EGSO info

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) pozvao je Europsku komisiju i države članice da osmisle novu europsku strategiju za starije osobe kako se one više ne bi smatrale teretom i troškom za društvo. Umjesto toga, strategija bi omogućila da se iskoristi njihov društveni, gospodarski i intelektualni potencijal, koji se često zanemaruje.

S obzirom na to da ne postoji sveobuhvatna politika o starijim osobama i starenju, to bi bila prva strategija EU-a za zaštitu prava starijih osoba i njihovo punopravno sudjelovanje u društvu i gospodarstvu.

EGSO-ov poziv predstavljen je u mišljenju usvojenom na srpanjskom plenarnom zasjedanju, na kojem je održana rasprava s potpredsjednicom Komisije za demokraciju i demografiju Dubravkom Šuicom i predsjednicom organizacije AGE Platform Europe Heidrun Mollenkopf. Mišljenje je zatražilo španjolsko predsjedništvo Vijeća EU-a.

Strategija bi pomogla iskorijeniti stavove koji doprinose dobnoj diskriminaciji starijih osoba, koja je uz rodnu diskriminaciju i dalje na vrhu popisa najčešćih oblika diskriminacije u EU-u, i to unatoč činjenici da je stanovništvo Europe sve starije. Eurostat procjenjuje da će u Europskoj uniji do 2050. godine broj osoba u dobi od 75 do 84 godine narasti za 56,1 %, a broj osoba u dobi od 65 do 74 godine za 16,6 %.

„EGSO jasno i nedvosmisleno poziva Komisiju da prije završetka ovog mandata osmisli europsku strategiju za starije osobe. Smatram da je to dobar početak, koji će imati dalekosežne posljedice za europsku socijalnu i demografsku politiku”, rekao je izvjestitelj za mišljenje Miguel Angel Cabra de Luna.

Potpredsjednica Komisije Dubravka Šuica kazala je: „Stariji ljudi nisu ni trošak ni teret, već adut. Demografske promjene ne možemo promatrati izolirano, nego moramo sagledati u kakvoj su one interakciji s megatrendovima poput zelene i digitalne tranzicije.”

„Na starije osobe ne smije se gledati kao na primatelje socijalne pomoći, nego kao na građane koji imaju jednako pravo na to da žive ispunjenim životom, bez diskriminacije, kao i svi ostali građani. Ta prava trebaju biti zajamčena u svim područjima života”, rekla je Heidrun Mollenkopf.

Pritom, starije osobe posjeduju velik udio bogatstva u brojnim državama i imaju veliku kupovnu moć. Predviđa se znatan rast tzv. srebrnog gospodarstva (gospodarstvo povezano sa starenjem stanovništva), čiji su glavni nosioci potrošači treće dobi, i procjenjuje se da će ono do 2025. dosegnuti 5,7 bilijuna EUR. Da bi se taj potencijal iskoristio, EU-u su potrebne uspješne strategije kojima se uzimaju u obzir regionalne dinamike i prilike koje pruža taj tip gospodarstva. (ll)

Zauzimanje pristupa upravljanju vodama utemeljenog na ljudskim pravima, poticanje ulaganja, uvođenje oznaka potrošnje i restrukturiranje cijena neke su od ključnih preporuka iznesenih u šest mišljenja EGSO-a o vodi, koja su usvojena na srpanjskom plenarnom zasjedanju. Riječ je o prvoj seriji prijedloga EGSO-a za sveobuhvatnu vodnu politiku EU-a u okviru inicijative plavi plan.

S obzirom na goruće izazove u tom području, Europski gospodarski i socijalni odbor preuzeo je inicijativu i predstavio opsežan skup preporuka za održivu vodnu politiku za Europu. U okviru inicijative plavi plan poziva se na jedinstven pristup iskorjenjivanju siromaštva u pogledu vode i osiguravanju pristupa sigurnoj i cjenovno pristupačnoj vodi i odvodnji kao ljudskom pravu diljem Europe.

EGSO naglašava da je za postizanje tih ciljeva važno razviti otpornu vodnu infrastrukturu i distribucijske mreže. Prvi korak u utvrđivanju potreba za ulaganjima i osiguravanju učinkovitog upravljanja vodama jest procjena trenutačnog stanja vodne infrastrukture i dostupnosti vode u svakoj državi članici.

Niz preporuka EGSO-a o ekonomskim aspektima plavog plana EU-a uključuje provedbu strategija određivanja cijena kojima se odvraća od rasipne potrošnje vode i predlaganje novih načina financiranja vodnih politika. Odbor želi da EU preuzme vodeću ulogu u svijetu u području tehnologija koje štede vodu. Kako bi se smanjila potrošnja vode, promicali ponovna uporaba i recikliranje te riješio problem onečišćenja vode, EGSO predlaže njezino uključivanje u sve industrijske politike EU-a. Kad je riječ o poljoprivredi, EGSO predlaže sličan pristup kojim bi se osiguralo da se vodna dimenzija u potpunosti uključi u okvir zajedničke poljoprivredne politike (ZPP).

Svjestan moći potrošača da utječu na promjene, EGSO također želi promicati upotrebu uređaja s učinkovitom potrošnjom vode uvođenjem oznaka potrošnje vode i praksi kružne potrošnje vode, čime će se pojedincima omogućiti da doprinesu rješavanju problema.
Prijedlozi će se objediniti u skup ključnih načela i mjera koji će se predstaviti europskim institucijama na konferenciji „Poziv na izradu plavog plana EU-a” 26. listopada 2023. Cilj je EGSO-a da voda bude jedan od glavnih prioriteta sljedeće Europske komisije. (gb)

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) pozvao je na reformu zdravstvenih sustava u cijelom EU-u s ciljem osiguravanja sveobuhvatnog pristupa mentalnom zdravlju u kontekstu porasta poremećaja mentalnog zdravlja i poremećaja u ponašanju među Europljanima, naročito među mlađim europskim stanovništvom.

U mišljenju koje je zatražilo španjolsko predsjedništvo Vijeća EU-a, usvojenom na plenarnom zasjedanju u srpnju, EGSO je naveo da bi skrb za mentalno zdravlje trebalo usmjeriti na pravodobnu prevenciju, rano otkrivanje i skrb u zajednici.

„Moramo hitno reformirati zdravstvene sustave u EU-u kako bi se osiguralo da se u okviru njih provode cjelovite i planirane dugoročne intervencije i skrb ne samo radi liječenja, nego i prevencije zdravstvenih tegoba s pomoću multidisciplinarnih timova umjesto da se provode kao povremeni modeli skrbi”, izjavila je izvjestiteljica za mišljenje Milena Angelova.

„Moramo promijeniti naše sustave mentalne zdravstvene skrbi. Potreban nam je veći broj stručnjaka i veća potpora osobama kojima je potrebna pomoć”, rekao je suzivjestitelj Ivan Kokalov.
Mladi, djeca, žene i skupine u nepovoljnom položaju, ali i osobe izložene dugotrajnom stresu, posebno su izloženi riziku od razvoja mentalnih poremećaja.

Pandemija bolesti COVID-19 dodatno je utjecala na pogoršanje mentalnog zdravlja, a oko 20 % Europljana ima neke potrebe u vezi s mentalnim zdravljem, od ozbiljnih do umjerenih. To je, među ostalim, utjecalo i na poslovni život i prihode. Trenutačne procjene pokazuju da psihičko zdravlje i poremećaji u ponašanju EU godišnje koštaju oko 4 % njegova BDP-a.
Poremećaji mentalnog zdravlja također uzimaju velik danak kod ljudi i uzrokuju oko 4 % smrtnih slučajeva godišnje u Europi te su drugi najčešći uzrok smrti među mladima.

EGSO pohvaljuje Europsku komisiju zbog njezina nedavnog sveobuhvatnog plana za mentalno zdravlje i poziva na brzo pretvaranje tog plana u strategiju EU-a za mentalno zdravlje koja bi bila odgovarajuće financirana. Ta bi strategija trebala imati vremenski okvir i jasno određene odgovornosti te uključivati mjerljive pokazatelje napretka.

EGSO smatra da bi se sustavi mentalnog zdravlja trebali temeljiti na pravima i biti prilagođeni potrebama pacijenata te davati prednost osnaživanju osobe i njezinu aktivnom sudjelovanju u oporavku.
EGSO snažno preporučuje Europskoj komisiji da 2024. proglasi Europskom godinom mentalnog zdravlja. Time bi se poslala snažna poruka i potaknulo stvaranje snažnog savezništva za poboljšanje i promicanje mentalnog zdravlja diljem EU-a.

Na EGSO-ovom srpanjskom plenarnom zasjedanju sudjelovali su predstavnici i predstavnice organizacija civilnog društva zemalja kandidatkinja i na taj način najavili inicijativu za imenovanje počasnih članova i članica iz zemalja proširenja i njihovo sudjelovanje u svakodnevnom savjetodavnom radu Odbora

Prvi konkretan korak prema tom cilju bila je rasprava u okviru srpanjskog plenarnog zasjedanja EGSO-a o važnosti civilnog društva u procesu proširenja EU-a. Predsjednik EGSO-a Oliver Röpke ujedno je potpisao memorandum o razumijevanju s Vijećem za regionalnu suradnju (RCC) u cilju unapređenja strukturiranog angažmana civilnog društva i mladih u promicanju mira i blagostanja u jugoistočnoj Europi.

Povjerenik za susjedstvo i proširenje Olivér Várhelyi pohvalio je inicijativu EGSO-a za imenovanje počasnih članova i članica iz zemalja proširenja kao način da politika proširenja ostane visoko na dnevnom redu EU-a. 

Moldavski premijer Dorin Recean istaknuo je da ta nova inicijativa EGSO-a dolazi u pravom trenutku i da će se njome ojačati suradnja s civilnim društvom u Moldaviji. 

Glavna tajnica Vijeća za regionalnu suradnju Majlinda Bregu izjavila je: „U Vijeću za regionalnu suradnju ne možemo zamisliti koordinaciju regionalnih napora u vezi s izazovima u zelenom programu za zapadni Balkan bez Savjetodavnog foruma za organizacije civilnog društva ni koordinaciju napora za uspostavu regionalnog tržišta bez snažnog glasa naših gospodarskih komora”. 

Boško Savković iz Saveza poslodavaca Srbije pohvalio je srpsko civilno društvo jer su dali do znanja što misle, bore se protiv dezinformacija iz inozemstva i podsjećaju Srbiju na mogućnost da postane članica EU-a. 

Predstavnik Saveza poslodavaca Ukrajine Oleksandr Yavorskyi izjavio je: „Ukrajina je odlučila započeti svoj put prema članstvu u EU-u mnogo prije početka rata. Ukrajinski socijalni partneri i civilno društvo sada trebaju odgovarajuće osposobljavanje kako bi pomogli u procesu pristupanja EU-u.”

Potpredsjednica Konfederacije sindikata Albanije Anisa Subashi naglasila je važnu ulogu sindikata u jačanju socijalnog dijaloga, posebno u vrijeme kada albanska vlada ulaže napore u smanjenje prostora za građansko djelovanje. 

Dajana Cvjetković iz Centra za promicanje civilnog društva u Bosni i Hercegovini i izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje u Crnoj Gori Daliborka Uljarević podržale su ulogu civilnog društva u procesu proširenja. „Mi činimo okosnice našeg društva i predstavljamo težnje naših građana. Najbliži smo saveznici institucija EU-a i ova će inicijativa dodatno produbiti našu suradnju”, izjavila je Daliborka Uljarević. (mt)

U planu za industriju s nultom neto stopom emisija nema vizije o tome kako osigurati da europska industrija ostane konkurentna i privlačna za ulaganja.

EGSO smatra da su industrijski plan u okviru zelenog plana i akt o industriji s nultom neto stopom emisija u općim crtama dobri, ali da se u njima treba jasnije navesti koje će se mjere poduzeti da se poboljšaju lokacijski čimbenici, poveća konkurentnost europskih gospodarstava i EU izdvoji od svojih sustavnih suparnika.

„Izuzetno smo nezadovoljni zbog toga što je bilo potrebno nešto poput Zakona o smanjenju inflacije u SAD-u da bi se EU pokrenuo”, izavila je Sandra Parthie, izvjestiteljica za mišljenje EGSO-a o ta dva dokumenta. „Bili bismo zadovoljniji da je EU to učinio ranije i da je reagirao odlučnije i uvjerljivije kako bi našim poduzećima i društvima pokazao da zaista želimo da Europa ostane relevantna industrijska lokacija s dobrim radnim mjestima i dobrim plaćama.”

Posljednjih desetljeća europska industrija postala je manje konkurentna od industrija njezinih glavnih suparnika. U prvih deset godina 21. stoljeća BDP po stanovniku u EU-u bio je oko 70 % BDP-a u SAD-u, a sada je pao na manje od 66 %. Između 1999. i 2020. udio SAD-a u svjetskim bruto ulaganjima smanjio se je s 29 % na 20 %, a udio EU-a s 23 % na 15 %. 

Kako bi se taj silazni trend promijenio, EGSO preporučuje da se provede analiza kako bi se utvrdilo kako EU može kontrolirati i poboljšati svoje lance vrijednosti i izbjeći prekomjernu ovisnost. Predlaže i da svi zakonodavni prijedlozi EU-a budu podvrgnuti provjeri konkurentnosti.

Jedan problem u vezi s kojim je EGSO istaknuo potrebu za odlučnijim djelovanjem je birokracija i vrijeme obrade zahtjeva. Uzmimo za primjer financiranje javnim sredstvima: za odluke da se projektima odobri financijska potpora i pristup financijskim sredstvima potrebno je previše vremena. EGSO tvrdi da su nam, ako ne želimo da ulagači poslovne prilike traže izvan Europe, potrebne mjere za osiguravanje pravodobnog i dostupnog financiranja operativnih troškova i kapitalnih rashoda, koje bi pokrivale sve vrste poduzeća, velikih i malih. 

Izdavanje dozvola još je jedno pitanje u vezi s kojim je industrijski plan u okviru zelenog plana manjkav: u njemu se navodi niz tehnologija s nultom neto stopom emisija za koje bi trebalo osigurati ubrzano izdavanje dozvola i veća financijska potpora za projekte, dok se druge sektore ostavlja da se suočavaju s većim poteškoćama.

EGSO smatra da su industrijski plan u okviru zelenog plana i akt o industriji s nultom neto stopom emisija previše usmjereni na promicanje zelenih tehnologija i na odabir „pobjednika”, a zapravo bi trebali poticati raznovrsnu industriju sa širokim spektrom sektora.  
U Europi se nalazi mnogo energetski intenzivnih teških i primarnih industrija koje treba dekarbonizirati, a koje nisu uključene u industrijski plan u okviru zelenog plana. 

Ublažavanje pravila EU-a o državnim potporama još je jedan potencijalni problem jer bi se time mogao povećati jaz između bogatijih država članica i onih koje su siromašnije pa ne raspolažu fiskalnim prostorom za ulaganja u zelenu tranziciju i potporu svojim vodećim industrijama i kućanstvima. Zbog toga je potrebna ozbiljna rasprava o Fondu za europsku suverenost kako bi se na razini EU-a osigurala dodatna financijska sredstva za tranziciju. 

Podaci Europske komisije pokazuju da u sektoru tehnologije s nultom neto stopom emisija postoji znatan potencijal za otvaranje radnih mjesta: u proizvodnji vodika za gorivne članke potrebno je 180 000 radnika, u proizvodnji fotonaponske solarne energije 66 000, a u proizvodnji baterija 800 000. 

Industrijskim planom u okviru zelenog plana podupire se razvoj zelenih vještina, ali EGSO tvrdi da bi se njime trebao podupirati razvoj svih vještina potrebnih u industriji. Također bi trebalo ubrzati i standardizirati izdavanje radnih dozvola za kvalificirane radnike iz trećih zemalja. (dm)
 

EGSO u mišljenju usvojenom na srpanjskom plenarnom zasjedanju poziva EU da zauzme sveobuhvatan pristup politikama u području sirovina. Predlaže proširenje popisa ključnih materijala, osiguravanje pravednih cijena energije, pojednostavnjenje izdavanja dozvola, davanje prednosti recikliranju i promicanje izgradnje kapaciteta u politikama EU-a o sirovinama.

Opskrbom kritičnih sirovina na globalnoj razini trenutačno dominira Kina, dok Europa proizvodi manje od 5 % svjetskih minerala. S obzirom na predviđanja da će se potražnja u svijetu za sirovinama do 2060. udvostručiti, postoji potreba za hitnim djelovanjem.

Kako bi se suočilo s tim izazovima, EGSO preporučuje da se popis kritičnih sirovina proširi na one koje su od vitalne važnosti za zelene i održive tehnologije, čime bi se omogućilo ciljano usmjeravanje politika i ulaganja. Osim toga, Odbor zagovara pravedne cijene energije, financijsku potporu, pojednostavnjene postupke izdavanja dozvola i partnerstva s drugim zemljama kako bi se povećala sigurnost resursa i ubrzala zelena tranzicija EU-a.

Izvjestitelj za mišljenje EGSO-a Maurizio Mensi naglasio je da u zakonodavstvu o otpadu treba dati prednost oporabi i ponovnoj upotrebi sirovina kako bi se smanjila ovisnost o primarnim resursima i potaknuo gospodarski rast. Odbor međutim upozorava na to da je važno pronaći ravnotežu između sigurnosti resursa i okolišnih zahtjeva kako bi se postigli ciljevi održivog razvoja EU-a.

Suizvjestitetlj EGSO-a Michal Pintér zauzeo se za izgradnju kapaciteta za ekstraktivne industrije na razini EU-a. U mišljenju se poziva na usredotočavanje na razvoj ljudskog kapitala u ekstraktivnim industrijama kao i na prekvalifikaciju i usavršavanje postojeće radne snage kako bi se ojačao sektor sirovina.

Zajedničkim djelovanjem u tim aspektima EU može uspješno prijeći na zeleno gospodarstvo, postavljajući temelje za otporan, održiv i globalno konkurentan sektor sirovina. (gb)

EGSO pozdravlja strategiju Europske komisije za energetsku tranziciju u sektoru ribarstva i akvakulture EU-a, kako je naveo u mišljenju koje je zatražilo španjolsko predsjedništvo i koje je usvojeno na plenarnom zasjedanju u srpnju. Svjestan da je hitno potrebno smanjiti emisije ugljika i promicati održive, obnovljive i komercijalno održive energetske alternative, EGSO naglašava važnost postizanja klimatske neutralnosti do 2050.

EGSO ističe da sektor ribarstva ima ključnu ulogu u ublažavanju učinaka klimatskih promjena. Ribari nas opskrbljuju jednom od najzdravijih životinjskih bjelančevina s minimalnim ugljičnim otiskom, pri čemu se predviđa da će emisije iz tog sektora 2023. činiti tek mali dio ukupnih svjetskih emisija, što ističe relativno nizak utjecaj tog sektora na okoliš. Ipak, EGSO poziva na kontinuirani rad na poboljšanju energetske učinkovitosti i daljnjem smanjenju emisija.

„Dekarbonizacija sektora ribarstva iziskuje sveobuhvatan pristup, financijske poticaje i prihvaćanje izvora energije s nultom stopom emisija”, izjavio je izvjestitelj za mišljenje Javier Garat Pérez. „Moramo pronaći ravnotežu između realnog stanja i naših ambicija. Treba nam odgovarajući i realan vremenski raspored dekarbonizacije u kojem bi se vodilo računa o napretku u području tehnologije, logistike i zakonodavstva. Troškovi tranzicije ne bi trebali biti opterećenje za poslodavce i radnike u pomorskim sektorima i nitko ne bi smio biti zapostavljen. Za uspješnu energetsku tranziciju presudno je održavati ravnotežu između ciljeva dekarbonizacije i gospodarske održivosti.”

EGSO je svjestan da razvoj i globalna dostupnost alternativnih i inovativnih zelenih tehnologija sa sobom donose izazove. Stoga kao prijelazno rješenje predlaže hibridizaciju, pri čemu bi trebalo istražiti i mogućnosti koje se ne temelje na fosilnim gorivima. Usto, napominje da će za svaku promjenu izvora energije biti potrebna nova plovila osmišljena na posve nov način i s većim kapacitetom („bruto tonažom”) kako bi mogla primiti nove strojeve. EGSO stoga poziva Europsku komisiju da preispita definiciju ribolovnog kapaciteta kako bi se mogle primijeniti nove tehnologije povezane s energetskom tranzicijom. (ks)

Pravilima bi trebalo utvrditi obveze za influencere, ali i za platforme za razmjenu videozapisa i društvene mreže

Oglašavanje i promidžba posredstvom influencera jedna je od najbrže rastućih industrija u posljednjem desetljeću. Budući da potrošači influencere doživljavaju bliskijima, autentičnijima i pouzdanijima od tradicionalnih načina oglašavanja ili reklama u kojima se pojavljuju slavne osobe, brendovi sve više ulažu u oglašavanje posredstvom njih.

Međutim, za razliku od tradicionalnog oglašavanja na koje se primjenjuju vrlo stroga pravila, influenceri mogu sakriti promidžbeni karakter svojih oglasa. Komercijalna priroda oglasa influencera nije uvijek prepoznatljiva kao takva, pri čemu se oglasi pojavljuju uz slično uređen, ali neovisan urednički sadržaj. 

Taj nedostatak transparentnosti opasan je za potrošače općenito, a naročito za maloljetnike. Izlaganje te ranjive skupine skrivenom oglašavanju moglo bi naštetiti njihovu fizičkom, psihološkom, socijalnom i emocionalnom razvoju. 

Bi li EU trebao nešto učiniti u vezi s time? „Ustvari, EU već ima uspostavljene mehanizme za postupanje s influencerima, koji su obuhvaćeni zakonodavstvom i o oglašivačima i o prodavačima/trgovcima. Međutim, smatramo da bi zbog sve bržeg rasta tog fenomena bilo poželjno primijeniti sveobuhvatan pristup“, izjavio je Bernardo Hernández Bataller, izvjestitelj za mišljenje EGSO-a o tom pitanju.

Odbor predlaže da EU utvrdi konkretne obveze kako za administratore platformi za razmjenu videozapisa i društvenih mreža na kojima influenceri djeluju, tako i za same kreatore sadržaja/influencere. 

Influenceri bi trebali:

• na početku sadržaja koji dijele jasno istaknuti da se radi o promidžbenom sadržaju;
• poštovati sektorske propise kako bi se zajamčile zaštita zdravlja i sigurnost potrošača i korisnika, posebno maloljetnika i drugih ranjivih skupina;
• snositi odgovornost ako jasno ne navedu da primaju plaću za podržavanje ili reklamiranje proizvoda ili usluge.

Administratori platformi i društvenih mreža trebali bi:

• također snositi odgovornost za sadržaj koji kreatori saržaja i influenceri objavljuju na njihovim stranicama; 
• imati obvezu uklanjanja nezakonitog sadržaja i prijavljivanja nezakonitih aktivnosti;
• od svih kreatora sadržaja i influencera koji djeluju izvan EU-a zatražiti da jasno navedu tko ima pravnu odgovornost za njihovu aktivnost na području EU-a i da imaju osiguranje od profesionalne odgovornosti u slučaju štete prouzročene nezakonitim aktivnostima.

Kako bi se zaštitili maloljetnici, platforme i administratori na društvenim mrežama trebali bi, zajedno s influencerima, osigurati sljedeće: 

• tehničku mogućnost da se maloljetnim korisnicima spriječi pregledavanje osjetljivih sadržaja, koji u svakom slučaju moraju sadržavati oznaku „zabranjeno za mlađe od 18 godina”, da se zahtijeva provjera dobi i dopušta korištenje roditeljskog nadzora;
• da oglasi influencera usmjereni na maloljetnike sadržavaju riječi „promidžbena poruka”, „komercijalna komunikacija” ili „sponzorira”, i da uz obrađene slike stoje riječi „retuširana slika”, a uz sadržaj stvoren s pomoću umjetne inteligencije stoje riječi „virtualna slika”.

Mišljenje EGSO-a izrađeno je za španjolsko predsjedništvo Vijeća EU-a, koje razmatra o tome treba li usvojiti posebnu uredbu te je od Europskog gospodarskog i socijalnog odbora zatražilo da iznese svoje mišljenje o toj temi. (dm)
 

Inflacija u Europskoj uniji na najvišoj je razini od uvođenja eura. U ovom trenutku, 96,5 milijuna Europljana i Europljanki izloženo je riziku od siromaštva i socijalne isključenosti: najviše ih pogađa rast cijena energije i široke lepeze proizvoda i usluga te smanjenje kupovne moći.

To su tek neke od alarmantnih brojki iznesenih na vidjelo u EGSO-ovom mišljenju izvjestitelja Felipea Medine Martina, usvojenom na srpanjskom plenarnom zasjedanju.

Energetska kriza ozbiljno pogađa europsko gospodarstvo. Visoke cijene energije, sirovina, usluga i industrijskih proizvoda dovele su do visoke inflacije i usporavanja gospodarskog rasta, a usto javne financije i poduzeća izložile velikom pritisku, ugrozivši tako vanjsku konkurentnost gospodarstva.

EGSO smatra da su za preokretanje tog trenda potrebni planovi koji bi ublažili učinak visokih cijena energije na kućanstva i ključne sektore (poljoprivredno-prehrambeni, prometni, maloprodajni itd.) i poziva europske institucije da uvedu kontrolne mehanizme. Buduće politike trebale bi biti prilagođene, ciljane i otporne na promjene uzrokovane tranzicijom, a nadasve pružati podršku obiteljima s nižim primanjima i većim poteškoćama.

Neke nacionalne mjere kontrole cijena pokazale su se najprimjerenijima za ublažavanje posljedica visokih cijena osnovnih proizvoda na obiteljske proračune. Na primjer, „iberijska iznimka” u cjenovnom sustavu tržišta električne energije omogućila je Španjolskoj i Portugalu da ograniče cijenu plina u postrojenjima za proizvodnju električne energije i time drastično smanje račune. Privremeno smanjenje PDV-a na cijene električne energije, hranu i gorivo doneseno u nekim državama članicama još je jedan primjer takvih mjera. (mp)

S obzirom na nedavne krizne situacije banaka u SAD-u i slučaj banke Credit Suisse, EGSO je razmotrio prijedlog Komisije o reformi okvira za krizno upravljanje bankovnim sektorom i osiguranje depozita. Među ostalim, Odbor poziva na zaštitu interesa manjih i lokalnih banaka, deponenata i poreznih obveznika, kao i na to da se paket mjera za krizno upravljanje bankovnim sektorom i osiguranje depozita uskladi s budućom reformom Uredbe o državnim potporama.

Zahtjev EGSO-u da razmotri to pitanje i suzakonodavcima i španjolskom predsjedništvu Vijeća EU-a dostavi preporuke o politikama podnijela je španjolska vlada. Prijedlogom Komisije o reformi okvira za krizno upravljanje bankovnim sektorom i osiguranje depozita nastoje se ukloniti preostali rizici u europskom bankarskom sektoru, čime se doprinosi dovršetku bankovne unije i jača jedinstveno tržište EU-a u interesu deponenata i poreznih obveznika.

„EGSO razumije da je na krizne situacije banaka važno odgovoriti brzo, fleksibilno i u duhu suradnje, i pritom zaštititi deponente i porezne obveznike”, rekao je izvjestitelj EGSO-a Giuseppe Guerini. „Prijedlog Komisije korak je prema dovršetku bankovne unije, koji je ključan za realizaciju potpune konsolidacije financijskog sustava EU-a i smanjenje fragmentacije tržišta.”

EGSU u svom mišljenju insistira na tome da su usklađivanje instrumenata za zaštitu depozita i ocjenjivanje alternativnih rješenja za sanaciju i nesolventnost ključni za zaštitu interesa deponenata i očuvanje diversifikacije europskog bankarskog ekosustava. (tk)
 

Kad je 1957. godine osnovan Europski gospodarski i socijalni odbor, dodijeljene su mu savjetodavne ovlasti kako bi svojim mišljenjima i raznim drugim aktivnostima europskim tijelima nadležnima za donošenje odluka prenosio perspektivu i interese organiziranog civilnog društva i tako EU približio građanima.

Svoje prvo plenarno zasjedanje održao je godinu dana kasnije, odnosno pred 65 godina. Više o 65. godišnjici: www.eesc.europa.eu/65.

Čime smo se sve bavili prošle godine? Više o tome možete saznati u našem izvješću „Godišnji pregled aktivnosti za 2022.” Koji su bili najvažniji prošlogodišnji događaji i teme?

2022. godinu obilježili su dramatični događaji. Ničim izazvana, Rusija je 24. veljače 2022. povela rat protiv Ukrajine. Uslijed te agresije EGSO je nizom mišljenja, konferencija i rezolucija podržao ukrajinsko civilno društvo. Otvorili smo svoje prostorije ukrajinskim organizacijama civilnog društva koje djeluju u Bruxellesu, pruživši im sigurno mjesto za nastavak rada i održavanje ukrajinskog civilnog društva na životu. Nagradu za civilno društvo dodijelili smo inicijativama koje pomažu civilima stradalima u ratu.

Kad su porasle cijene energije, EGSO je predložio sveobuhvatan pristup energetskoj tranziciji, utemeljen na potrebi za novim energetskim modelom i energetski neovisnim EU-om. Iako se EU i dalje bori protiv posljedica pandemije bolesti COVID-19, ulaganja u zelenu i digitalnu transformaciju nikad nisu bila važnija. Stoga Odbor podržava provedbu i izvršenje nacionalnih planova za oporavak i otpornost.

Saznajte više u brošuri:
https://www.eesc.europa.eu/hr/our-work/publications-other-work/publications/2022-year-review.