Na prosinačkom plenarnom zasjedanju EGSO je raspravljao o pitanjima koja utječu na mlade na tržištu rada. Ta je rasprava obilježila kraj Europske godine mladih 2022. i početak Europske godine vještina 2023. Odbor se zalagao za dugoročnu strategiju za angažman mladih i preporučio da europske godine budu više od prilika za promotivne aktivnosti i da rezultiraju jasnim planovima.

Nakon pandemije COVID-a 19 u prvi plan dolaze potrebe tržišta rada koje se mijenjaju, sa svim prilikama i rizicima koje podrazumijevaju, naglasila je predsjednica EGSO-a Christa Schweng, koja je otvorila raspravu. „Tijekom Europske godine vještina EGSO će se i dalje usredotočivati na potrebe mladih i izazove s kojima se oni suočavaju u svijetu koji se mijenja velikom brzinom.”

Nicolas Schmit, europski povjerenik za zapošljavanje i socijalna prava, iznio je svoju viziju za Europu: „Bolji izgledi za mlade, što podrazumijeva da ćemo se pobrinuti za njihovu sigurnosti i odgovoriti na njihove želje u pogledu kvalitetnih radnih mjesta i stabilnog i uključivog društvenog života.”

U rezoluciji usvojenoj na tom plenarnom zasjedanju EGSO je također pozvao institucije EU-a i nacionalne vlade da ojačaju sudjelovanje mladih u donošenju odluka i provode predloženu ocjenu učinka EU-a iz perspektive mladih. Katrĩna Leitāne, predsjednica EGSO-ove Koordinacijske skupine za Europsku godinu mladih, rekla je da je važno zajamčiti „konkretnu i dugotrajnu ostavštinu Europske godine mladih i osigurati da se pri donošenju odluka koje će utjecati na budućnost mladih čuje njihov glas”.

Odbor je u okviru priprema za 2023. objavio mišljenje o Europskoj godini vještina, u kojemu je iznio bojazni zbog njezina prenatrpanog programa i prioriteta. Izvjestiteljica Tatjana Babrauskienė izjavila je: „Sve aktivnosti u okviru Europske godine vještina moraju biti usmjerene na najbolji mogući napredak u svim poljima obrazovanje i osposobljavanja, a među ‘odgovarajuće vještine’ koje će se promicati moraju se uvrstiti i socijalne i transverzalne vještine.”

Osim toga, u mišljenju se Komisija potiče da se izbjeglicama i tražiteljima azila osigura priznavanje stečenih vještina i kompetencija te da im se ponudi naukovanje, prekvalifikacija i usavršavanje kako bi se integrirali u tržište rada. „Potrebno je posvetiti posebnu pozornost našim ukrajinskim prijateljima. Želimo poticati snažnu mladu ukrajinsku generaciju, a ne stvoriti novu izgubljenu generaciju u Ukrajini, čemu se nada ruski režim”, zaključio je povjerenik Schmit. (gb)