EGSO info

Na prosinačkom plenarnom zasjedanju EGSO je raspravljao o pitanjima koja utječu na mlade na tržištu rada. Ta je rasprava obilježila kraj Europske godine mladih 2022. i početak Europske godine vještina 2023. Odbor se zalagao za dugoročnu strategiju za angažman mladih i preporučio da europske godine budu više od prilika za promotivne aktivnosti i da rezultiraju jasnim planovima.

Nakon pandemije COVID-a 19 u prvi plan dolaze potrebe tržišta rada koje se mijenjaju, sa svim prilikama i rizicima koje podrazumijevaju, naglasila je predsjednica EGSO-a Christa Schweng, koja je otvorila raspravu. „Tijekom Europske godine vještina EGSO će se i dalje usredotočivati na potrebe mladih i izazove s kojima se oni suočavaju u svijetu koji se mijenja velikom brzinom.”

Nicolas Schmit, europski povjerenik za zapošljavanje i socijalna prava, iznio je svoju viziju za Europu: „Bolji izgledi za mlade, što podrazumijeva da ćemo se pobrinuti za njihovu sigurnosti i odgovoriti na njihove želje u pogledu kvalitetnih radnih mjesta i stabilnog i uključivog društvenog života.”

U rezoluciji usvojenoj na tom plenarnom zasjedanju EGSO je također pozvao institucije EU-a i nacionalne vlade da ojačaju sudjelovanje mladih u donošenju odluka i provode predloženu ocjenu učinka EU-a iz perspektive mladih. Katrĩna Leitāne, predsjednica EGSO-ove Koordinacijske skupine za Europsku godinu mladih, rekla je da je važno zajamčiti „konkretnu i dugotrajnu ostavštinu Europske godine mladih i osigurati da se pri donošenju odluka koje će utjecati na budućnost mladih čuje njihov glas”.

Odbor je u okviru priprema za 2023. objavio mišljenje o Europskoj godini vještina, u kojemu je iznio bojazni zbog njezina prenatrpanog programa i prioriteta. Izvjestiteljica Tatjana Babrauskienė izjavila je: „Sve aktivnosti u okviru Europske godine vještina moraju biti usmjerene na najbolji mogući napredak u svim poljima obrazovanje i osposobljavanja, a među ‘odgovarajuće vještine’ koje će se promicati moraju se uvrstiti i socijalne i transverzalne vještine.”

Osim toga, u mišljenju se Komisija potiče da se izbjeglicama i tražiteljima azila osigura priznavanje stečenih vještina i kompetencija te da im se ponudi naukovanje, prekvalifikacija i usavršavanje kako bi se integrirali u tržište rada. „Potrebno je posvetiti posebnu pozornost našim ukrajinskim prijateljima. Želimo poticati snažnu mladu ukrajinsku generaciju, a ne stvoriti novu izgubljenu generaciju u Ukrajini, čemu se nada ruski režim”, zaključio je povjerenik Schmit. (gb)

EGSO je na plenarnom zasjedanju u prosincu raspravljao o ulozi financiranja i politika javnog oporavka u promicanju rodne ravnopravnosti i ekonomskog osnaživanja žena u EU-u. Rasprava se vodila u povodu usvajanja dvaju mišljenja, od kojih se jedno odnosi na rodno utemeljen pristup proračunskom planiranju i ulaganjima, a drugo na to kako države članice mogu poboljšati učinak koje izravne i neizravne mjere predložene u okviru njihovih planova za oporavak i otpornost imaju na rodnu ravnopravnost.

U Europi smo još uvijek daleko od postizanja stvarne rodne ravnopravnosti, osobito kad je riječ o ekonomskom osnaživanju i pristupu poduzetničkom kapitalu i ulaganjima. „Ne možemo si priuštiti zanemarivanje potencijala žena u oporavku nakon pandemije. Rodno osviještena politika mora postati stvarnost u nacionalnim planovima za oporavak, kao i u makroekonomskoj politici i globalnom razvoju”, rekla je predsjednica EGSO-a Christa Schweng otvarajući raspravu.

Maria Nikolopoulou, izvjestiteljica za mišljenje EGSO-a „Rodno osviještena ulaganja u nacionalnim planovima za oporavak i otpornost”, dodala je: „Rodna ravnopravnost nije tema važna samo za žene: od nje svi imaju koristi. Sudjelovanje kako žena i muškaraca tako i organizacija civilnog društva ključno je za utvrđivanje područja prema kojima treba usmjeriti sredstva pri donošenju proračuna.”

Ody Neisingh, izvjestiteljica za mišljenje EGSO-a „Ulaganje s rodnom dimenzijom”, ustvrdila je: „Politike EU-a još uvijek se ne bave dovoljno financijskom dimenzijom rodne ravnopravnosti. Iako rodno osviještena ulaganja i donošenje rodno osjetljivog proračuna među kreatorima politika uzimaju maha, još uvijek nema dovoljno sustavne usredotočenosti.”

Napokon, Cinzia del Rio, suizvjestiteljica za mišljenje o rodno osviještenim ulaganjima, govoreći o rodno osviještenim mjerama u planovima za oporavak i otpornost zaključila je: „Pri provedbi planova za oporavak i otpornost prednost bi trebalo dati jačanju izravnih i neizravnih mjera na području rodne ravnopravnosti. Za to su potrebne ciljane javne politike te jasni i održivi kanali ulaganja sa srednjoročnim i dugoročnim planiranjem resursa.” (tk)

Globalna kriza cijena hrane pogoršana je ratom u Ukrajini, ali je zapravo posljedica više strukturnih i sistemskih problema na tržištu robe, koji dovode do gladi i ugrožavaju izvore zarade, istaknuo je EGSO u samoinicijativnom mišljenju usvojenom 14. prosinca.

Poticana sukobima, klimatskim šokovima i COVID-om 19, kriza cijena hrane eskalira jer zbog rata u Ukrajini rastu cijene hrane, goriva i gnojiva. U kontekstu sve veće prehrambene nesigurnosti u cijelom svijetu, indeks cijena hrane je 2022. dostigao rekordnu visinu.

Međutim, opseg i razmjer trenutačne volatilnosti cijena mogu se samo djelomično objasniti tržišnim osnovama. Jedan od temeljnih problema je netransparentnost i disfunkcionalnost tržišta žitarica.

„S hranom se ne igra, govorila je moja baka. No, mnogi danas zaboravljaju stvarnu vrijednost hrane i kockaju se njome”, rekao je izvjestitelj za mišljenje Peter Schmidt, predsjednik Stručne skupine EGSO-a za poljoprivredu, ruralni razvoj i okoliš. „Jasno pokazujemo da postojeće tržište robe ne pridonosi održivom razvoju, klimatskim ambicijama i pravednoj tranziciji. Upravo suprotno, ono potkopava napore koje poduzimamo da bismo riješili problem gladi i potakli pravedne prihode i cijene.”

U mišljenju EGSO-a naglašava se da je globalna fizička trgovina žitaricama visoko koncentrirana. Procjenjuje se da četiri poduzeća kontroliraju 70 – 90 % svjetske trgovine žitaricama. „Dok porast cijena hrane ugrožava globalnu sigurnost opskrbe hranom, velika trgovačka društva profitiraju. To je neprihvatljivo!", rekao je.

EGSO poziva države članice i institucije EU-a da poduzmu potrebne korake kako bi se suzbile prekomjerne špekulacije robom, istodobno priznajući da tržišta robnih izvedenica pružaju ključne usluge proizvođačima i korisnicima prehrambenih proizvoda, kao što su upravljanje rizicima i utvrđivanje cijena. EGSO preporučuje da se:

• regulira tržište budućnosnica za izvedenice prehrambenih proizvoda, što se radilo do kraja prošlog stoljeća;
• reguliraju robni indeksi i indeksi prehrambenih proizvoda, posebno reguliranjem i zabranom robnih indeksnih fondova i replikacija putem ugovora o razmjeni i proizvoda kojima se trguje na burzi;
• riješi problem financijalizacije prehrambenog sektora, npr. uvođenjem globalnog oporezivanja neočekivano velike dobiti i poreza na špekulaciju hranom te razbiju oligopoli na svim razinama međunarodnog lanca trgovine hranom;
• poveća transparentnost tržišta boljim izvješćivanjem o okolišnim, socijalnim i upravljačkim kriterijima i objavljivanjem nefinancijskih informacija aktera koji se bave špekulacijom. (ks)

Provjera konkurentnosti trebala bi se primjenjivati na sve postupke donošenja politika i zakonodavstva EU-a, tvrdi EGSO u novom mišljenju u kojem se zalaže i za „program konkurentnosti” EU-a.

U izvješću usvojenom na plenarnom zasjedanju u prosincu EGSO tvrdi da učinak politika i propisa EU-a na konkurentnost poduzeća u Uniji treba ocjenjivati mnogo sveobuhvatnije i sustavnije nego što je to trenutno slučaj. 

Provjera konkurentnosti trebala bi obuhvaćati zakonodavstvo, fiskalne mjere, strategije, programe, međunarodne sporazume, pa čak i europski semestar. Trebalo bi proučiti njihov učinak na poduzeća, zapošljavanje, radne uvjete i troškove usklađivanja te razmotriti kako oni mogu utjecati na poduzeća u različitim sektorima, različitih veličina i s različitim poslovnim modelima, u kratkoročnom i dugoročnom razdoblju.

Europski udio u svjetskom BDP-u već se neko vrijeme smanjuje te bi do 2050. mogao pasti na manje od 10 %. Kratkoročni izgledi nisu ništa bolji s obzirom na aktualne posljedice pandemije bolesti COVID-19, rat u Ukrajini, rastuću inflaciju, veliko povećanje cijena energije i ovisnost o ključnom stranom uvozu. Ako tome pridodamo zelenu i digitalnu tranziciju, dobivamo prilično dobru predodžbu o golemim izazovima s kojima se poduzeća u EU-u suočavaju.

Kako osigurati da konkurentnost i poduzeća dobiju istaknutiju ulogu u donošenju odluka u EU-u? EGSO predlaže pristup koji se sastoji od triju elemenata.

Prvo, na tehničkoj razini, EGSO predlaže jačanje procjene učinka Europske komisije na način da se provjera konkurentnosti učini obveznom i mnogo opširnijom. 

„Europska komisija već mora provoditi procjene učinka u kojima se uzimaju u obzir učinci inicijative na konkurentnost”, izjavio je Christian Ardhe, izvjestitelj za mišljenje EGSO-a. „Međutim, uviđamo i potrebu za poboljšanjima, posebno u pogledu primjene i provedbe.”

Drugo, na političkoj bi razini trebalo pridati odgovarajuću važnost konkurentnosti pri oblikovanju novih inicijativa, koje bi trebalo ocjenjivati na temelju njihova doprinosa i potpore konkurentnosti.

Treće, Odbor poziva na poseban program konkurentnosti s dugoročnim ciljem jačanja konkurentnosti EU-a. 

„U ovom mišljenju zaista želimo preispitati načine praćenja konkurentnosti i uzeti u obzir složenost svojstvenu tom području”, izjavio je Giuseppe Guerini, suizvjestitelj za mišljenje. „Danas konkurentnost više nije nešto što utječe na pojedinačne poduzetnike ili trgovačka društva, već se radi o ekosustavima. Stoga moramo imati složeniji pristup pri bavljenju tim pitanjem.” 

Mišljenje je sastavljeno kao odgovor na zahtjev češkog predsjedništva Vijeća EU-a. (dm)

Na prosinačkom plenarnom zasjedanju EGSO-a održana je rasprava o obnovi i otpornosti euromediteranske regije nakon pandemije COVID-a 19, s naglaskom na digitalnoj pismenosti.

Ističući ključnu ulogu regionalne suradnje i dijaloga te naročito mreže lokalnih organizacija civilnog društva, predsjednica Odbora Christa Schweng rekla je da su Unija za Mediteran i Zaklada „Anna Lindh” izrazito važni partneri za EGSO i da čine dva glavna stupa euro-mediteranskog partnerstva.

Álvaro Albacete Perea, zamjenik glavnog tajnika Unije za Mediteran, i Josep Ferré, izvršni direktor Euro-mediteranske zaklade za dijalog među kulturama „Anna Lindh”, istaknuli su da je presudno ojačati odnose EU-a i južnog Mediterana.

Za ekonomski i socijalni napredak cijele euro-mediteranske regije ključna je digitalizacija. U samoinicijativnom mišljenju „Digitalna tranzicija u euromediteranskoj regiji”, koje je izradila Dolores Sammut Bonnici i koje je usvojeno na plenarnom zasjedanju, naglašava se da je važno smanjiti digitalni jaz između zemalja, između urbanih i ruralnih krajeva i između generacija. (mp)

EGSO poziva EU i države članice da poduzmu mjere za poboljšanje komunikacije o temeljnim pravima i vladavini prava namijenjene široj javnosti. U mišljenju usvojenom u prosincu Odbor je predložio usmjeravanje na pravednost i pravdu te davanje glasa onima koji su izravno pogođeni kršenjem ljudskih prava.

Neki vladavinu prava i temeljna prava možda smatraju isuviše apstraktnim, dalekim, žargonskim i pravnim konceptima, ali Odbor smatra da je to realna opasnost s kojom se EU mora suočiti.

Cristian Pîrvulescu, izvjestitelj za mišljenje EGSO-a „Komuniciranje o temeljnim pravima i vladavini prava”, objasnio je da „nedostatak jasne komunikacije i obrazovanja o tim načelima na europskoj i nacionalnoj razini koristi neprijateljima demokracije. Pozivamo na veću podršku inicijativama civilnog društva za podizanje svijesti i na bolje nastavne planove i programe”.

Suizvjestitelj José Antonio Moreno Díaz naglasio je da „ljudi ne mogu braniti svoja temeljna prava ako ne znaju što ta prava zapravo podrazumijevaju. Politički akteri, institucije, države članice i civilno društvo EU-a mogu doprinijeti transformacijom apstraktnih pojmova u smislene i praktične sadržaje i izgradnjom zajedničke europske kulture temeljnih prava i vladavine prava.”
 
EGSO u svojem mišljenju tvrdi da zaštita ljudskih prava i vladavina prava nisu mogući bez socijalne države jer su međusobno povezani. Ako socijalna država više ne funkcionira, društvo može vladavinu prava smatrati ispraznim pojmom. Ta međusobna povezanost prepoznata je u europskom stupu socijalnih prava, osnovnom alatu politike za izgradnju uključivije Unije.

Odbor poziva sve institucije EU-a da pokažu nultu toleranciju prema kršenju vladavine prava u državama članicama EU-a. Pritom bi se EU trebao nastaviti pozivati na definiciju vladavine prava Europske komisije za demokraciju putem prava, koja nudi jasan opis ključnih načela vladavine prava.  (gb)
 

Tehnička granična vrijednost za izloženost azbestu trebala bi u konačnici biti niža od one koju Komisija trenutačno predlaže u nedavnoj direktivi o zaštiti radnika od opasnosti od izloženosti azbestu na radu, naveo je EGSO u mišljenju usvojenom na plenarnom zasjedanju u prosincu.

„Socijalni partneri mogu sniziti novu graničnu vrijednost koja će se primjenjivati u skladu s direktivom i poduzeti odgovarajuće mjere za daljnje smanjenje prisutnosti azbestnih vlakana na radnom mjestu”, naveo je EGSO u mišljenju „Zaštita od izloženosti azbestu na radu”.

EGSO smatra da bi u konačnici tehničku graničnu vrijednost, nakon razumnog prijelaznog razdoblja, trebalo postaviti na 0,001 vlakna/cm³.

„Pozdravljamo ambiciju Komisije da smanji učestalost raka i njezine konkretne napore da se izloženost azbestu na radu smanji na najmanju moguću mjeru. To je dobar temelj za dugoročni napredak prema nultoj toleranciji za izloženost azbestu, ali smatramo da bi EU trebao ići korak dalje od onoga što je predložila Komisija”, izjavila je izvjestiteljica za mišljenje EGSO-a Ellen Nygren.

„Ne postoji razina izloženosti azbestu za koju se može smatrati da sigurno isključuje rizik od raka. Unatoč tome što je na snazi zabrana upotrebe novog azbesta, radnici su i dalje na velikom broju radnih mjesta izloženi toj smrtonosnoj tvari”, upozorila je.
Prema podacima predstavljenima na nedavnom savjetovanju EGSO-a, u EU-u svake godine oko 90 370 osoba umre od raka povezanog s azbestom, što upućuje na potrebu za smanjenjem granične vrijednosti izloženosti.

Kako bi se postigao taj cilj, EGSO preporučuje osmišljavanje plana s dodatnim mjerama koje bi išle korak dalje od prijedloga Komisije. Te mjere uključuju financijsku potporu poduzećima i regijama koji inače ne bi mogli ostvariti taj cilj.
S obzirom na to da su mnogi ljudi možda izloženi azbestu, a da to i ne znaju, EGSO je pozvao Komisiju da putem svih mogućih kanala, uključujući medije, organizira informativnu kampanju kako bi javnost informirala o azbestu i njegovim štetnim učincima.

U slučaju stvarnog rizika ili sumnje na rizik od izloženosti toj tvari svi bi radnici trebali proći pretrage čije bi rezultate trebalo dokumentirati kako bi se osiguralo da se njihovo zdravlje prati na odgovarajući način svaki put kad promijene posao tijekom karijere. (ll)

EGSO je na plenarnom zasjedanju u prosincu pozdravio Prijedlog direktive Komisije o povratu i oduzimanju imovine kao važan korak u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma u EU-u. Unatoč općem poboljšanju u nekim državama članicama, postotak imovine stečene kaznenim djelima koja je zamrznuta ili oduzeta u EU-u je i dalje iznimno nizak.

Novom direktivom unapređuje se prekogranična suradnja među svim tijelima koja se bave povratom imovine, države članice EU-a potiču se da razvijaju nacionalne strategije i od njih se traži da uspostave barem jedan ured za oduzimanje imovinske koristi, odnosno tijelo specijalizirano za praćenje i identifikaciju imovinske koristi stečene kaznenim djelom i druge imovine povezane s kaznenim djelom, istaknuo je EGSO u svom mišljenju o povratu i oduzimanju imovine, usvojenom na prosinačkom plenarnom zasjedanju.

„Smatramo da je prijedlog Komisije izuzetno dobar i da odgovara na potrebu za proširenjem područja primjene mehanizama oduzimanja imovine. Ujedno uspostavlja i mehanizme prekogranične suradnje radi povećanja stope povrata imovine, koja je trenutno vrlo niska. Samo je 2 % imovine stečene kaznenim djelima zamrznuto, a 1 % oduzeto”, rekao je izvjestitelj za to mišljenje Ionuţ Sibian.

Novom se direktivom kaznenim djelima navedenima u Direktivi o oduzimanju iz 2014. dodaje znatan broj novih kaznenih djela, među kojima su trgovina organima, otmica, ekološki kriminal i trgovina ukradenim vozilima.

Međutim, EGSO uočava da direktiva izričito ne uključuje krijumčarenje migranata i nezakonitu trgovinu duhanskim proizvodima unatoč znatnim godišnjim prihodima koji proizlaze iz tih kriminalnih tržišta i koji se procjenjuju na 289,4 milijuna eura za krijumčarenje migrantima i 8 309,3 milijuna eura za trgovinu duhanskim proizvodima, pa je pozvao Komisiju da ih doda na popis kaznenih djela.

Povrh toga, EGSO je od Europske komisije zatražio da bude ambicioznija u pogledu ponovne uporabe oduzete imovine u socijalne svrhe i da za države članice odredi minimalni postotak imovine koja se mora koristiti u tu svrhu.

„Izuzetno je važno da pogođene zajednice dobiju izravnu odštetu i da imaju koristi od profita koji će se ostvariti na temelju tih sredstava. To je područje u kojem smo očekivali pomak, ali je došlo do stagnacije. Civilno društvo mora biti uključeno u upravljanje oduzetom imovinom i raspolaganje njome,” poručio je izvjestitelj Sibian.

EGSO je također zatražio od Komisije da jasnije navede koja su prava žrtava na naknadu štete. Odbor se zalaže za to da se pri rangiranju vjerovnika prednost daje žrtvama. (ll)

EGSO je pozdravio inicijative Europske komisije za slobodu medija, ali je upozorio da puke preporuke i neobvezujući pristup neće biti dovoljni da bi se osiguralo da mediji u Europi ostanu slobodni i neovisni o političkim, komercijalnim i drugim vrstama uplitanja.

U svojem mišljenju o Europskom aktu o slobodi medija (Prijedlog uredbe i Preporuka) EGSO je istaknuo da su sloboda i raznolikost medija temeljne za vladavinu prava i liberalnu demokraciju.

„Slobodi medija prijeti opasnost jer je autoritarizam u porastu, među ostalim i u Europi. Mediji kao četvrta sila služe kao brana protiv proboja neliberalnih težnji. Stoga je jačanje slobode medija od presudne važnosti i Europski akt o slobodi medija bitna je inicijativa koja dolazi u pravom trenutku”, izjavio je izvjestitelj za mišljenje Christian Moos.

„U nekoliko država članica EU-a uočavamo sve više političkog i gospodarskog uplitanja i u javne i u privatne medije koji su usko povezani s vlašću, što nije u skladu s ulogom medija kao četvrte sile”, dodao je suizvjestitelj Tomasz Andrzej Wróblewski.

EGSO je u potpunosti podržao prijedloge kojima se jača i brani urednička neovisnost novinara i medijskih kuća. Stavio je i poseban naglasak na neovisnost i nepristranost javnih medija i pritom istaknuo da su za to potrebna odgovarajuća i stabilna financijska sredstva.

Drugi zabrinjavajući problem istaknut u mišljenju prijetnja je medijskom pluralizmu koja proizlazi iz koncentracije tržišta. Informacijski monopoli zasigurno predstavljaju prijetnju i opravdano je poduzeti mjere protiv preuzimanja medija koje provode medijski magnati i oligarsi.

Vlasništvo nad medijima trebalo bi biti transparentno, a zahtjevi u pogledu transparentnosti trebali bi biti obvezujući, iako to ne bi trebalo dovesti do prekomjernog administrativnog opterećenja za male medijske kuće. Zabrinjavajući je i manjak neovisnosti nekih nacionalnih regulatornih tijela. Ako ta tijela nisu potpuno neovisna, ne bi trebala sudjelovati u predloženom Europskom odboru za medijske usluge.

EGSO je naglasio da će, kao uredba, Europski akt o slobodi medija imati izravan učinak. Istodobno je iznio sumnju u to da bi neobvezujući pristup iz Preporuke bio učinkovit način postizanja ciljeva navedenog akta.

„Puke preporuke nisu dovoljne da bi se u državama članicama zajamčile sloboda i raznolikost medija. Slobodni i neovisni mediji moraju biti obvezujuće mjerilo za sastavljanje izvješće o vladavini prava i za pokretanje mehanizma u državama članicama u kojima vlade krše slobodu i neovisnost medija”, zaključio je izvjestitelj Moos. (ll)

Obrazovanje može pomoći u preobrazbi društava koja se temelje na fosilnim gorivima u kružna i održiva društva. U samoinicijativnom mišljenju usvojenom u prosincu EGSO poziva na transformativno obrazovanje kojim se mladima omogućuje da doprinesu zelenoj tranziciji.

U središtu obrazovanja o održivom razvoju trebale bi se nalaziti humanističke vrijednosti, dok bi poseban naglasak trebalo staviti na posljedice ljudskog ponašanja za okoliš i društvo. To zahtijeva redefiniranje obrazovanja, od predškolskog do sveučilišnog i šire.

„Održivost se ne odnosi samo na okoliš. Postoje brojni aspekti, a svih 17 ciljeva održivog razvoja jednako je važno. Obrazovanje ima presudnu ulogu i ključni je pokretač svih ostalih ciljeva održivog razvoja”, izjavila je Tatjana Babrauskienė, izvjestiteljica za mišljenje EGSO-a „Osnaživanje mladih radi postizanja održivog razvoja putem obrazovanja”.

Kritičko razmišljanje i informirano donošenje odluka trebali bi se podučavati u školi kako bi se djeca mogla nositi s pitanjima održivog razvoja. Na osnovnoj razini djecu bi trebalo podučavati o održivoj energiji, potrošnji i proizvodnji, smanjenju rasipanja hrane i donošenju odgovornih odluka o hrani.

U nedavno donesenom izvješću „Evaluacija programa EU-a za škole” iznose se dodatne preporuke za poboljšanje školskog sustava u svrhu održivog razvoja. „Poboljšanje mjera za obrazovanje o hrani tako da se dio vremena nastave posveti podrijetlu i vrijednosti hrane te posjetama poljoprivrednim gospodarstvima i poljoprivredno-prehrambenim poduzećima mogli bi poboljšati program EU-a za škole i doprinijeti obrazovanju mladih o održivoj zdravoj prehrani”, izjavio je izvjestitelj za izvješće Arnold Puech d’Alissac. EGSO je također pozvao na bolju uporabu sredstava za obrazovanje za održivi razvoj, kao što su Mehanizam za oporavak i otpornost, Erasmus+, Obzor, Europski fond za regionalni razvoj i Europski socijalni fond plus.

Provedba obrazovanja za održivi razvoj trenutno se u različitim državama članicama nalazi u različitim fazama razvoja te će morati biti prilagođena lokalnim okolnostima.

„Ne smijemo gubiti vrijeme. Potrebna je preobrazba obrazovanja kako bi se osigurala održiva budućnost u državama članicama te je ključno na aktivan način uključiti mlade, nastavnike i roditelje u taj proces“”, rekla je izvjestiteljica Babrauskienė. (ks)

Sektoru pomorske tehnologije hitno su potrebne politike i ulaganja za suočavanje s međunarodnom konkurencijom, upozorio je EGSO u nedavnom razmatračkom mišljenju. Naglasak bi trebalo staviti na osposobljavanje u području vještina, financiranje i pristup tržištu.

Ako Europa ne provede konkretnu pomorsku industrijsku strategiju, izlaže se riziku da, kad je riječ o brodovima i pomorskoj opremi, bude sve više ovisna o Aziji. Mnoge europske luke već su djelomično ili u cijelosti u vlasništvu kineskih poduzeća. Održivom strategijom trebalo bi preispitati tu vlasničku strukturu.

„EGSO smatra da je za jačanje europske pomorske otpornosti, ponovnu uspostavu njezine globalne konkurentnosti, zaštitu snažnog položaja Europe u kompleksnoj brodogradnji i očuvanje strateške pomorske autonomije Europe potrebno odmah djelovati”, rekao je Anastasis Yiapanis, izvjestitelj za mišljenje EGSO-a „Pomorska industrijska strategija”.

Trebalo bi osnovati stručnu skupinu za pomorski promet i europski industrijski savez za sektor pomorske tehnologije kako bi se sektoru pomoglo da ponovno postane konkurentan.

Unatoč samoinicijativnom mišljenju EGSO-a iz 2018. „Strategija LeaderSHIP 2020 kao vizija sektora pomorske tehnologije”, u kojem je EGSO pozvao na jaču podršku pomorskom sektoru, EU i nacionalne vlasti nisu donijele odgovarajuće politike.

EGSO je izrazio zabrinutost zbog prepreka na koje nailaze europska poduzeća koja žele poslovati u Aziji i pozvao Europsku komisiju da uloži veće napore u uspostavu globalnih trgovinskih propisa. Usto je naveo da glavni prioritet mora biti djelovanje protiv stranog subvencioniranja i dampinških cijena plovila.

Postojeće bilateralne trgovinske sporazume treba ažurirati kako bi se pomorskim kompanijama EU-a zajamčio slobodan pristup tržištu i to treba uključiti u buduće sporazume. Ako međunarodni pregovori u tom pogledu ne budu uspješni, EU mora razmisliti o jednostranim mjerama kako bi stvorio prednost u odnosu na međunarodnu konkurenciju.

EGSO je u svom mišljenju također ukazao na ulogu sektora pomorske tehnologije u postizanju održivog plavog gospodarstva.

„EGSO poziva na hitne mjere kojima bi se potaknula domaća potražnja za zelenim plovilima i plovilima sa sustavima visoke tehnologije, uključujući program EU-a za obnovu flote i nadogradnju postojećih plovila u skladu s ciljevima europskog zelenog plana”, rekao je suizvjestitelj Christophe Tytgat.

EGSO je naveo da su njegovi socijalni partneri i lokalni proizvođači uzalud čekali poticaj za prelazak predmetnog sektora na zelena plovila te alternativna goriva i tehnologije kako bi bili u skladu s paketom „Spremni za 55 %”. Bez obzira na to, Odbor je pozdravio usvajanje Partnerstva za vodni promet bez emisija, koje radi na pomorstvu s nultom stopom emisija.

EGSO je pozvao na jaču financijsku potporu za Pakt za vještine EU-a i za kampanje koje će taj sektor učiniti privlačnijim za sve radnike, od inženjera do zavarivača i električara.  Kako bi se osiguralo da sektor može provesti zelenu i digitalnu tranziciju, potrebni su programi prekvalifikacije, usavršavanja te strukovnog obrazovanja i osposobljavanja velikih razmjera, rekao je EGSO. (ks)

Latinskoj Americi potreban je novi društveni ugovor kojim bi se osigurala politička odgovornost, uključenost, socijalna zaštita i kvalitetno zapošljavanje, kaže se u EGSO-ovu samoinicijativnom mišljenju „Socioekonomsko stanje u Latinskoj Americi nakon krize koju je izazvao COVID-19”, usvojenom prošlog prosinca. Slobodno i demokratski organizirana civilna društva najbolja su polazišna točka.

Pandemija COVID-a 19 pogodila je Latinsku Ameriku izrazito snažno i razotkrila slabosti politika provođenih više desetljeća, koje su se pokazale neučinkovitima u svladavanju trenutačnih izazova. Ruska invazija na Ukrajinu pogoršala je ekonomska previranja poremetivši globalne lance opskrbe i pridonijevši rastu inflacije.

EGSO u mišljenju naslovljenom „Socioekonomsko stanje u Latinskoj Americi nakon krize koju je izazvao COVID-19 – uloga civilnog društva u procesu oporavka” navodi da je toj regiji potreban novi društveni ugovor koji je moguće postići s pomoću transverzalnih sporazuma između socioekonomskih skupina, između teritorija i između generacija.

Josep Puxeu Rocamora, član EGSO-a i izvjestitelj za mišljenje, govoreći o ulozi civilnog društva naglasio je: „Europa i Latinska Amerika predane su demokraciji i vladavini prava, što znači da je civilno društvo aktivno uključeno, da ima vodeću ulogu u razvoju i prevladavanju kriza te da promiče potreban dijalog za novi društveni ugovor.”

Europa mora pojačati svoje veze s Latinskom Amerikom i posvetiti posebnu pažnju socijalnoj, zelenoj i digitalnoj tranziciji. „Hitno moramo povećati napore u izgradnji savezništva s partnerima sličnih stavova u Latinskoj Americi”, rekao je izvjestitelj Puxeu Rocamora. „Predugo smo taj odnos uzimali zdravo za gotovo. Moramo se potruditi nadoknaditi zaostatak jer smo sada suočeni s konkurencijom drugih igrača.”

Taj savez iziskuje potpuno priznavanje i sudjelovanje organiziranog civilnog društva, organizacija za ljudska prava, sindikata i poslovnih organizacija te udruga za zaštitu okoliša, još se kaže u mišljenju. (at)

Na sastanku EGSO-a održanom 15. prosinca u Stockholmu švedski državni tajnik za europske poslove Christian Danielsson opisao je politički smjer predstojećeg švedskog predsjedništva Vijeća EU-a, koje je od EGSO-a zatražilo da pruži doprinos o šest ključnih pitanja.

Prema informacijama koje je dobio EGSO, neke od glavnih tema švedskog predsjedanja Vijećem Europske unije, koje će trajati od siječnja do lipnja 2023., bit će podrška Ukrajini i usmjerenost na zelenu tranziciju i konkurentnost EU-a.

Na sastanku Predsjedništva, upravljačkog tijela EGSO-a, održanom 15. studenog 2022. u Stockholmu, predsjednica EGSO-a Christa Schweng istaknula je da Europska unija, s obzirom na sve izazove koji je očekuju, može biti uspješna samo uz stalnu uključenost europskih organizacija civilnog društva.

„S obzirom na loše gospodarske izglede za Europu, moramo postaviti jasne i ispravne prioritete”, izjavila je. „Od ključne je važnosti za naša gospodarstva, društva i demokracije da se osiguraju oporavak i potpora za poduzeća i građane koji se bore s visokom inflacijom i, osobito, s visokim cijenama energije.”

Christian Danielsson, državni tajnik u švedskom Ministarstvu za europske poslove, poručio je: „Ne smijemo zanemarivati činjenicu da su prioriteti važni, ali glavna zadaća predsjedništva bit će samo predsjedanje: nastaviti s radom i postići rezultate korisne za građane, države članice i Europu. U to ćemo ulagati ogromne napore.”

Državni tajnik Danielsson naglasio je da će švedsko predsjedništvo nastaviti s pružanjem humanitarne pomoći Ukrajini i da će se usredotočiti na unapređenje uspješnosti i konkurentnosti gospodarstva EU-a.

Konkretnije, švedsko predsjedništvo usredotočit će se na sljedeća područja:

• ubrzavanje klimatske tranzicije,
• jačanje konkurentnosti EU-a radi osiguravanja radnih mjesta budućnosti,
• zaštitu temeljnih vrijednosti EU-a,
• pružanje sigurnosti građanima EU-a i jačanje uloge EU-a u svijetu,
• suzbijanje organiziranog kriminala.

Švedsko predsjedništvo zamolio je EGSO da u vidu „razmatračkih mišljenja” pruža doprinos i stručne savjete o temama navedenima u nastavku:

• Jedinstveno tržište nakon 30 godina – Kako dodatno poboljšati funkcioniranje jedinstvenog tržišta
• Prelazak na dugoročno održiv prometni sustav
• Uloga mladih u zelenoj tranziciji
• Prednosti moderne industrijske drvene gradnje
• Daljnje jačanje digitalne konkurentnosti EU-a
• Razvoj kompetencija i vještina u kontekstu zelene i digitalne tranzicije

Dodatne informacije možete pronaći u najnovijoj brošuri EGSO-a „Aktivnosti EGSO-a tijekom švedskog predsjedanja”, koja je dostupna na našim internetskim stranicama. Brošura je objavljena na engleskom, švedskom, francuskom i njemačkom jeziku. (mp/dm)