EGSO info: Restorani i barovi zatvoreni su tijekom pandemije. Kako ta situacija utječe na proizvođače hrane, dobavljače, vlasnike restorana, kulturu hrane i potrošnju hrane? Koji je najbolji način da se ljudi vrate na posao?

Peter Schmidt, predsjednik stručne skupine NAT: Proizvođači hrane, prehrambena industrija i trgovci prehrambenim proizvodima pod pritiskom su čak i u uobičajenim vremenima. Svi očekuju danonoćnu opskrbu dostatnim količinama najkvalitetnije hrane.

Uz sve loše što je pandemija donijela dobro je to što se pokazalo da opskrba hranom u Europi dobro funkcionira i za vrijeme krize. Lanac opskrbe hranom vjerojatno je onaj koji je najbolje funkcionirao tijekom aktualne krize. Niti u jednom trenutku police s prehrambenim proizvodima u trgovinama diljem Europe nisu bile prazne.

Međutim, pandemija je ukazala na neke nedostatke kojima se prije njezina izbjanja nije pridavala pozornost. Želim ukratko istaknuti tri.

Jedan problem koji se brzo pojavio odnosi se na zapošljavanje radnika u žetvi, a drugi na strukturu mesne industrije.

U oba slučaja proizvodnja se oslanjala na jeftinu radnu snagu, većinom radnike iz istočnoeuropskih zemalja i migrante (ili državljane trećih zemalja), uz zlouporabu slobodnog kretanja radnika u Europi i golem pritisak na cijene poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.

Ograničenja putovanja i kretanja dovela su do poremećaja u tim lancima opskrbe. Istodobno su razotkriveni teški uvjeti u kojima su te osobe živjele i radile. Ti su uvjeti doveli i do lanaca zaraze i izbijanja lokalnih žarišta bolesti. To je u slučaju mesne industrije potaknulo njemačku vladu da usvoji propise za zaštitu radnika.

Treće područje lanca opskrbe hranom koje se nalazi u iznimno problematičnoj situaciji jest sektor hotelijerstva i ugostiteljstva i općenito turistički sektor.

U većini su država ugostiteljska poduzeća zatvorena zbog zabrana poslovanja i kretanja, ograničenja putovanja i prisilnog zatvaranja u cijelom sektoru. Tisuće poduzeća bore se za opstanak ili su pred propašću.

Milijuni radnika su na dopustu ili na programima zadržavanja zaposlenika, ili su izgubili posao. Mnoga hotelska poduzeća počela su s restrukturiranjem i otpuštanjem radnika. Budućnost sektora je neizvjesna, a oporavak će vjerojatno biti dug i težak.

Potrebno je što je prije moguće učiniti sljedeće:

• osigurati brzo usvajanje i provedbu europskog plana oporavka: poduzeća i radnici ne mogu više čekati;
• ugostiteljstvo i turizam staviti u središte nacionalnih planova za oporavak i otpornost, socijalne partnere uključiti u napore za zadržavanje što više radnih mjesta, sektoru pružiti gospodarsku podršku i težiti brzom, ali sigurnom i koordiniranom oporavku i popuštanju mjera ograničenja putovanja;
• sve hitne mjere, kao što su programi skraćenog radnog vremena, produljiti barem do rujna 2021. i osigurati pravedne naknade za sve radnike, uključujući sezonske i privremene radnike;
• povisiti plaćanja kratkoročnih naknada za 100 %;
• osigurati pravilnu provedbu i izvršenje primjenjivog zakonodavstva EU-a koje se odnosi na prekogranične i sezonske radnike, osobito prava na jednaku plaću za jednaki rad na istom radnom mjestu, također pomoću usklađenih i zajedničkih nacionalnih i prekograničnih inspekcija rada;
• promicati novi model održivog turizma pomoću europskog zelenog plana i strategije „od polja do stola”.

Sve financijske potpore, poput državnih potpora, zajmova ili oslobođenja od poreza, trebalo bi dodjeljivati samo poduzećima koja:

• čuvaju radna mjesta / otvaraju pristojna radna mjesta, poštuju prava radnika i kolektivne ugovore;
• nisu registrirana u poreznim oazama i uvijek plaćaju pošteni udio poreza i socijalne doprinose;
• su pristala tijekom krize obustaviti isplatu dividendi te otkup dionica i dioničkih opcija.