Gruzija, još jedna ruska bojišnica

Kraj 2023. bit će izuzetno opasan trenutak za Gruziju. Europsko vijeće u prosincu treba odlučiti hoće li toj bivšoj sovjetskoj republici dodijeliti status zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u. 

U lipnju 2022. Vijeće je Gruziji, za razliku od Ukrajine i Moldavije, odbilo dodijeliti taj status zbog politike njezine vlade, koja je bila izraženo nenaklonjena Zapadu, odnosno proruska. Vijeće je priznalo da Gruzija ima europsku perspektivu, ali je dodjeljivanje statusa zemlje kandidatkinje uvjetovalo provedbom 12 prioriteta, među kojima su, primjerice, poboljšanja medijskog okruženja i neovisnosti pravosuđa.

Velika sociopolitička napetost koja vlada u toj zemlji rezultat je razlika u pogledima između stranke na vlasti, pod nazivom Gruzijski san, koju vodi oligarh Bidzina Ivanišvili (koji je u Rusiji prikupio bogatstvo u iznosu od 4,5 bilijuna eura), i gruzijskog stanovništva od 3,7 milijuna. S jedne se strane nalazi vlast koja upravlja državom od 2012. i koja je postepeno uvela politiku koja danas izgleda jasno proruska, a s druge stanovništvo koje je prema posljednjim anketama velikom većinom (81 %) izrazilo želju da se pridruži EU-u.

Situacija je napeta i zbog toga što se smatra da Rusija manipulira gruzijskom vladom. Nema drugog načina da se objasni zašto je vladajuća stranka pokušala nametnuti usvajanje takozvanog zakona protiv stranih agenata, po uzoru na ruski zakon iz 2012., što je izazvalo nezadovoljstvo Gruzijaca, koji su svjesni toga da bi im taj zakon dugotrajno onemogućio približavanje Europi.

Ruske vlasti Ivanišvilijevu vladu podržavaju i u politici raskola sa Zapadom. Dok gruzijske vlasti sustavno ugrožavaju odnose sa zapadnim partnerima (stalnim polemikama s europskim i američkim predstavnicima ili propagandom o navodnim namjerama Zapada da otvori drugu bojišnicu u Gruziji kako bi oslabio Rusiju), Kremlj hvali odluke Ivanišvilijeve vlade i poduzima mjere za pridobivanje gruzijskog javnog mnijenja, primjerice ponovnim uvođenjem izravnih letova između Gruzije i Rusije (ti su letovi prekinuti 2019.) ili ukidanjem viza za Gruzijce koji ulaze na teritorij bivše kolonijalne sile.

Situacija je eksplozivna, samo nekoliko mjeseci prije odluke Europskog vijeća, koju brojni Gruzijci smatraju povijesnom. Dio javnosti ne oprašta suradnicima g. Ivanišvilija što su zemlju vratili u sferu ruskog utjecaja. Drugi dio, moguće većinski, svakako se izjašnjava kao proeuropski, ali ne zna što da misli dok vlada oštro kritizira Zapad i pravi se da ne želi izazivati Rusiju, koja je agresivnija nego ikad prije. Sigurnosni rizici vrlo su visoki u zemlji koja je, podsjetimo se, bila poprište početnog odmjeravanja snage između Moskve i Zapada, koje je bilo obilježeno izbijanjem rusko-gruzijskog rata 2008. godine.