Na EGSO-ovom Forumu civilnog društva zapadnog Balkana, održanom u Skoplju 30. rujna i 1. listopada, u prvom je planu bilo stanje stvari kada je riječ o jasnim perspektivama pristupanja te regije EU-u i aktivno uključivanje civilnog društva u rad na tome.

Taj je forum, u organizaciji Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO) u suradnji s Europskom komisijom i Vijećem za regionalnu suradnju, održan u pravom trenutku, tek nekoliko dana uoči sastanka na vrhu EU-a i zapadnog Balkana u Brdu, u okviru slovenskog predsjedanja.

Premijer Republike Sjeverne Makedonije Zoran Zaev izjavio je: „Jačanje procesa pristupanja, kao uvjerljive perspektive EU-a za zapadni Balkan, prava je tema u pravom trenutku s obzirom na nametnutu blokadu za proširenje.“

Predsjednica EGSO-a Christa Schweng potvrdila je jasnu potporu Odbora proširenju EU-a na zemlje te regije.
„Zaista vjerujem da je zapadnom Balkanu mjesto u Europskoj uniji. Ne smijemo zaboraviti ni to da svaka rasprava o proširenju podrazumijeva i raspravu o budućnosti Europe, a u taj se proces u potpunosti mora uključiti civilno društvo iz te regije i EU-a.“

Povjerenik za susjedstvo i proširenje Olivér Várhelyi primijetio je: „Put u EU dug je, složen i pun izazova. No oni koji su zaista predani, uspiju u tome. A za mene nema nikakve sumnje – budućnost zapadnog Balkana je Europska unija.“

S time se složio i Gašper Dovžan, državni tajnik u slovenskom Ministarstvu vanjskih poslova, rekavši da je proširenje logičan korak i uzajamno koristan proces koji iziskuje ambiciju i upornost.

Aktivno uključivanje civilnog društva neophodno je za proces pristupanja

Biljana Spasovska, iz Mreže za razvoj civilnog društva Balkana (BCSDN), izrazila je zabrinutost zbog sužavanja prostora za djelovanje i smanjivanja sredstava koja se izdvajaju za civilno društvo, rekavši da su se osnovne slobode dovodile u pitanje, osobito tijekom pandemije.

Sudionici i sudionice foruma naglasili su da je važno jamčiti slobodu udruživanja i osigurati poticajan građanski prostor.

Raspravljalo se i o smjernicama za provedbu zelenog plana i gospodarskog i investicijskog plana. Međutim, uspjeh tih planova ovisi o istinskoj uključenosti i aktivnom sudjelovanju civilnog društva u donošenju politika.

Javno financiranje organizacija civilnog društva mora se reformirati u svim zemljama zapadnog Balkana, a civilno društvo mora biti neovisno i oslobođeno političkog utjecaja.

Završna deklaracija s Osmog foruma civilnog društva zapadnog Balkana dostupna je ovdje. (at)