EU još od 1992. godine pokušava provesti strategije biološke raznolikosti, ali bez većih rezultata. Razlog je tome uglavnom slaba primjena pravnog okvira na nacionalnoj razini, kao i nedovoljna financijska sredstva za potrebne mjere.

EGSO pozdravlja novu predanost Komisije i napore koje ulaže u razvoj strategije za biološku raznolikost u kojoj se iznose ciljne vrijednosti koje je potrebno ostvariti do 2030., kao dio djelovanja za ostvarivanje zelenog plana EU-a. 

Izvjestitelj Antonello Pezzini i suizvjestitelj Lutz Ribbe smatraju da je ova strategija pravi način za postavljanje biološke raznolikosti u Europi u središte oporavka nakon pandemije COVID-a 19 u korist ljudi, klime i planeta, čime bi se priroda vratila u naš život.

EU treba uložiti znatno veće napore u zaštitu naših preostalih prirodnih resursa uz pomoć kampanja za podizanje svijesti i komunikaciju. EGSO također smatra da je nužno povećati površinu zaštićenih područja, naročito područja koja su strogo zaštićena, kako bi se obnovila staništa i zaustavio gubitak vrsta.

EGSO nadalje ističe da se ne može očekivati da će troškove zaštite biološke raznolikosti snositi poljoprivrednici i vlasnici šuma. Baš naprotiv, osiguravanje tog „javnog dobra i vrijednosti“ za njih bi trebao biti koristan izvor prihoda.

U pripremi za idući sastanak Konvencije o biološkoj raznolikosti, koji će se održati u Kini 2021., mora se učiniti mnogo više za zaštitu globalne biološke raznolikosti. Vrijeme je da Europa preuzme vodeću ulogu i uvjeri ostale aktere da su usvojene strategije vrijedne provedbe. (mr)