EGSO info

S obzirom na to da nestašica i onečišćenje vode i dalje predstavljaju izazov na svjetskoj razini, trenutačni okvir politike EU-a čini se nedovoljnim. Kako bi se suočili s tim izazovom, vrhunski stručnjaci za vodu okupili su se 27. veljače u EGSO-u da utvrde moguća rješenja. To savjetovanje predstavlja početak aktivnosti EGSO-a povezanih s vodom. 

EGSO priprema niz samoinicijativnih mišljenja, a u jesen će predstaviti preporuke civilnog društva za budućnost vode u EU-u.

U ljeto 2022. u Europi su zabilježene najteže suše u posljednjih 500 godina. Iako su u zelenom planu EU-a izneseni prijedlozi za rješavanje problema povezanih s vodom, ti ciljevi nisu dobro integrirani u druge politike EU-a. Potrebne su velike promjene kako bi se izbjegle pogreške napravljene u energetskoj politici. 

Predsjednica EGSO-a Christa Schweng istaknula je: „Ovo je prilika za EU da zauzme vodeći položaj u području vode.”

I Europski parlament nedavno je pozvao na izradu strategije EU-a za vodu. Pernille Weiss, predsjednica Skupine za vodu u Europskom parlamentu, izjavila je: „Nadam se da će Europa postati uzor za brigu o vodnim resursima.”

EGSO će se nizom samoinicijativnih mišljenja zalagati za sveobuhvatnu strategiju EU-a o vodi, uključujući prijedloge o zaštiti čistih vodnih resursa, predviđanju i ublažavanju posljedica međunarodnih sukoba povezanih s vodom te o održivom upravljanju vodom.

Pietro Francesco De Lotto, predsjednik Savjetodavnog povjerenstva za industrijske promjene (CCMI), naglasio je industrijsku dimenziju vode: „Tehnologije koje učinkovito koriste vodu važan su dio rješenja koje nam je potrebno, ne samo za industriju, već i za društvo u cjelini.”

Salla Saastamoinen, zamjenica glavnog direktora Zajedničkog istraživačkog centra (JRC), rekla je: „JRC dijeli ambiciju EGSO-a za cjeloviti pristup upravljanju vodama.”

Oliver Röpke, predsjednik Skupine radnika EGSO-a, naglasio je važnost vode kao ljudskog prava: „Solidarnost i održivost moraju biti u samom središtu naših rješenja.” (gb)

Na plenarnom zasjedanju EGSO-a u veljači čelnica bjeloruske demokratske oporbe Svjatlana Cihanouska pozvala je institucije EU-a da podrže bjeloruski narod u borbi protiv autoritarizma. Izjavila je da Bjelorusija zaslužuje biti dio europske obitelji, a to je moguće samo uz aktivnu potporu svih institucija EU-a. 

Pogoršava se stanje ljudskih prava u Bjelorusiji: oko 1500 građana pritvoreno je zbog političkih razloga, a u zatvoru završava u prosjeku 17 osoba dnevno. 

Predsjednica EGSO-a Christa Schweng izjavila je: „Svi političari s autoritarnim tendencijama boje se vlastitog naroda. Boje se civilnog društva i njegove uloge u usmjeravanju novih kreativnih snaga jer one sa sobom donose promjene.”

Svjatlana Cihanouska naglasila je izravnu poveznicu između oslobođenja Bjelorusije i Ukrajine: „O budućnosti Europe odlučuje se na bojištima Ukrajine, u okviru bjeloruskog podzemnog otpora i, naravno, u europskim glavnim gradovima.” Pozvala je institucije EU-a da podrže one koji se bore na terenu i u egzilu te pozvala na oživljavanje Istočnog partnerstva (iz kojeg se bjeloruska vlada povukla 2021.) u suradnji s bjeloruskom oporbom. 

„Pozivamo vlasti da odmah i bezuvjetno oslobode sve uhićene i sindikaliste”, rekao je predsjednik Skupine radnika EGSO-a Oliver Röpke.

„Kao predstavnici civilnog društva stojimo vam na raspolaganju kako bi vaš glas čule sve institucije EU-a i kako bi podržale ideje za koje smatrate da bi mogle pomoći stanju u Bjelorusiji”, naglasio je predsjednik Skupine poslodavaca EGSO-a Stefano Mallia.

Potpredsjednik Skupine organizacija civilnog društva Simo Tiainen izjavio je: „Gđo Cihanouska, Vi ste snažna i hrabra žena i neustrašivo radite na boljoj budućnosti svoje zemlje. Mi smo na vašoj strani. Umjesto diktature, Bjelorusija zaslužuje demokraciju.” (mt)
 

Samo jedan dan prije obljetnice ruske invazije na Ukrajinu EGSO je usvojio rezoluciju u kojoj poziva na brzo pristupanje Ukrajine EU-u, uz dužno poštovanje načelâ proširenja. EGSO je podržao uspostavu posebnog međunarodnog suda za zločin agresije nad Ukrajinom i naglasio da civilno društvo mora nastaviti podupirati Ukrajinu sve dok to bude potrebno.

EGSO je na plenarnom zasjedanju u veljači usvojio svoju treću rezoluciju o Ukrajini naslovljenu „Ukrajina godinu dana nakon ruske invazije – perspektiva europskog civilnog društva”. Rezolucija je usvojena tijekom rasprave o posljedicama rata za stanovništvo Ukrajine i EU-a, u kojoj su sudjelovale Oleksandra Matvijčuk, voditeljica ukrajinskog Centra za građanske slobode i dobitnica Nobelove nagrade za mir 2022., i Lora Pappa, predsjednica grčke nevladine organizacije METAdrasi – Akcija za razvoj migracija.

EGSO se u svojoj rezoluciji zalaže za pristupanje Ukrajine Europskoj uniji. „Pozivamo na brz proces pristupanja Ukrajine EU-u, uz dužno poštovanje načelâ proširenja. Ukrajinsko civilno društvo i ukrajinski narod i dalje su najvažniji prioritet EGSO-a”, izjavila je predsjednica EGSO-a Christa Schweng.

U rezoluciji se poziva na uspostavu posebnog međunarodnog suda za zločin agresije nad Ukrajinom. U svojem emotivnom obraćanju Oleksandra Matvijčuk izvijestila je o dosad nezabilježenom broju ratnih zločina koje su počinile ruske postrojbe: „Vrijeme je da se prijeđe s riječi na odluke i da se omoguće pravne procedure jer je trajni mir nemoguć bez pravde.”

Seamus Boland, predsjednik Skupine organizacija civilnog društva, izjavio je: „Podržavamo i poziv na uspostavu posebnog međunarodnog suda za zločin agresije nad Ukrajinom.”

Invazija traje godinu dana, a organizacije civilnog društva tijekom tog vremena pružile su potporu 8 milijuna izbjeglica i 6 milijuna interno raseljenih osoba. Međutim, „zamor postaje očigledan”, sa žaljenjem je poručila Lora Pappa.

Oliver Röpke, predsjednik Skupine radnika, rekao je: „Predstavnici ukrajinskog civilnog društva ne bi trebali biti naši gosti, već bi ovo trebao biti njihov dom”, a Stefano Mallia, predsjednik Skupine poslodavaca, dodao je: „Sve dok to bude potrebno, civilno društvo spremno je učiniti sve kako bi pružilo potporu Ukrajini na putu prema oporavku.” (mt)

Na plenarnom zasjedanju 22. veljače EGSO je održao raspravu u kojoj je upozoreno da poduzeća sve teže pronalaze kvalificiranu radnu snagu i ukazano na hitnu potrebu za sveobuhvatnom strategijom za vještine na svim razinama. 

Rasprava je održana u kontekstu Europske godine vještina i u vezi s usvajanjem mišljenja EGSO-a „Podupiranje promjena na tržištu rada”. U raspravi su sudjelovali direktor za zapošljavanje, rad i socijalna pitanja pri Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), Stefano Scarpetta, potpredsjednica udruge SMEunited Marianna Panebarco i predsjednik udruženja Social Economy Europe Juan Antonio Pedreño.

Otvarajući raspravu predsjednica EGSO-a Christa Schweng je rekla: „Nakon pandemije su ubrzana digitalizacija, ekologizacija i promjene u organizaciji rada pokazale koliko su usavršavanje i prekvalifikacija radnika važni za očuvanje zapošljivosti i produktivnosti ljudi, osobito u našem društvu koje se sve više stari.”

Govornici su izrazili nadu da Europska godina vještina neće ostati mrtvo slovo na papiru nego da će se pokazati kao instrument za promicanje cjeloživotnog učenja, osposobljavanja i prekvalifikacije.

Istaknuli su brojne probleme vezane uz osposobljavanje, kao što je ograničeno sudjelovanje radnika, među ostalim zbog nedostatka vremena ili financijskih sredstava, ili zbog osposobljavanja koje ne odgovara potrebama poduzeća. 

Naglasak je stavljen na vitalnu ulogu koju socijalni partneri mogu imati u poticanju priznavanja vještina kako bi se ljudima pomoglo da ostanu zapošljivi. Također je naglašena uloga socijalnog dijaloga kao ključnog instrumenta u utvrđivanju potreba i razvijanja vještina na radnom mjestu.

I u mišljenju EGSO-a i u raspravi posebna je pozornost bila posvećena malim i srednjim poduzećima (MSP), koja se već suočavaju s teškoćama u nalaženju kvalificiranih radnika ili nuđenju prilagođenih programa osposobljavanja. 

„Transformacija europskog tržišta rada zahtijeva dobro razumijevanje toga kakve su vještine potrebne za buduće promjene na tržištu rada, uključujući u MSP-ovima”, rekla je Mariya Mincheva, izvjestiteljica za EGSO-ovo mišljenje. 

EGSO se u mišljenju zalaže za to da cjeloživotno učenje postane sastavni dio širih strategija gospodarskog rasta te planova za oporavak i otpornost. Također se smatra da bi trebalo poticati MSP-ove da rade u mrežama koje surađuju i udružuju svoje kapacitete kako bi odgovorili na izazove dvostruke tranzicije.

Procjenjuje se da će se 128 milijuna Europljana morati proći kroz programe usavršavanja i prekvalificiranja kako bi ostali aktivni na tržištu rada. Radnici s niskom razinom vještina, čiji su poslovi najizloženiji visokoj automatizaciji, imaju najnižu razinu sudjelovanja u osposobljavanju jer je u 27 država članica EU-a samo njih 4 % sudjelovalo u osposobljavanju tijekom promatranog razdoblja. 

Razina sudjelovanja odraslih također je niska, u danom razdoblju sudjelovalo je samo njih 11 %. Radnici u dobi od 25 do 34 godine najvjerojatnije će pohađati osposobljavanje. Naime, stopa pohađanja u toj skupini je 22 %, u usporedbi sa samo 8 % u svim dobnim skupinama. (ll)
 

EGSO je u mišljenju objavljenom u veljači istaknuo da bi nacionalne i lokalne vlasti trebalo pozvati da provode procjene učinka kako bi se vidjelo kako kratkoročno iznajmljivanje smještaja putem internetskih platformi utječe na život lokalnog stanovništva i poduzeća kao što su hoteli i drugi ugostiteljski objekti.

U tom je mišljenju EGSO naveo svoje stajalište o Prijedlogu uredbe Europske komisije o kratkoročnom iznajmljivanju smještaja. EGSO bi želio da Komisija preporuči da nacionalne i lokalne vlasti provode periodične procjene izravnog ili neizravnog učinka aktivnosti kratkoročnog iznajmljivanja smještaja na potencijal lokalnog turizma, život lokalnog stanovništva, smještaj dostupan za dugoročni najam, lokalno tržište stambenih nekretnina, troškove života u dotičnom području, zapošljavanje, onečišćenje te poštovanje lokalnih tradicija i poduzeća.

Nedavni procvat kratkoročnog iznajmljivanja putem internetskih platformi, koje danas čini otprilike četvrtinu ukupnog turističkog smještaja u EU-u, opterećenje je za brojne zajednice. Iako su neke manje poznate regije i gradovi ostvarili korist od razvoja lokalnog turizma zahvaljujući cjenovno pristupačnijem kratkoročnom iznajmljivanju smještaja, popularnija turistička odredišta dosegnula su kritičnu točku. U gradovima poput Venecije, Firence ili Barcelone usluge Airbnb-a i drugih internetskih platformi izrazita su konkurencija hotelima i drugim tradicionalnim oblicima smještaja i dovode život lokalnog stanovništva do ruba kolapsa.

„Smatramo zanimljivim potencijalne popratne učinke uredbe”, izjavio je izvjestitelj za mišljenje Marinel Dănuț Mureșan. „Iako se sama uredba odnosi isključivo na prikupljanje i razmjenu podataka o kratkoročnom smještaju na razini EU-a, ako nacionalna tijela mogu dobiti te podatke s platformi, neizravno možemo postići neke značajnije rezultate. Procjene učinka bile bi ključno sredstvo za tvorce politika.”

EGSO je predložio i sustav polica osiguranja za iznajmljivače, koji bi mogao zamijeniti složene postupke izdavanja odobrenja, koje, prema uredbi, lokalne vlasti ne bi smjele nametati iznajmljivačima kratkoročnog smještaja, iako se ne objašnjava kako bi se to moglo postići. Te bi police osiguranja pokrivale većinu rizika koji proizlaze iz aktivnosti kratkoročnog iznajmljivanja smještaja jer bi osiguravajuća društva provjeravala poštuju li iznajmljivači pravila.

Od drugih prijedloga EGSO-a za poboljšanje uredbe navedimo i pojednostavljenje postupka registracije pomoću usklađenog formata za cijeli EU i standardizirani pristup u pogledu količine traženih informacija za sve aktivnosti kratkoročnog iznajmljivanja smještaja. (dm)

Na plenarnom zasjedanju 24. veljače EGSO je usvojio mišljenje o Komunikaciji Komisije u kojoj iznosi svoje prijedloge za reformu okvira gospodarskog upravljanja. Potreban je brz dogovor, ali plan nije dovoljno detaljan, naglašava EGSO.

Od Ugovora iz Maastrichta 1992. okvir gospodarskog upravljanja EU-a pridonosi stvaranju uvjeta koji pogoduju gospodarskoj stabilnosti, rastu i većoj zaposlenosti u Europi. Međutim, iako se okvir s vremenom razvijao, postajao je i sve složeniji te su neki njegovi instrumenti i postupci s vremenom zastarjeli. 

EGSO se slaže da je prije proračunskih postupaka država članica za 2024. potreban brz dogovor, no naglašava i da mnoge pojedinosti tek trebaju biti razrađene. Predloženim fiskalnim strukturnim planovima mora se osigurati da se udjeli duga u BDP-u počnu smanjivati ili da ostanu na razboritim razinama. Istodobno se pravilima mora ostaviti dovoljno fiskalnog prostora za ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju. Što je najvažnije, za uspjeh reformiranog okvira ključno je povećano preuzimanje odgovornosti za ta pravila. 

„Reforma fiskalnog okvira hitno je potrebna. Mnoge države članice nisu dovoljno konsolidirale svoje javne financije kada su vremena bila povoljna”, rekao je izvjestitelj EGSO-a Krister Andersson. „Nepostojanje razboritih politika šteti najranjivijim skupinama u društvu. Smanjenje razine duga i održivost duga od ključne su važnosti. Slažemo se da je prije proračunskih postupaka država članica za 2024. potreban brz dogovor.” (tk)

U mišljenju usvojenom 23. veljače EGSO analizirao je komunikaciju Europske komisije o Godišnjem pregledu održivog rasta za 2023. i pozvao Komisiju da ulaže u informiranje o izazovima s kojima se EU suočava i o tome što treba učiniti kako bi ih se prevladalo. 

Cilj je godišnjeg pregleda održivog rasta za 2023., u kojem se navode prioriteti ekonomske politike i politike zapošljavanja EU-a za sljedećih 12 do 18 mjeseci, kratkoročno ublažiti negativni učinak energetskih šokova, a srednjoročno poticati održiv i uključiv rast i povećati gospodarsku i socijalnu otpornost EU-a. 

Odbor je u svojem mišljenju pozdravio prioritete u pogledu konkurentne održivosti i pozornost posvećenu jačanju socijalnog dijaloga u EU-u. EGSO je također naglasio važnost dobre komunikacije i pozvao Komisiju da u nju ulaže. Kako bi se poboljšalo funkcioniranje jedinstvenog tržišta, EGSO je pozvao na pravedne radne uvjete, djelotvorno tržišno natjecanje i bolje uzimanje u obzir pitanja koja zabrinjavaju civilno društvo. Odbor je također potaknuo države članice da usvoje realan, umjeren i uravnotežen pristup rješavanju problema inflacije. 

„Jasno, pouzdano i zajedničko izvješćivanje o našim izazovima i načinu na koji se EU mobilizirao kako bi ih prevladao ključno je za građane. Njime će se izbjeći nesporazumi u pogledu europskog projekta i ojačati ideja ‚Europa za sve’”, rekao je izvjestitelj EGSO-a Gonçalo Lobo Xavier. (tk)

Na Danima civilnog društva EGSO-a 2023., održanima od 1. do 3. ožujka, iznesen je niz prijedloga kako bi se prostor za građansko djelovanje u EU-u ne samo zaštitio već i proširio, a mlađim generacijama osigurao čvrst temelj na kojem mogu izgraditi dinamično civilno društvo.

Trodnevno događanje održano je od 1. do 3. ožujka, a tema je bila „Organizacije civilnog društva: stup demokracije i ključni akter za prevladavanje aktualnih izazova”. Otvoreno je pozivom na zaštitu prostora za građansko djelovanje u EU-u od unutarnjih i vanjskih prijetnji, a završilo je predstavljanjem zaključaka s osam interaktivnih radionica. Izneseni prijedlozi obuhvaćaju ključna pitanja za budućnost civilnog društva, od europskih izbora 2024. do budućnosti panela građana i građanki u oblikovanju politika EU-a, europskog semestra, financiranja civilnog društva i drugih pitanja.

U uvodnom izlaganju predsjednica EGSO-a Christa Schweng naglasila je da je EGSO u više navrata skrenuo pozornost na opasnosti koje prijete civilnom društvu. „Zbog toga smo bili vrlo jasni u našim povratnim informacijama o Komisijinu akcijskom planu za europsku demokraciju. Pozvali smo Komisiju da uspostavi poseban stup za civilno društvo i prenijeli zahtjev europskih organizacija i mreža civilnog društva da se osmisli strategija europskog civilnog društva.”

Dubravka Šuica, europska povjerenica za demokraciju i demografiju, složila se da „demokraciju, kao ni naše civilno društvo, ne možemo uzimati zdravo za gotovo.” Navela je što je Komisija poduzela kao odgovor na Konferenciju o budućnosti Europe i istaknula da je 80 % zakonodavnih inicijativa ove godine izravan rezultat prijedloga građana na Konferenciji. „Vaš angažman i prijedloge s Konferencije shvatili smo ozbiljno.”

Događanje je prvi put od početka pandemije COVID-a 19 održano u potpunosti uživo i okupilo je oko 500 sudionika.

Cjeloviti zaključci uskoro će biti objavljeni na internetskim stranicama EGSO-a, a EGSO će se pobrinuti i da dopru do većih institucija EU-a.

EGSO organizira Dane civilnog društva u suradnji sa Skupinom za vezu koja okuplja organizacije i mreže civilnog društva iz cijele Europe.