EGSO info

Jayant Narayan iz Svjetskog gospodarskog foruma skrenuo je pozornost na te brojke tijekom rasprave o umjetnoj inteligenciji održanoj na srpanjskom plenarnom zasjedanju Europskog gospodarskog i socijalnog odbora. Pritom je izjavio da u cilju konkurentnosti Europa mora ulagati u srednjoročne i dugoročne mjere za stvaranje ekosustava povoljnog za umjetnu inteligenciju.

Na zadnjem plenarnom zasjedanju EGSO-a prije ljetne stanke održana je i rasprava o temi „Umjetna inteligencija i stvarne vrijednosti: naša digitalna budućnost“, u kojoj je sudjelovao Jayant Narayan, voditelj projekta Savez za globalno djelovanje u području umjetne inteligencije Svjetskog gospodarskog foruma.

Osvrnuvši se na izazove s kojima se suočavaju MSP-ovi koji žele uvesti umjetnu inteligenciju, Jayant Narayan istaknuo je činjenicu da se počinju javljati nova rješenja poput umjetne inteligencije za koju nije potrebno kodiranje, koja poduzećima i pojedincima omogućuju da koriste umjetnu inteligenciju iako ne zapošljavaju stručnjake obučene za rad s podacima, ali da to nije univerzalno rješenje. U srednjoročnom i dugoročnom razdoblju potrebno je poticati MSP-ove na razvijanje lokalnih i internih kapacitete potrebnih za uvođenje umjetne inteligencije. Pritom su važni ključni aspekti kao što su vještine, koje se, u slučaju umjetne inteligencije i podatkovne znanosti, ne mogu razviti preko noći. Financiranje i potpora inovacijama u tome imaju ključnu ulogu.

Na pitanje zašto Europa zaostaje za SAD-om i Kinom, Narayan je odgovorio da za to postoje brojni razlozi, ali da glavnu ulogu ima potpora i financiranje od strane vlade – od stvaranja Silicijske doline do nedavnog usvajanja Zakona o inovacijama i konkurenciji, koji su podržale obje stranke u američkom Kongresu i kojim se odobrava izdvajanje 250 milijardi USD za potrebe financiranja tehnologije i inovacija.

„Takva financijska sredstva mogu stvoriti tržište na kojem će naposljetku sudjelovati i većina vrhunskih istraživača i stručnjaka za podatke. Povrh toga, to nije kratkoročno rješenje, već više srednjoročna ili dugoročna perspektiva uspostavljanja ekosustava u kojem ne samo da stvarate lokalnu vrijednost već i imate vodeću ulogu.” Narayan je naveo podatak iz novijih studija koje pokazuju da 18 % vrhunskih svjetskih znanstvenika u području umjetne inteligencije dolazi iz Europe, ali da ih samo 10 % radi u Europi.

Usto se osvrnuo i na odnos umjetne inteligencije i civilnog društva te na pitanje služi li umjetna inteligencija doista interesu svih građana ili samo određenih skupina.

Navodeći studije koje pokazuju da je Amazon u zadnje vrijeme ostvario 30 do 40 % svojih prihoda na temelju preporuka koje potrošačima daje umjetna inteligencija, Narayan je naglasio da je umjetna inteligencija doista sveprisutna i da su baš zbog toga nužni otpornost, objašnjivost, povjerenje i transparentnost. U pogledu objašnjivosti i sigurnosti ostvaruje se napredak, ali do njega dolazi zahvaljujući najsuvremenijim rješenjima i ne može se očekivati da im svi imaju pristup.

Dodao je da ne nedostaje načela, već da je glavno pitanje primjenjuju li se ona u praksi i štite li se interesi civilnog društva. Narayan predviđa da će do napretka u primjeni doći zahvaljujući kombinaciji regulacije javnog sektora i okvira u predmetnoj industriji. Situacija će se razvijati kroz dijalog između predmetnog sektora i regulatora i moguće je da će u određenom trenutku industrija početi poduzimati mjere čak i na dobrovoljnoj osnovi.

U mišljenju EGSO-a o strukturiranom angažmanu mladih u području klime i održivosti u postupku donošenja odluka EU-a predložena je uspostava okruglog stola za mlade o klimi i održivosti, čiji bi domaćin bio EGSO u suradnji s Europskom komisijom, Europskim parlamentom i organizacijama mladih.

Komisija je pozdravila inicijativu kao korisno sredstvo za jačanje savjetodavne uloge EGSO-a i kao priliku da mladi naraštaji iznesu svoja gledišta o europskom zelenom planu. Prvi sastanak, u kojem je sudjelovalo 11 predstavnika i predstavnica mladih, održan je 13. srpnja 2021., a prisustvovao mu je i izvršni potpredsjednik Komisije Frans Timmermans.

„Zahvaljujući vama stanovnici EU-a više su osviješteni o nužnosti hitnog djelovanja. Svi moramo zasukati rukave znajući da to ne radimo za sebe, već za dobrobit budućih generacija. Neki od vas možda smatraju da ne činimo dovoljno, ali obećavam vam da dajem sve od sebe i nadam se da ćemo uspjeti pronaći zajednički jezik u ovoj borbi za dobru stvar”, naglasio je potpredsjednik Timmermans.

Na sastanku su predstavnici mladih Fransu Timmermansu uručili dokument, koji su pokrenuli koalicija Generation Climate Europe i Europski forum mladih, s konkretnim prijedlozima za gospodarski sustav EU-a, koji obuhvaćaju i pokazatelje napretka EU-a i način na koji EU upravlja prirodnim resursima.

Cillian Lohan, potpredsjednik EGSO-a, zaključio je: „Radi se o prilici koja se pojavljuje jednom u generaciji da ispravimo sistemske nejednakosti i počnemo napuštati neodržive prakse. Međutim, mladima je potrebna potpora. Ekosustav aktivizma treba poticati, njegovati i dati mu istinski prostor na političkoj pozornici EU-a. Prostori za dijalog imaju vrijednost samo ako ih prati djelovanje. Krenimo u akciju!” (mr)

Ekonomsko blagostanje, briga za okoliš i dobrobit ljudi mogu i moraju ići ruku pod ruku. To je bila ključna poruka predsjednice EGSO-a Christe Schweng tijekom rasprave „Ekonomija za sve nakon pandemije COVID-a – Ususret ekonomiji dobrobiti?“ održane na plenarnom zasjedanju EGSO-a 7. srpnja 2021.

Gđa Schweng napomenula je kako je jasno da ćemo u budućnosti morati razmatrati i vrednovati aspekte koji nadilaze BDP. „Aspekti koji su doista važni jesu zdravlje, priroda, obrazovanje, sposobnost inoviranja i naše zajednice“, poručila je.

U vezi s „kombiniranjem ideje blagostanja s mogućnošću društvenog napretka na globalnoj razini“, što počiva na ciljevima održivog razvoja do 2030., gđa Schweng je izjavila: „Krajnje je vrijeme da EU poradi na sveobuhvatnoj strategiji. EGSO je spreman pridonijeti razmatranju temelja postpandemijske ekonomije koja će koristiti svima i obuhvaćati nove pokazatelje ekonomske uspješnosti i socijalnog napretka koji mogu pružiti sveobuhvatnu sliku dobrobiti stanovništva.“

Peter Schmidt, predsjednik Stručne skupine za poljoprivredu, ruralni razvoj i okoliš (NAT) i izvjestitelj za mišljenje EGSO-a Održivo gospodarstvo kakvo trebamo, istaknuo je da se ekonomija dobrobiti temelji na pružanju usluga ljudima i da EU mora iskoristiti mogućnost koja proizlazi iz pandemije da razmisli o našim slabim točkama i iznese prijedloge. (mp)

Strategija financiranja koja dobro funkcionira ključna je za prikupljanje sredstava na međunarodnim tržištima kapitala potrebnih za oporavak Europske unije. U mišljenju koje je sastavila Judith Vorbach i koje je usvojeno na plenarnom zasjedanju u srpnju, Odbor naglašava da je za neometanu provedbu instrumenta NextGenerationEU potrebno stabilno i održivo financiranje, u kombinaciji s dobrim upravljanjem rizicima i niskim troškovima zaduživanja.

Tijekom rasprave gđa Vorbach je poručila: „Zaduživanje u okviru instrumenta NextGenerationEU mora se provoditi uz demokratski nadzor, legitimnost i transparentnost. Djelotvorna strategija financiranja koja počiva na stabilnom i održivom financiranju, solidnom upravljanju rizicima te visokoj kreditnoj sposobnosti i niskim troškovima zaduživanja u interesu je javnosti, a osobito u interesu civilnog društva, koje u konačnici snosi tržišne rizike.“

EGSO pozdravlja odluku Europske komisije da ojača vlastite kompetencije i ljudske resurse radi upravljanja financiranjem u okviru instrumenta NextGenerationEU. S obzirom na velik interes javnosti za stabilno financiranje, važno je da strategijom izravno upravlja Komisija i da ne dođe do eksternalizacije. EGSO poziva da se pri imenovanju osoblja za tu zadaću vodi računa o rodnoj ravnoteži.

Odbor također poziva na osnivanje savjetodavnog odbora u kojem bi bili zastupljeni Komisija, Europski parlament, Vijeće, socijalni partneri i organizirano civilno društvo. (mp)

U najnovijim inicijativama Komisije o pravima djece europski i nacionalni tvorci politika pozivaju se da rade na općem dobru sve djece koja odrastaju u EU-u. Riječ je o dvjema inicijativama koje su ambiciozne i smione u načinu na koji se nastoji osigurati da baš sva djeca vode život u kojem ne nailaze na diskriminaciju i EGSO ih stoga podržava.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) podržao je strategiju EU-a o pravima djeteta i Prijedlog preporuke Vijeća o uspostavi pravno obvezujućeg jamstva EU-a za djecu. EGSO vjeruje da će se provedbom tih inicijativa poduprijeti napori koji se na europskoj i nacionalnoj razini ulažu u promicanje dobrobiti djece i smanjenje siromaštva djece.

U mišljenju o europskom jamstvu za djecu, usvojenom na srpanjskom plenarnom zasjedanju, EGSO naglašava da je za borbu protiv siromaštva djece, diskriminacije, oskudice i društvene isključenosti potreban koordiniran pristup na europskoj razini koji obuhvaća cijelo društvo i kojim se osigurava da se prava djece uključuju u razne politike i da te politike imaju pozitivan i dugotrajan učinak na zdravlje i dobrobit djece.

„Činjenica da jedna četvrtina djece u EU-u odrasta pod prijetnjom siromaštva neprihvatljiva je. Potrebne su nam čvrste politike i pravni okviri kako bismo prekinuli često međugeneracijski ciklus prikraćenosti i preokrenuli taj trend. Moramo imati ambiciozan cilj da se do 2030. godine siromaštva oslobode sva djeca, a ne samo pet milijuna njih, što je trenutačno cilj europskog stupa socijalnih prava u području siromaštva“, izjavila je izvjestiteljica za to mišljenje Kinga Joó.

„Svi segmenti društva moraju obraćati pozornost na djecu. Jačanje prava djece trebalo bi biti prioritet EU-a. Za to nam je potrebna uključiva, transverzalna i intersekcijska strategija, istinska politika koja se temelji na pravednosti, kako bi se osigurale jednake mogućnosti i uključenost za svu djecu, bez obzira na okolnosti u kojima žive”, izjavila je suizvjestiteljica Maria del Carmen Barrera Chamorro.

Prema podacima Eurostata za 2019. godinu, 18 milijuna djece (odnosno 22,2 %) u EU-u prijetilo je siromaštvo i socijalna isključenost. EGSO smatra da je digitalno i energetsko siromaštvo također štetno za djecu te da bi i taj problem trebalo rješavati u okviru Jamstva za djecu. Oko 5,4 % djece školske dobi u Europi živi u kućanstvima u kojima nema računala i internetske veze. Otprilike 25 % Europljana živi u energetski siromašnim kućanstvima, što također utječe na kvalitetu života i zdravlja djece.

Kako bi se djeca u Europi izbavila iz siromaštva, EGSO preporučuje da sve države članice izdvoje barem 5 % sredstava iz fonda ESF+ za tu svrhu. U skladu s novom uredbom, taj udio moraju izdvajati samo one države članice u kojima je siromaštvo djece veće od prosjeka EU-a, koji iznosi 23,4 %. Dosad je to učinilo samo 11 zemalja. (ll)

Građani i građanke trebali bi imati pravo na lokalne tarife za korištenje mobilnih telefona posvuda u EU-u, ustvrdio je Europski gospodarski i socijalni odbor u nedavno usvojenom mišljenju o predloženim velikim izmjenama pravila EU-a o roamingu.

Jedinstvena tarifna zona područje je u kojem se svim korisnicima koji imaju telefonsku pretplatu u Europi nude pozivi i korištenje podataka po lokalnoj tarifi, uz jednaku brzinu i pristup infrastrukturi bez obzira na to iz koje se zemlje ili u koju se zemlju upućuje poziv. EGSO smatra da je to cilj kojem bi trebao težiti EU prilikom regulacije usluga roaminga.

EGSO pozdravlja reviziju propisa o roamingu koju je predložila Europska komisija i njezine ciljeve kao korak u pravom smjeru, ali smatra da treba postaviti ambiciozniji cilj.

„Prijedlog Komisije počiva na zamisli da usluge roaminga treba pružati po jednakim uvjetima kao i u matičnoj zemlji, bez ikakvog ograničenja na pristup. To je dobar prijedlog“, izjavio je Christophe Lefèvre, izvjestitelj za mišljenje EGSO-a usvojeno na srpanjskom plenarnom zasjedanju. „Međutim, mi vjerujemo da bismo trebali ići dalje od uvjeta i osigurati da građani i građanke Europe ne moraju plaćati više za svoju mobilnu komunikaciju kad borave izvan svoje matične zemlje.“

EGSO usto ističe da nije dovoljno odrediti da matični operator ne bi smio pružati slabiju kvalitetu usluge roaminga kad je slična kvaliteta ili brzina dostupna na mreži druge države članice. To znači da, primjerice, ako potrošač u matičnoj zemlji raspolaže 4G vezom, ne bi trebao biti prisiljen koristiti 3G u roamingu ako je 4G dostupan u zemlji u koju putuje.

Problem je djelomično i u lošoj lokalnoj infrastrukturi, zbog čega bi EU također trebao biti spreman ulagati u infrastrukturu kako bi popunio postojeće rupe i osigurao da nema „bijelih“ točaka, odnosno regija u kojima je pokrivenost širokopojasnom mrežom neadekvatna. Mnoge od tih regija nalaze se u ruralnim područjima, a taj nedostatak odvraća od doseljenja potencijalne stanovnike i poduzeća.

Povrh toga, EGSO insistira na potrebi da se potrošačima šalje više upozorenja kako bi ih se zaštitilo od neugodnih iznenađenja kad zaprime račun. Kada se potrošač približi ograničenju iz svoje pretplate, operator bi trebao opetovano slati upozorenja svaki put kada potrošač ponovno potroši količinu iz prvog upozorenja, naročito tijekom istog poziva ili iste sesije uporabe podataka.

Naposljetku, EGSO skreće pozornost na izuzetnu važnost pitanja pravedne uporabe. Iako se u svim ugovorima o mobilnoj komunikaciji spominje pravedna uporaba u vezi s roamingom, EGSO izražava žaljenje zbog toga što taj pojam u Uredbi nije definiran. Zbog pandemije COVID-a 19 ljudi se u velikoj mjeri oslanjaju na upotrebu interneta, a pojam pravedne uporabe dobio je novo značenje. Zamislite što to znači za studente programa Erasmus koji pohađaju nastavu u inozemstvu i prate predavanja na Teamsu, Zoomu ili nekoj drugoj platformi, navodi EGSO. Za to je potrebno mnogo podataka i oni će brzo doseći svoju mjesečnu gornju granicu. Bilo bi pravedno da osobe u takvoj situaciji imaju istu gornju granicu u zemlji u kojoj privremeno borave kao i u svojoj matičnoj zemlji. (dm)

Nova trgovinska strategija koju je pokrenula Komisija donosi načela sudjelovanja kojima će se EU-u pružiti potpora u postizanju ciljeva unutarnje i vanjske politike. Osim toga, modernizacija Svjetske trgovinske organizacije (WTO) bit će ključna za ostvarivanje rezultata za buduće generacije.

„Moramo zauzeti jasan pristup i biti otvoreni i odlučni kako bismo poboljšali angažman dionika u trgovinskoj politici jer se diskurs o međunarodnoj politici mijenja”, rekao je Timo Vuori, izvjestitelj EGSO-a za mišljenje o reviziji trgovinske politike.

Vrijeme je da Europa prestane biti naivna i postane odlučnija u jednostranoj obrani vrijednosti EU-a i njegovih trgovinskih obveza. Ako WTO ne može djelovati ili dati rezultate, EU bi trebao imati mogućnost iskoristiti niz sporazuma o slobodnoj trgovini koji odražavaju europska načela i međunarodne standarde koje u području međunarodne trgovine dijeli s vodećim gospodarstvima i s onima u usponu.

Kako je naveo Christophe Quarez, suizvjestitelj za mišljenje: „Sve treba staviti u kontekst multilateralizma i reforme WTO-a.”

EGSO se slaže s time da je modernizacija WTO-a glavni prioritet. EU stoga mora preuzeti vodeću ulogu u ambicioznoj reformi WTO-a i razbijati tabue o društvenim i klimatskim aspektima trgovine.

Trgovinska politika u službi građana

EGSO pozdravlja trgovinski program, koji daje odgovor na neka pitanja dionika. Međutim, u njemu se ne razmatraju načini poboljšanja sudjelovanja civilnog društva.

Odbor naglašava potrebu za kontinuiranom suradnjom s civilnim društvom na nacionalnoj razini i razini EU-a kako bi se osiguralo da trgovinska politika bude dodana vrijednost u našem svakodnevnom životu.

Civilno društvo mora postati aktivni partner u trgovinskoj politici, od oblikovanja do praćenja trgovinskih instrumenata i sporazuma.

EGSO snažno podupire EU u preuzimanju aktivne uloge u oblikovanju globalnih pravila radi održivije i pravednije trgovine koja će prosperitet i sigurnost donijeti ne samo poslovnim partnerima nego i zemljama i njihovu stanovništvu. (at)

Prvi sastanak argentinskog Gospodarskog i socijalnog vijeća i EGSO-a, koji je organizirala stručna skupina REX, vodili su predsjednica EGSO-a Christa Schweng i predsjednik Argentinskog gospodarskog i socijalnog vijeća Gustavo Beliz.

U uvodnom izlaganju predsjednik argentinskog Vijeća Gustavo Beliz sumirao je prvih sto dana rada tog novoosnovanog tijela sljedećim riječima:

„Naše vijeće okuplja osobe koje imaju izrazito različite stavove, pa i one ideološke, vrlo različita životna iskustva i raznolikog su socijalnog porijekla. Ta je raznolikost najveće bogatstvo Vijeća. U prvih sto dana pokazali smo veliko poštovanje i vrlo smo predani svojem radu. Htjeli bismo nastaviti u tom duhu i u suradnji s EGSO-om, pa smo vrlo zadovoljni zbog ove prilike.“

Predsjednica EGSO-a Christa Schweng čestitala je Argentini na osnivanju institucije koja organizacijama civilnog društva omogućuje da iznose svoje stavove i prijedloge politika. „Izuzetno smo zadovoljni što je Argentina osnovala gospodarsko i socijalno vijeće koje će se baviti ključnim pitanjima kao što su socijalna uključenost, okoliš i klimatske promjene, svijet rada, inovativna demokracija i sigurnost opskrbe hranom. Argentina je zemlja s kojom dijelimo mnoge vrijednosti i interese, uključujući uvažavanje vrijednosti sudjelovanja civilnog društva.“

Više od 90 članova i članica, koji predstavljaju razne sektore u ta dva vijeća, prisustvovalo je sastanku i sudjelovalo u živoj raspravi o širokom nizu tema i strategija. Raspravljalo se o prioritetima za oporavak nakon COVID-a 19, europskom zelenom planu, obrazovanju i radnim mjestima budućnosti, kao i o utjecaju novih tehnologija na tržište rada.

Obje su organizacije istaknule važnost gospodarskih i socijalnih vijeća u stvaranju konsenzusa i iznalaženju rješenja za socijalna pitanja i pristupa rješavanju tih pitanja zasnovanog na načelima participativne demokracije. (at)

Stvaranje partnerstava za privlačenje talenata sa zemljama podrijetla i tranzitnim zemljama jedna je od ključnih politika za rješavanje pitanja migracija. Europa mora preusmjeriti fokus vanjske dimenzije migracijske politike i uklopiti je u širi geopolitički i geoekonomski program koji će zauzimati mjesto koje mu priliči među ostalim politikama.

„Danas govorimo o dodirnim točkama geopolitike s migracijama. Sljedeći veliki val migranata u Europu dolazit će iz Afrike“, istaknuo je predsjednik stručne skupine REX Dimitris Dimitriadis na sastanku održanom u srpnju 2021.