EGSO-ova Skupina radnika

Čvrsto podupiremo napredak Komisije u pogledu dostojanstvenog rada, ali izražavamo zabrinutost da bi nedostaci u postojećim prijedlozima mogli dovesti do neoptimalne provedbe.

Prisilan rad može se činiti dalekim problemom za mnoge Europljane, no u stvarnosti je to pitanje mnogo bliže. Utvrđeno je da mnogi proizvodi koje koristimo svakodnevno, od odjeće do pametnih telefona, sadržavaju komponente proizvedene prisilnim radom.
Napori za smanjenje i sprečavanje modernog ropstva doveli su do kontinuiranog pada broja osoba primoranih na prisilan rad. Međutim, 2016. taj se trend preokrenuo.

Međunarodna organizacija rada (ILO) procjenjuje da su 2021. godine 28 milijuna ljudi bile žrtve prisilnog rada, što je 10 milijuna više nego 2016.  Broj djece u dobi od 5 do 17 godina koja rade u istom se razdoblju povećao za više od 8 milijuna, na ukupno 160 milijuna.

Europska unija nastoji iskoristiti trgovinsku politiku za borbu protiv modernog ropstva u inozemstvu. Ti su napori dosad bili uspješni. Početkom ove godine Međunarodna organizacija rada proglasila je Uzbekistan državom u kojoj nema dječjeg rada niti prisilnog rada, što je rezultat zajedničkih napora EU-a, SAD-a, Njemačke, Švicarske i ILO-a.

U novije vrijeme, EU nastoji ojačati alate kojima se koristi za borbu protiv zlouporabe u području rada diljem svijeta. Komisija je u veljači objavila Komunikaciju o dostojanstvenom radu u cijelom svijetu u kojoj je ponovno potvrđena predanost Europe promicanju dostojanstvenog rada u EU-u i diljem svijeta. U Komunikaciji su navedena i područja na koja se Komisija namjerava usredotočiti prilikom jačanja budućih i postojećih alata. Prijedlog direktive o dužnoj pažnji za održivo poslovanje predviđa obvezu za velike poslodavce da unutar svog lanca opskrbe odgovore na negativne učinke na okoliš i ljudska prava. Nadalje, u okviru svojeg govora o stanju Unije predsjednica von der Leyen najavila je prijedlog da se robi proizvedenoj prisilnim radom zabrani ulazak na tržište EU-a.

I dalje snažno podupiremo napredak Komisije u području dostojanstvenog rada. Međutim, izražavamo zabrinutost da bi nedostaci u postojećim prijedlozima mogli dovesti do neoptimalne provedbe. Mnoga mala i srednja poduzeća neće doseći prag u pogledu broja zaposlenika ili neto prometa koji bi ih uključio u područje primjene zakonodavstva. Upotreba nejasne terminologije u Direktivi ugrožava njezinu snagu i zahtijeva dodatna pojašnjenja. Ako strukture za socijalni dijalog ne budu kodificirane, postoji rizik da radnici neće moći doprinositi nadzoru. Napori Europe usmjereni na poboljšanje radnih standarda diljem svijeta su plemeniti, ali tek treba vidjeti hoće li se njezini prijedlozi na odgovarajući način provoditi u djelo. (lc)