EESC Info: Kakva bi trebala biti uloga mladih u zelenoj tranziciji?

Nicoletta Merlo: Mladi mogu i moraju imati ključnu ulogu u zelenoj tranziciji zbog najmanje dva razloga. Prije svega, treba imati na umu da će odluke koje politički čelnici i čelnice danas donose o klimatskim promjenama i pitanjima okoliša prvenstveno utjecati na mlade i buduće generacije, koji stoga imaju pravo reći svoje mišljenje.

Drugi važan aspekt koji treba uzeti u obzir jest činjenica da je mlađa generacija najosjetljivija na to pitanje i najsvjesnija da je potrebno suočiti se s izazovom zelene tranzicije i djelovati kako bi se postigla okolišna održivost. Posljednjh se godina velik broj mladih u cijeloj Europi uključio u klimatske akcije. Na lokalnoj, nacionalnoj i europskoj razini pojavili su se brojni okolišni i društveni pokreti mladih koji organiziraju prosvjede i od vlada i tvoraca politika zahtijevaju poduzimanje konkretnih mjera za zaštitu okoliša i postizanje klimatske neutralnosti.

Unatoč sve većem značaju koji se pridaje ulozi mladih u izgradnji održivijeg, uključivijeg i zelenijeg svijeta te činjenici da je 2022. proglašena Europskom godinom mladih, jasno je da je mladima i dalje teško naći svoje mjesto u donošenju odluka i postići da se njihov glas čuje, i to ne samo kada je riječ o zelenoj tranziciji.

Smatram da bi unutar institucija trebalo na sustavan i strukturiran način uzimati u obzir stajališta organizacija mladih, a ne samo sporadično, kako bi one mogle davati informiran i smislen doprinos donošenju odluka na svim razinama i provoditi ideje i projekte povezane s okolišnom održivošću.

Kako bi se to ostvarilo, institucije bi prije svega trebale usvojiti ocjenu učinka EU-a iz perspektive mladih, pružati organizacijama mladih odgovarajuću (i strukturnu) financijsku potporu i provoditi sustavne procjene gospodarskih, političkih i društvenih učinaka ulaganja na mlađu generaciju, čime bi im dale jasnu predodžbu o tome kako i u kojoj mjeri javne politike pozitivno utječu na živote mladih.

Druga dva ključna aspekta kojima treba posvetiti pažnju, a odnose se na ulogu mladih u zelenoj tranziciji, jesu obrazovanje i zapošljavanje.

U kontekstu klimatske i okolišne krize obrazovanje o održivosti trebalo bi postati prioritet u školama. Djecu bi trebalo od najranije dobi i tijekom cijelog školovanja poučavati o održivosti i zaštiti okoliša. Potreban je međusektorski pristup kojim bi se pružale teorijske i praktične vještine, među ostalim i podupiranjem prelaska iz škole na posao i strukovnog naukovanja. Iznimno je važno i cjeloživotno učenje jer će uspjeh ekološke tranzicije ovisiti i o sposobnosti škola da surađuju s lokalnim vlastima kad je riječ o izvanškolskim aktivnostima, a pogotovo s organizacijama mladih i organiziranim civilnim društvom kako bi se povećala informiranost i sudjelovanje javnosti.

Godina 2023. proglašena je Europskom godinom vještina, a bez vještina nema tranzicije. Ključno je mlade opremiti vještinama potrebnima za ovladavanje inovacijama koje proizlaze iz zelene tranzicije, koja neizbježno znatno utječe i nastavit će znatno utjecati na svijet rada. Stoga je potrebno ulagati u prakse osposobljavanja i učenja koje se odvijaju u kontekstu rada, posebno u obliku kvalitetnog naukovanja i pripravništva.

Zelena tranzicija mora biti pravedna i njome se moraju osigurati prekvalifikacija i usavršavanje radnika i kvalitetna radna mjesta za sve kako nitko ne bi bio zapostavljen. Zbog toga je ključno da politike osposobljavanja budu integrirane u industrijske politike, usklađene s drugim razvojnim strategijama i detaljno planirane na regionalnoj i lokalnoj razini u bliskoj suradnji sa socijalnim partnerima.

Za uspjeh zelene tranzicije presudne su i inovacije. Stoga je ključni aspekt u postizanju postavljenih ciljeva poticanje mladih s poduzetničkim sposobnostima da se uključe u inovacijski proces tako što će im se osigurati posebno osposobljavanje i potpore za inovativne projekte te odgovarajuće financijske potpore.