Obnova nakon pandemije mora biti prilika za ponovnu izgradnju Europe na novim temeljima demokratskog sudjelovanja. Bila bi velika pogreška kad bi o sudbini i budućnosti tolikog broja ljudi odlučivala njih samo šačica, moglo se čuti na EGSO-ovim Danima civilnog društva 2021.

EGSO-ovi Dani civilnog društva održani su od 1. do 5. ožujka, a tema je bila „Održiv oporavak za budućnost europskih građana“. U pet dana interaktivnih rasprava na internetu sudjelovalo je više od 1400 osoba, a bilo je sudionika čak i iz Afrike, Azije i Sjeverne i Južne Amerike.

Iako je konferencija o budućnosti Europe zbog nje morala biti odgođena, govornici su istaknuli da je pandemija imala i pozitivan aspekt jer se zahvaljujući njoj ispostavilo da su organizacije civilnog društva glavni oslonac vlada suočenih s krizom neviđenih razmjera. Nije li to najbolji dokaz, upitali su, da civilno društvo zaslužuje sudjelovati u donošenju odluka o budućnosti Europe?

„Sretna sam što Komisija pridaje toliku važnost uključivanju građana u konferenciju o budućnosti Europe“, izjavila je predsjednica EGSO-a Christa Schweng. „Možete računati na to da će Odbor znatno doprinijeti raspravama time što će u njih uključiti radnike, poslodavce i organizirano civilno društvo, koji će djelovati kao širitelji informacija i ambasadori te poticati rasprave u organizacijama naših članova i članica.“

Osvrnuvši se na istaknutu ulogu organizacija mladih u radionicama, Brikena Xhomaqi, supredsjedateljica Skupine za vezu koja je sudjelovala u organizaciji događanja, zaključila je manifestaciju riječima: „Pozivam sve da međugeneracijsku solidarnost postavimo kao temelj održivog oporavka za budućnost Europe.“

Zaključci s osim radionica pokazali su put prema boljoj budućnosti za europske građane, pri čemu je istaknuta potreba da se, među ostalim:

• jačaju posredničke organizacije (organizacije civilnog društva, stranke, sindikati itd.) i građansko i digitalno obrazovanje te stvaraju skupštine građana koje bi donosile odluke;
• podigne razina svijesti o socijalnoj ekonomiji kao održivom poslovnom modelu za održiv oporavak kojim se nadilazi puko stvaranje profita i vodi računa o nejednakostima i klimatskim promjenama, za što se u planu oporavka i instrumentu Next Generation EU predviđaju zasebna sredstva;
• ulaže u kulturu i obrazovanje u cilju izgradnje otpornije i održivije budućnosti u Europi. Ulaganje u materijalnu infrastrukturu nije dovoljno – u središtu oporavka moraju biti ljudi;
• depolitiziraju i podrobnije ispitaju opcije jamstva za zaposlenje i univerzalnog osnovnog dohotka kao ostvarivih rješenja koja su korisna za ljude i planet; 
• mladima omogući da se smisleno i trajno angažiraju diljem Europe i da se njihov glas čuje ne samo u pitanjima koja se tiču mladih nego i u ostalim područjima politika;
• osigura da europski zeleni plan djelotvornije doprinese iskorjenjivanju siromaštva, nepravde i rodne neravnopravnosti;
• ubrza obnova zgrada u Europi podizanjem razine svijesti o njezinim izazovima i prilikama i mobiliziranjem skupina civilnog društva (poput predstavnika vlasnika zgrada i arhitekata) da ostvare ciljeve vala obnove u Europi;
• zajamči uključenost organizacija civilnog društva u provedbu nacionalnih planova oporavka, čime bi se obrnula tendencija iz pripremne faze u kojoj je njihovo sudjelovanje bilo ograničeno. Donositelji politika moraju shvatiti vrijednost volontiranja ne samo u smislu rezultata uloženih sati nego i kao izraz europskih vrijednosti i inspirativan primjer ostalima o tome što znači društvo temeljno na solidarnosti, uključenosti i demokratskim načelima – a to je Europa kakvu želimo.

Svi zaključci Dana civilnog društva uskoro će biti objavljeni na internetskim stranicama EGSO-a. (dm)