European Economic
and Social Committee
Izvješće Marija Draghija zacrtava put prema naprijed: imamo li hrabrosti i političke volje obnoviti konkurentnost EU-a?
Stefano Mallia, predsjednik Skupine poslodavaca EGSO-a
Objava izvješća Marija Draghija ponovno je usmjerila pozornost činjenicu da se hitno moramo suočiti s europskim gospodarskim izazovima. Izvješća Enrica Lette i Marija Draghija glasno su oglasila zvona za uzbunu: Europa se nalazi na prekretnici i ne smijemo stajati prekriženih ruku.
Ulog je veći nego ikad: tijekom posljednja dva desetljeća gospodarski rast EU-a sustavno je sporiji od onog u Sjedinjenim Državama, a i Kina nam se brzo približava. U razdoblju od 2002. do 2023. razlika u BDP-u između EU-a i SAD-a (po cijenama iz 2015.) povećala se s nešto više od 15 % na zabrinjavajućih 30 %. Usporedba je još očitija kad je riječ o paritetu kupovne moći: razlika se povećala s 12 % na značajnih 34 %.
Regulatorno okruženje u Europi jedan je od najvećih izazova. Brojke su zapanjujuće: u razdoblju od 2019. do 2024. EU je donio približno 13 000 zakonodavnih akata, u usporedbi s oko 3 500 u SAD-u.
To regulatorno opterećenje dovelo je do znatnih troškova usklađivanja za poduzeća i preusmjeravanja resursa s inovacija i poboljšanja rezultata. Osim toga, dovelo je i do zabrinjavajućeg trenda preseljenja poduzeća izvan EU-a. Između 2008. i 2021. Europu je napustilo 30 % europskih „jednoroga”.
Kao što je naglasio Mario Draghi, ulaganja sama po sebi neće potaknuti napredak Europe. Do značajnog napretka trebalo bi doći putem reformi. Moramo se usredotočiti na dovršenje jedinstvenog tržišta, uklanjanje prepreka i davanje prednosti usklađenom pristupu smanjenju opterećenja i pojednostavnjenju propisa. To su ključni koraci koji se mogu poduzeti odmah i bez velikih političkih borbi, a koji bi donijeli konkretne koristi poduzećima, posebno MSP-ovima kao okosnici naših gospodarstava.
Osim toga, ne možemo zanemariti međusobnu povezanost naših sektora i gospodarstava. Poboljšanja u jednom području mogu dovesti do pozitivnih lančanih učinaka u drugim područjima. Primjerice, integracijom umjetne inteligencije i tehnologija temeljenih na podacima može se poduprijeti pametnije upravljanje energijom u svim industrijama, čime bi se znatno smanjili troškovi i emisije, od napredne proizvodnje do precizne poljoprivrede. Moramo težiti takvoj sinergiji.
Put prema naprijed je jasan. Europa ima kapacitet, talente i inovacijski potencijal za ponovno stjecanje konkurentske prednosti, ali za to će biti potrebna snažna politička volja, suradnja i usmjerenost na dugoročne strateške ciljeve. Sada je na nama – institucijama EU-a i državama članicama – da te prilike pretvorimo u djela koja donose stvarne promjene.