Jayant Narayan iz Svjetskog gospodarskog foruma skrenuo je pozornost na te brojke tijekom rasprave o umjetnoj inteligenciji održanoj na srpanjskom plenarnom zasjedanju Europskog gospodarskog i socijalnog odbora. Pritom je izjavio da u cilju konkurentnosti Europa mora ulagati u srednjoročne i dugoročne mjere za stvaranje ekosustava povoljnog za umjetnu inteligenciju.

Na zadnjem plenarnom zasjedanju EGSO-a prije ljetne stanke održana je i rasprava o temi „Umjetna inteligencija i stvarne vrijednosti: naša digitalna budućnost“, u kojoj je sudjelovao Jayant Narayan, voditelj projekta Savez za globalno djelovanje u području umjetne inteligencije Svjetskog gospodarskog foruma.

Osvrnuvši se na izazove s kojima se suočavaju MSP-ovi koji žele uvesti umjetnu inteligenciju, Jayant Narayan istaknuo je činjenicu da se počinju javljati nova rješenja poput umjetne inteligencije za koju nije potrebno kodiranje, koja poduzećima i pojedincima omogućuju da koriste umjetnu inteligenciju iako ne zapošljavaju stručnjake obučene za rad s podacima, ali da to nije univerzalno rješenje. U srednjoročnom i dugoročnom razdoblju potrebno je poticati MSP-ove na razvijanje lokalnih i internih kapacitete potrebnih za uvođenje umjetne inteligencije. Pritom su važni ključni aspekti kao što su vještine, koje se, u slučaju umjetne inteligencije i podatkovne znanosti, ne mogu razviti preko noći. Financiranje i potpora inovacijama u tome imaju ključnu ulogu.

Na pitanje zašto Europa zaostaje za SAD-om i Kinom, Narayan je odgovorio da za to postoje brojni razlozi, ali da glavnu ulogu ima potpora i financiranje od strane vlade – od stvaranja Silicijske doline do nedavnog usvajanja Zakona o inovacijama i konkurenciji, koji su podržale obje stranke u američkom Kongresu i kojim se odobrava izdvajanje 250 milijardi USD za potrebe financiranja tehnologije i inovacija.

„Takva financijska sredstva mogu stvoriti tržište na kojem će naposljetku sudjelovati i većina vrhunskih istraživača i stručnjaka za podatke. Povrh toga, to nije kratkoročno rješenje, već više srednjoročna ili dugoročna perspektiva uspostavljanja ekosustava u kojem ne samo da stvarate lokalnu vrijednost već i imate vodeću ulogu.” Narayan je naveo podatak iz novijih studija koje pokazuju da 18 % vrhunskih svjetskih znanstvenika u području umjetne inteligencije dolazi iz Europe, ali da ih samo 10 % radi u Europi.

Usto se osvrnuo i na odnos umjetne inteligencije i civilnog društva te na pitanje služi li umjetna inteligencija doista interesu svih građana ili samo određenih skupina.

Navodeći studije koje pokazuju da je Amazon u zadnje vrijeme ostvario 30 do 40 % svojih prihoda na temelju preporuka koje potrošačima daje umjetna inteligencija, Narayan je naglasio da je umjetna inteligencija doista sveprisutna i da su baš zbog toga nužni otpornost, objašnjivost, povjerenje i transparentnost. U pogledu objašnjivosti i sigurnosti ostvaruje se napredak, ali do njega dolazi zahvaljujući najsuvremenijim rješenjima i ne može se očekivati da im svi imaju pristup.

Dodao je da ne nedostaje načela, već da je glavno pitanje primjenjuju li se ona u praksi i štite li se interesi civilnog društva. Narayan predviđa da će do napretka u primjeni doći zahvaljujući kombinaciji regulacije javnog sektora i okvira u predmetnoj industriji. Situacija će se razvijati kroz dijalog između predmetnog sektora i regulatora i moguće je da će u određenom trenutku industrija početi poduzimati mjere čak i na dobrovoljnoj osnovi.