EGSO info

Izjava predsjednice EGSO-a Christe Schweng

Pozdravljam potpisivanje zajedničke deklaracije Europske komisije, Europskog parlamenta i Vijeća o pokretanju konferencije o budućnosti Europe. Europski gospodarski i socijalni odbor sa zadovoljstvom će aktivno doprinositi raspravi, u koju je pozvan sudjelovati u svojstvu promatrača.

Veseli me što je potvrđena važnost uloge i uključenosti organiziranog civilnog društva u konferenciju. EGSO se raduje pripremi velikog i vrijednog doprinosa, u suradnji sa stotinama organizacija koje naši članovi i članice predstavljaju. Spremni smo ponuditi svoja znanja stečena na terenu kako bismo pridonijeli radu na novom, uvjerljivom narativu za EU.

Konferencija o budućnosti Europe društvima Europske unije pruža jedinstvenu priliku. Poduzeća, radnici, poljoprivrednici, potrošači i nevladine organizacije napokon se mogu angažirati na strukturiran način i sudjelovati u oblikovanju budućih politika EU-a. To je hitno potrebno kako bi im se dao osjećaj odgovornosti za njihovu Europsku uniju. Oblikovanje budućnosti Europske unije koja će iz krize izazvane COVID-om 19 izaći još jača može se postići samo aktivnom suradnjom s građanima i građankama i drugim dionicima iz svih društvenih skupina.

Rasprava o budućnosti Europe i povezanim izazovima uslijed pandemije postala je važnija i hitnija no ikad prije. Moramo izvući pouke iz ove krize te nastaviti razmišljati o tome kako povećati otpornost naših društava i gospodarstava. Druge važne teme mogle bi se odnositi na viziju za Europu koja će nakon pandemije COVID-a 19 postati otporna, ekonomski prosperitetna, socijalno uključiva i gospodarski održiva, kao i na odgovore na dilemu kako pomiriti nacionalnu suverenost s potrebnom pronalaženja zajedničkih europskih rješenja.

Obnova nakon pandemije mora biti prilika za ponovnu izgradnju Europe na novim temeljima demokratskog sudjelovanja. Bila bi velika pogreška kad bi o sudbini i budućnosti tolikog broja ljudi odlučivala njih samo šačica, moglo se čuti na EGSO-ovim Danima civilnog društva 2021.

EGSO-ovi Dani civilnog društva održani su od 1. do 5. ožujka, a tema je bila „Održiv oporavak za budućnost europskih građana“. U pet dana interaktivnih rasprava na internetu sudjelovalo je više od 1400 osoba, a bilo je sudionika čak i iz Afrike, Azije i Sjeverne i Južne Amerike.

Iako je konferencija o budućnosti Europe zbog nje morala biti odgođena, govornici su istaknuli da je pandemija imala i pozitivan aspekt jer se zahvaljujući njoj ispostavilo da su organizacije civilnog društva glavni oslonac vlada suočenih s krizom neviđenih razmjera. Nije li to najbolji dokaz, upitali su, da civilno društvo zaslužuje sudjelovati u donošenju odluka o budućnosti Europe?

„Sretna sam što Komisija pridaje toliku važnost uključivanju građana u konferenciju o budućnosti Europe“, izjavila je predsjednica EGSO-a Christa Schweng. „Možete računati na to da će Odbor znatno doprinijeti raspravama time što će u njih uključiti radnike, poslodavce i organizirano civilno društvo, koji će djelovati kao širitelji informacija i ambasadori te poticati rasprave u organizacijama naših članova i članica.“

Osvrnuvši se na istaknutu ulogu organizacija mladih u radionicama, Brikena Xhomaqi, supredsjedateljica Skupine za vezu koja je sudjelovala u organizaciji događanja, zaključila je manifestaciju riječima: „Pozivam sve da međugeneracijsku solidarnost postavimo kao temelj održivog oporavka za budućnost Europe.“

Zaključci s osim radionica pokazali su put prema boljoj budućnosti za europske građane, pri čemu je istaknuta potreba da se, među ostalim:

• jačaju posredničke organizacije (organizacije civilnog društva, stranke, sindikati itd.) i građansko i digitalno obrazovanje te stvaraju skupštine građana koje bi donosile odluke;
• podigne razina svijesti o socijalnoj ekonomiji kao održivom poslovnom modelu za održiv oporavak kojim se nadilazi puko stvaranje profita i vodi računa o nejednakostima i klimatskim promjenama, za što se u planu oporavka i instrumentu Next Generation EU predviđaju zasebna sredstva;
• ulaže u kulturu i obrazovanje u cilju izgradnje otpornije i održivije budućnosti u Europi. Ulaganje u materijalnu infrastrukturu nije dovoljno – u središtu oporavka moraju biti ljudi;
• depolitiziraju i podrobnije ispitaju opcije jamstva za zaposlenje i univerzalnog osnovnog dohotka kao ostvarivih rješenja koja su korisna za ljude i planet; 
• mladima omogući da se smisleno i trajno angažiraju diljem Europe i da se njihov glas čuje ne samo u pitanjima koja se tiču mladih nego i u ostalim područjima politika;
• osigura da europski zeleni plan djelotvornije doprinese iskorjenjivanju siromaštva, nepravde i rodne neravnopravnosti;
• ubrza obnova zgrada u Europi podizanjem razine svijesti o njezinim izazovima i prilikama i mobiliziranjem skupina civilnog društva (poput predstavnika vlasnika zgrada i arhitekata) da ostvare ciljeve vala obnove u Europi;
• zajamči uključenost organizacija civilnog društva u provedbu nacionalnih planova oporavka, čime bi se obrnula tendencija iz pripremne faze u kojoj je njihovo sudjelovanje bilo ograničeno. Donositelji politika moraju shvatiti vrijednost volontiranja ne samo u smislu rezultata uloženih sati nego i kao izraz europskih vrijednosti i inspirativan primjer ostalima o tome što znači društvo temeljno na solidarnosti, uključenosti i demokratskim načelima – a to je Europa kakvu želimo.

Svi zaključci Dana civilnog društva uskoro će biti objavljeni na internetskim stranicama EGSO-a. (dm)

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) pozdravio je novi pakt o migracijama i azilu, ali tvrdi da će se njegovi prijedlozi teško provesti i da ih se ne može smatrati jasnim korakom prema stvaranju otporne zajedničke strategije EU-a o migraciji i azilu usmjerene na budućnost. U dvama mišljenjima u kojima analizira nekoliko prijedloga uredbi kojima se uređuju upravljanje azilom i postupci azila, EGSO navodi da novi pakt možda neće moći osigurati pravednu i učinkovitu obradu zahtjeva za azil.

Naprotiv, teret odgovornosti i problemi zemalja prvog ulaska samo će se povećati jer se predloženi mehanizam solidarnosti, zamišljen da se njime regulira kontrola migracijskih tokova na granicama, temelji na hipotetskom i dobrovoljnom sustavu solidarnosti.

To znači da će, u skladu s tim mehanizmom, države članice moći odabrati žele li sudjelovati u premještanju ili sponzorstvu vraćanja osoba u nezakonitom položaju. Međutim, nema ni riječi o poticajima da se države potaknu na sudjelovanje ili jasnih kriterija o tome u kojoj mjeri bi svaka zemlja trebala sudjelovati.

Dodamo li tome i nove prijedloge iz pakta o prethodnim dubinskim provjerama i graničnim kontrolama, što će vjerojatno dovesti do složenih i dugotrajnih postupaka na vanjskim granicama EU-a, mehanizam bi mogao dovesti do transformacije zemalja prvog ulaska u velike centre za zadržavanje ili za prihvat prije odlaska, čime će se povećati vjerojatnost da dođe do kršenja ljudskih prava i do pritiska na lokalne zajednice.

„Zadovoljni smo time što se u uredbama predloženima u okviru pakta poziva na načela solidarnosti i pravednu podjelu odgovornosti, ali su obveze solidarnosti država prvog ulaska nerazmjerno velike”, rekao je izvjestitelj za mišljenje o upravljanju azilom Dimitris Dimitriadis.

Panagiotis Gkofas, izvjestitelj za mišljenje o postupcima azila, izrazio je bojazan da će se predloženim uredbama u konačnici pod velikim teretom naći države članice na jugu Europe: „One će na kraju de facto biti prisiljene odbijati brojne zahtjeve za azil, čak i one koji ispunjavaju uvjete za dodjelu azila, kako bi izbjegle zadržavanje sve većeg broja ljudi u neljudskim uvjetima.”

„Neizbježna posljedica jest da uredbe neće biti moguće provoditi te se neće uspjeti postići željezni rezultati”, zaključio je. (ll)

Digitalne financije treba hitno regulirati, a Europska komisija u tome je na pravom putu. To je glavna poruka triju mišljenja EGSO-a usvojenih na plenarnom zasjedanju u veljači, kojima Odbor podržava najnovije prijedloge Komisije za reguliranje digitalnog financijskog sektora.

U mišljenju koje su sastavili Petru Sorin Dandea i Jörg Freiherr Frank von Fürstenwerth Odbor podržava prijedlog Komisije o strategiji za digitalne financije i ističe da ne smijemo bježati od rješavanja glavnih problema financijskog sektora EU-a koji su posljedica digitalizacije. Naime, digitalizacija donosi brojne prilike, ali i rizike koji se ne smiju zanemariti i iziskuju brzo djelovanje.

Na istoj valnoj dužini je i mišljenje čiji je autor Giuseppe Guerini. U njemu EGSO podržava dvije inicijative Komisije o tržištima kriptoimovine i o pilot-režimu za tržišne infrastrukture koje se temelje na tehnologiji decentraliziranog vođenja evidencije transakcija (DLT). U tom su području hitno potrebne mjere kojima će se urediti pitanja u vezi s tom tehnologijom koja je sve raširenija, ima sve više praktičnih primjena i koja se stalno i brzo mijenja.

Na kraju, u mišljenju koje je sastavio Antonio García del Riego Odbor daje potporu prijedlogu Komisije o digitalnoj operativnoj otpornosti (DORA) jer se njime želi dati pravna jasnoća odredbama koje se primjenjuju u slučaju rizika u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT), smanjiti regulatorna složenost, uspostaviti zajednički standardi za ublažavanje rizika za IKT i olakšati usklađeni pristup nadzoru. Osim toga, tim se prijedlogom nastoji pružiti pravna sigurnost i potrebne zaštitne mjere za financijska poduzeća i pružatelje usluga IKT-a. (mp)

Nacionalni planovi za oporavak i otpornost bili bi djelotvorniji i uspješniji kad bi se organizacije civilnog društva u njih uključile brže i opsežnije. To je ključna poruka rezolucije „Uključenost organiziranog civilnog društva u nacionalne planove za oporavak i otpornost – Što funkcionira, a što ne?“, usvojene na plenarnom zasjedanju EGSO-a u veljači i predstavljene tijekom rasprave s predsjednicom EGSO-a Christom Schweng i europskim povjerenikom za proračun i administraciju Johannesom Hahnom.

Predsjednica Schweng to je prokomentirala na sljedeći način: „Ova rezolucija, u kojoj se analizira široki spektar ekonomskih i društvenih aspekata, omogućava nam da jasno poručimo da je uključenost organiziranog civilnog društva od ključne važnosti. Želimo li istinski podržati oporavak od trenutačne krize i poštenu i pravednu zelenu i digitalnu tranziciju, planovi oporavka moraju ostvariti rezultate. Kao drugi korak, nakon što sredstva postanu operativna, članovi i članice EGSO-a u dobrom su položaju da procijene troši li se novac na djelotvoran način i dopire li do poduzeća, radnika i organizacija civilnog društva kojima je potreban.”

Povjerenik Hahn potvrdio je da pravila o tome postoje i da će Komisija nastaviti insistirati na uključivanju dionika u procese reformi: „Uredbom o Mehanizmu za oporavak i otpornost (RRF) potiču se široka savjetovanja, snažna interakcija i komunikacija s lokalnim i regionalnim vlastima u svim fazama provedbe. To će dovesti do osjećaja istinske odgovornosti za planove, što će olakšati njihovu uspješnu provedbu. Konkretno, države članice trebaju nas obavijestiti o tome u kojoj je mjeri vaš doprinos kao predstavnika civilnog društva u izradi planova uzet u obzir.”

Rezoluciju su sastavili članovi EGSO-a Gonçalo Lobo Xavier (Skupina poslodavaca), Javier Doz Orrit (Skupina radnika) i Luca Jahier (Skupina „Raznolikost Europe”), koji su koordinirali rad 27 tročlanih delegacija koje prate sudjelovanje organiziranog civilnog društva u izradi, provedbi i ocjenjivanju nacionalnih planova za oporavak i otpornost. (mp, na)

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) u općim crtama podržava zakonodavne prijedloge Komisije o učinkovitijem i pravednom oporezivanju i pozdravlja njihovu koordinaciju na globalnoj razini.

U mišljenju usvojenom na plenarnom zasjedanju 24. veljače EGSO daje punu potporu paketu mjera Europske komisije za pravedno i jednostavno oporezivanje. Izvjestitelj za mišljenje Krister Andersson kaže da bi te prijedloge trebalo uskladiti s globalnim raspravama koje se vode u OECD-u u vezi s uključivim okvirom za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti. „To je ključno kako bismo postigli globalni konsenzus i izbjegli jednostrane mjere“, objasnio je.

EGSO se slaže sa stavom da je pravedno i učinkovito oporezivanje još važnije nakon krize COVID-a 19. U svojem je mišljenju iznio viziju o ključnim temama, kao što su dobro porezno upravljanje u EU-u, borba protiv poreznih prijevara i utaje poreza, obveze u pogledu prijave poreza, obračun PDV-a na financijske usluge te pravila o porezima i zapošljavanju za digitalne platforme. EGSO među ostalim predlaže uspostavu europskog pakta za djelotvornu borbu protiv poreznih prijevara, utaje i izbjegavanja plaćanja poreza te pranja novca. (na)

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) usvojio je stajalište o gospodarskim prioritetima EU-a za 2021. godinu. EGSO pozdravlja korake koji su u strategiji poduzeti za suočavanje s izazovima pandemije bolesti COVID-19 u kontekstu europskog zelenog plana, ali izražava razočaranje zbog toga što se u strategiji koju predlaže Europska komisija posvećuje premalo pozornosti socijalnim pitanjima. Osim toga, EGSO upozorava na prerano postupno ukidanje mjera potpore i zalaže se za uspostavu novih fiskalnih pravila koja će odražavati društvene i gospodarske okolnosti nakon pandemije.

EGSO je razočaran zbog toga što se u gospodarskoj strategiji koju je predložila Komisija, koja je ove godine dopunjena smjernicama za provedbu Mehanizma za oporavak i otpornost, pridaje mala pozornost socijalnim pitanjima. Taj pristup, s jedne strane, neće dovesti do dosljedne i dugoočekivane provedbe europskog stupa socijalnih prava, a s druge će strane ugroziti pravednu tranziciju na zeleno i digitalno gospodarstvo. EGSO ističe da zelena i digitalna tranzicija ne smiju dovesti do daljnjeg povećanja siromaštva i socijalne isključenosti.

To je istaknuto i u jednom od zaključaka koje je EGSO 24. veljače usvojio u mišljenju „Godišnja strategija održivog rasta 2021.”

Izvjestitelj za mišljenje Krzysztof Balon rekao je: „Bit će ključno osigurati uravnoteženu raspodjelu koristi od gospodarskog oporavka, što će pridonijeti ne samo poboljšanju socijalne pravde nego i stabilizaciji potražnje kao preduvjetu za gospodarski oporavak.” (na)

Europska strategija Val obnove za Europu apsolutno je nužna i neophodna za Europsku uniju i njezine građane i građanke. U mišljenju Pierrea Jeana Coulona i Laurențiua Plosceanua usvojenom na plenarnom zasjedanju u veljači, EGSO podržava prijedlog Europske komisije o obnovi zgrada kao načina za „ozelenjivanje naših zgrada, otvaranje radnih mjesta i poboljšanje života”.

Stambene i druge zgrade diljem EU-a, na koje otpada 40 % ukupne potrošnje energije, moraju biti obuhvaćene valom obnove, inicijativom koju potiče Europska unija. Ta je strategija dio holističkog pristupa dugoročnom javnom ulaganju, održivom razvoju, zdravstvenoj zaštiti (uključujući uklanjanje azbesta tijekom renoviranja), zelenoj tranziciji i djelotvornoj provedbi europskog stupa socijalnih prava u pogledu održivog i cjenovno pristupačnog stanovanja.

Tijekom rasprave g. Coulon iznio je sljedeće opaske: „Strategijom za val obnove Europska unija nema što izgubiti – to je trostruka pobjeda za klimu, gospodarski oporavak stvaranjem radnih mjesta i borbu protiv pandemije i energetskog siromaštva promicanjem održivog stanovanja za sve, uključujući ‚ranjive’ skupine.“

G. Plosceanu je svoje izlaganje završio u istom tonu rekavši da „ova strategija mora Europsku uniju približiti građanima i mjestima u kojima žive, a Odbor će je podržati i aktivno joj doprinositi svojim promišljanjima i prijedlozima. Za početak će provesti odgovarajuću komunikacijsku kampanju o programima obnove koji su na snazi i načinima na koje im se može pristupiti.“ (mp)

Izjava o akcijskom planu za provedbu europskog stupa socijalnih prava, transparentnosti plaća i strategiji o pravima osoba s invaliditetom za razdoblje 2021. – 2030.

Radujemo se suradnji s Europskom komisijom na sljedećim trima značajnim inicijativama: komunikaciji o akcijskom planu za provedbu europskog stupa socijalnih prava, prijedlogu direktive za jačanje primjene načela jednake plaće za jednaki rad ili rad jednake vrijednosti za muškarce i žene kroz transparentnost plaća i mehanizme provedbe i strategiji o pravima osoba s invaliditetom za razdoblje 2021. – 2030.

U Europi nalazimo najravnopravnija društva u svijetu, najviše standarde u pogledu radnih uvjeta i široku socijalnu zaštitu. Jaka socijalna Europa temelj je blagostanja i dobrobiti naših građana kao i konkurentnog, otpornog, zelenog i digitalnog gospodarstva zasnovanog na kvalificiranoj i inovativnoj radnoj snazi.
Europski gospodarski i socijalni odbor s punom predanošću podržava institucije EU-a i države članice u trenutku kada svi, kako donositelji odluka tako i svi relevantni dionici, trebaju ujediniti svoje napore kako bi se Europa oporavila od pandemije i postala snažnija i otpornija u budućnosti. Istovremeno je potrebno u najvećoj mogućoj mjeri iskoristiti zelenu i digitalnu tranziciju, u kojoj nitko neće biti zapostavljen.
Europski gospodarski i socijalni odbor želi novim inicijativama Komisije pružiti znatan doprinos, u kojem će se odražavati zajednička stajališta članova i članica Odbora koji predstavljaju organizacije poslodavaca, radnika i drugih organizacija civilnog društva u svih 27 država članica EU-a. EGSO će pripremiti rezoluciju koja će biti usvojena na travanjskom plenarnom zasjedanju, kao doprinos socijalnom samitu koji će se održati u Portu u svibnju 2021. Odbor će također izraditi mišljenja o prijedlogu direktive o transparentnosti plaća i o strategiji o pravima osoba s invaliditetom.

Christa Schweng, predsjednica Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO) i
Laurenţiu Plosceanu, predsjednik Stručne skupine za zapošljavanje, socijalna pitanja i građanstvo (SOC)