali nije bilo dovoljno modernih i inovativnih alata koji bi to omogućili. Naša organizacija već desetljećima radi s osobama koje se oporavljaju od mentalnih problema i san nam je bio da pronađemo moderni alat koji pospješuje mentalno zdravlje – digitalnu igru u kojoj možete preuzeti ulogu jednog od likova. 

Kako je vaš projekt primljen? Jeste li dobili povratne informacije od osoba kojima ste pomogli?   

Svijet oporavka razvijao je igre u suradnji s ljudima koji su se oporavljali od mentalnih problema i stručnjacima, tako da smo povratne informacije primali tijekom cijelog postupka osmišljavanja igara i one su nas usmjeravale prema konačnom rezultatu. 

Od igrača obiju igara primili smo, i anonimno i osobno, izrazito pozitivne reakcije. Na primjer, više od 90 % ispitanika izjavilo je da im je mobilna igra povećala dobrobit i pomogla da postanu aktivniji, a igra uloga pomogla sa socijalnim vještinama.  

Možda najbolje reakcije ticale su se smijeha i razgovora o osjećajima, izazovima i prednostima, i načina na koji su igre zbližile igrače, bez obzira na njihove uloge i sredinu iz koje dolaze. 

Koji biste savjet dali drugim organizacijama kako bi s aktivnostima i programima ove vrste postigle željene rezultate? 

Mnoge su koristi od toga da se nalazite na prvoj crti inovacija. To istinski nadahnjuje, a činite i nešto novo. Prihvatite to, ne pokušavajte se uklopiti u neki okvir. Slijedite svoj instinkt, budite znatiželjni i slušajte što vam drugi govore. Iznad svega, uključite osobe koje se oporavljaju i stručnjake koji imaju iskustva s postupkom projektiranja. Ako osmišljavate igre, budite spremni na to da ćete se morati boriti protiv brojnih predrasuda stručnjaka. U području mentalnog zdravlja uvriježeno je mišljenje da igre općenito nanose štetu i izazivaju ovisnost Ne dozvolite da vas to obeshrabri! Budite odvažni, kreativni i slijedite svoje snove! 

Koji je potencijal računalnih i videoigara za poboljšanje mentalnog zdravlja? Smatrate li da bi ih trebalo više upotrebljavati u liječenju mentalnih problema? 

Računalne i videoigre, a pogotovo igre uloga, imaju golem potencijal za poboljšanje mentalnog zdravlja. S obzirom na zabrinjavajući broj ljudi koji pate od mentalnih problema, potrebni su nam novi i raznovrsni načini za poboljšanje mentalnog zdravlja. Šteta da potencijal igara nije istražen u većoj mjeri. Razlog tome nije manjak interesa, već nedostatak financijskih sredstava. Kvalitetne igre za poboljšanje mentalnog zdravlja ne mogu se razviti brzo i jednostavno. Za ostvarenje tog cilja potrebna su nam veća financijska sredstva, više suradničkih projekata i veći broj stručnjaka u području mentalnog zdravlja i industrije igara koji bi na njemu radili. I treba nam istraživački rad. Mnogo istraživačkog rada. 

Više od 55 milijuna ljudi diljem svijeta, među kojima i mnogi mlade, pati od poremećaja prehrane koji utječu na njihovo mentalno i fizičko zdravlje. Stigmatizacija mnogima onemogućuje traženje pomoći. Talijanska organizacija Animenta svojim projektom Telling Stories for Good (Senzibilizacija kroz razgovor) želi razbiti stereotipe, promicati rano prepoznavanje i pružiti potporu. Od 2021. organizirali su susrete s više od 10.000 učenika u Italiji. Razgovarali smo s predsjednicom i osnivačicom Animente Aurorom Caporossi.

Što vas je potaknulo da pokrenete ovaj projekt?

Animenta je nastala iz potrebe da se čuje glas svih osoba koje pate od poremećaja prehrane, ali i osoba iz njihovog okruženja. Cilj je udruge da građanima osigura odgovarajući pristup liječenju poremećaja prehrane jer se od poremećaja prehrane možemo izliječiti ako imamo priliku izliječiti sebe.

Kako je vaš projekt prihvaćen? Imate li povratne informacije od onih kojima ste pomogli?  Možete li nam dati neki primjer?

„Animenta je mjesto na kojem sam se osjećala dobrodošlom, shvatila sam da patim od poremećaja prehrane iako nisam imala premalu tjelesnu težinu.” Ovo je poruka iz naše zajednice od prije nekoliko mjeseci koja nam je pokazala važnost i utjecaj našeg rada. Animenta je primljena sa zanimanjem, ali i s nadom da će donijeti promjene.

Kako planirate ova financijska sredstva upotrijebiti za daljnje pružanje pomoći u zajednici? Planirate li već neke nove projekte?

Željeli bismo više ulagati u projekte koje provodimo u školama kako bismo proširili svoj utjecaj. Isto tako, sredstva ćemo upotrijebiti za osnivanje skupina za samopomoć namijenjenih osobama koje pate od poremećaja prehrane. Projekti Animente uključuju Animenta Camps, odnosno šestodnevni boravak u prirodi tijekom kojeg sudionici ponovno otkrivaju odnos prema sebi, svojem tijelu i hrani.

Koji biste savjet dali drugim organizacijama kako bi od aktivnosti i programa ove vrste postigle željene rezultate?

Započnite s razgovorom kako biste se upoznali sa zajednicom. Zatražite povratne informacije i pošaljite upitnike kako biste razumjeli što je tim osobama potrebno. Prije svega, podijelite sa zajednicom priču o svojoj borbi i promjenama koje želite unijeti. Istodobno je ključno povezati se s drugima kako biste stvorili učinkovit i djelotvoran sustav potpore.

Smatrate li da su poremećaji prehrane danas na odgovarajući način prepoznati kao ozbiljan problem mentalnog zdravlja? Primaju li osobe koje pate od takvog poremećaja odgovarajuću potporu i što bi trebalo učiniti da se ona poboljša?

Danas se više govori o poremećajima prehrane, pa možemo reći i da je dostupno više informacija. Međutim, riječ je o bolestima koje nose duboku društvenu stigmu i vrlo stereotipno su prikazane. Neki ljudi, čak i danas, vjeruju da su poremećaji prehrane posljedica nedostatka odlučnosti ili običan hir. U stvarnosti su poremećaji prehrane složena psihijatrijska bolest za koju je potrebno odgovarajuće liječenje, a koje trenutačno nije uvijek dostupno jer nema dovoljno centara za liječenje i mnoge osobe ne mogu pristupiti tom liječenju.