Otkako je potpisan Kyotski protokol, u raznim pravnim sustavima diljem svijeta uvedeni su sustavi trgovanja emisijama (ETS). Sustav EU-a za trgovanje emisijama najveći je i najdugotrajniji takav sustav te ga treba preispitati u skladu s okvirom klimatske i energetske politike EU-a do 2030. U mišljenju usvojenom na rujanskom plenarnom zasjedanju EGSO iznosi pregled sustava EU-a za trgovanje emisijama i drugih sustava trgovanja emisija na globalnoj razini te ocrtava pristupe reguliranju trgovine u tom novom dogovoru za tržišta ugljika.

Europski gospodarski i socijalni odbor u svom mišljenju podupire europski zeleni plan, poziva Komisiju da prati lokalna tržišta ugljika širom svijeta kako bi utvrdila najbolje prakse koje bi mogle biti korisne za preispitivanje ETS-a te da ocijeni okolišne i trgovinske prednosti i mane primjene poreza na ugljik na granici u EU-u.

Jedna od ključnih točki u mišljenju jest činjenica da je EGSO zabrinut zbog asimetrije cijena ugljika među raznim jurisdikcijama i tržištima. Naime, ravnopravnost uvjeta u kojima posluju privredni sektori u EU-u i izvan njega mogla bi biti ugrožena zbog razvoja različitih sustava trgovanja emisijama, ali i zbog konkurencije tržišta trećih zemalja koje nemaju ambiciozne klimatske politike. EGSO stoga traži od Komisije da idućih mjeseci predloži mehanizam za porez na ugljik na granici kojim bi se energetski intenzivna industrija u EU-u zaštitila od jeftinijeg uvoza iz trećih zemalja bez klimatskih politika ili s lošim klimatskim politikama. EGSO se zalaže za primjenu poreza na ugljik na granici u skladu s pravilima Svjetske trgovinske organizacije kako bi se spriječio trgovinski rat. (dgf)