Pietro Vittorio Barbieri

Usvajanje mišljenja o civilnom dijalogu ne može značiti okončanje tog procesa. To je svakako ključan korak na putu napretka jer je mišljenje izrađeno na zahtjev belgijskog predsjedništva i stoga bi se moglo uvrstiti u dnevni red Europske unije.

Umjesto da ovdje iznosimo sadržaj mišljenja bilo bi korisnije pozabaviti se cijelim procesom. Civilni dijalog ponajprije nudi mjesto na kojem ljudi mogu raspravljati o svojim programima i ciljevima i gdje se institucionalni i neinstitucionalni dionici susreću na ravnopravnoj osnovi.

Međutim, predstavnička demokracija mora se zaštititi od pokušaja neliberalnih snaga da je ugroze. Razni oblici populizma koji ograničavaju prostor za građansko sudjelovanje ozbiljan su razlog za zabrinutost. Zbog toga je provedba članka 11. UEU-a iznimno važna i hitna. Kad je taj članak prvi puta formuliran, bilo je jasno da liberalna demokracija iziskuje sudjelovanje posredničkih tijela kao što su socijalni partneri i organizacije. Ta tijela prenose stajališta građana i građanki – poduzetnika koji vode velika ili mala i srednja poduzeća, radnika, stručnjaka, potrošača, manjina poput migranata, osoba s invaliditetom i Roma te svih onih koji su uključeni u rad europskih i međunarodnih udruga za ljudska prava. „Sloboda, demokracija, ljudska prava i vladavina prava neke su od temeljnih vrijednosti na kojima je zasnovana Europska unija. One su ugrađene u Ugovore EU-a i bit su identiteta EU-a. Međutim, te su vrijednosti posljednjih godina pod velikim pritiskom. Europa se suočava s dosad nezabilježenim krizama koje su povećale socijalne i gospodarske nejednakosti i dovele u pitanje povjerenje građana EU-a u demokratske institucije”, rekao je Oliver Röpke u svojem inauguracijskom govoru. Civilni dijalog od iznimne je važnosti za suočavanje s tim izazovima i, kao što je istaknuo novi predsjednik govoreći o EGSO-u kao instituciji EU-a, vrata institucija EU-a moraju uvijek biti otvorena da bi se čulo što građani imaju za reći.

Rasprava u studijskoj skupini koja je pripremila ovo mišljenje bila je dobar primjer civilnog dijaloga u kojem sudionici slušaju jedan drugoga i pregovaraju o tekstu, sadržaju i ciljevima.

Postigli smo dogovor o nekim zahtjevima koji će se predstaviti europskim institucijama kako bi se civilni dijalog nastavio jačati. Cilj je bio postići međuinstitucijski sporazum koji će biti temelj strategije i akcijskog plana.

To je napredak, jedan od mnogih koraka naprijed koje je EGSO ostvario od 1999. u okviru internih rasprava među subjektima koje zastupa. Međutim, taj korak sada treba provesti u praksi i podržati, i polako ga dovesti do usvajanja u Europskoj uniji.