EU na raskrižju: njemačko predsjedanje i oporavak i obnova Europe

Skupina radnika

Njemačka je predsjedanje Vijećem EU-a preuzela u ključnom trenutku za Europu, kada se naša Unija nalazi na raskrižju. Suočeni smo s najvećom krizom u razdoblju mira u posljednjih 90 godina, tijekom koje je samo u Europi smrtno stradalo više od stotinu tisuća ljudi, a gospodarski šokovi su ogromni, kao i nesigurnost u pogledu novih valova pandemije. Tijekom teških mjeseci ograničenja kretanja, zdravstveni radnici, ali i zaposlenici u dostavljačkim službama, supermarketima i komunalnim uslugama, čija su radna mjesta često nesigurna i premalo plaćena, preuzeli su glavni teret u osiguravanju funkcioniranja naših zemalja.

„Zajedno za Europu“ moto je koji svi podupiremo, no njegova načela održivosti, pravednosti, sigurnosti, zajedničkih vrijednosti i inovacije potrebno je dodatno poticati. Konkretne inicijative u okviru europskog stupa socijalnih prava, kao što su europska minimalna plaća, načelo jednake plaće za rad jednake vrijednosti, upućivanje radnika i transparentni i predvidivi radni uvjeti, sada su važnije nego ikada prije.

Umjesto mjera štednje koje su uvedene tijekom posljednje krize i koje su nas uvele u začarani krug duga, stagnacije i lišile naše zdravstvene sustave resursa (a cijenu sada plaćamo u broju žrtava), Europi su potrebne kratkoročne i srednjoročne čvrste i zajedničke mjere za plan oporavka i obnove. Suočavamo se s padom BDP-a od 15% i ne možemo nastaviti po starom. Kriza se produbljuje, a države članice nisu jednako opremljene za suočavanje s krizom, pri čemu nedostatak koordiniranog europskog odgovora može dovesti do društvenog i gospodarskog kolapsa i ugroziti postojanje EU-a.

Pred njemačkim predsjedništvom nalazi se golema zadaća, a jednako golemi su i rizici od neuspjeha ako Vijeće nastavi blokirati plan oporavka te ako države članice nastave koristiti veto za svaki euro ili ako se odluče za „spašavanja” prema načelu trojke, što je EU-u već nanijelo štetu prije desetak godina, kada Europa nije bila spremna odgovoriti na situaciju. Kako je rekao predsjednik Skupine radnika: „Što mjere oporavka budu jače i prilagođenije stanju u državama članicama i njihovu stanovništvu, to će Europa biti vjerodostojnija i sposobnija da se uhvati ukoštac s dosad neviđenim izazovima ove krize. Stoga je ovdje riječ o socijalnoj pravdi i solidarnosti, ali i obrani od eventualnih klizanja prema autoritarizmu do kojih bi mogle dovesti nejednakosti i socijalne podjela u državama članicama EU-a nakon što se svlada ova izvanredna zdravstvena situacija”.