Piše: Andris Gobiņš, član EGSO-a iz Latvije

Svatko od nas može doprinijeti bržem i trajnijem ostvarivanju slobode. Predlažem nekoliko ideja o tome kako to postići, na temelju svojeg iskustva odrastanja u izbjegličkoj obitelji u egzilu i sadašnjeg rada u Latviji.

1. Moramo biti svjesni koji su naši ciljevi i djelovati u skladu s time.

Posve je jasno da, što prije Ukrajina bude potpuno oslobođena od ruske okupacije i terora, to će biti manje ubojstava, silovanja, mučenja, patnje i štete, kao i manje negativnih posljedica za ostatak Europe.
Moramo pod svaku cijenu (da, „pod svaku cijenu“) pomoći Ukrajini da pobijedi u ovom ratu protiv terora i očuvati budućnost EU-a i Europe. I da, kao civilno društvo, možemo tome doprinijeti raspravama i pritiskom na naše donositelje odluka te učinkovitijim djelovanjem i tješnjom povezanošću s organizacijama civilnog društva.

2. Civilno društvo od vlada može zahtijevati, među ostalim:
– djelovanje političara i političarki (uključujući one koji su članovi ili prijatelji vaše organizacije). Potrebno je isporučiti sve potrebno oružje i u potpunosti provesti stroge sankcije. Nije vrijeme za popuštanje – to moramo učiniti;
– donošenje odlučnih mjera za ograničavanje širenja i suzbijanje lažnih vijesti i manipulacija. EU pritom mora snažnije djelovati;
– osmišljavanje mehanizma za mir, oporavak i otpornost za Ukrajinu i države članice na istočnoj granici EU-a kako bi ta regija postala najstabilnija i najprosperitetnija na svijetu.

3. Mjere u okviru civilnog društva i za njega mogu uključivati:
– bojkotiranje cjelokupnog uvoza iz Rusije (uključujući energiju), kao i poduzeća koja i dalje surađuju s Rusijom ili u njoj posluju, te kupnju ukrajinskih proizvoda. Moramo učiniti više u tom području;
– pridruživanje neformalnim mrežama sindikata koji, među ostalim, odbijaju utovar i istovar tereta ruskih plovila, te organizacijama civilnog društva koje surađuju s Ukrajinom ili pomažu ukrajinskim izbjeglicama. Djelujmo na svim tim razinama!
– uključivanje tema povezanih s Ukrajinom i predstavnika i predstavnica iz ukrajinskih organizacija u sve sastanke vaših organizacija i mreža, kao što smo mi učinili u stručnim skupinama EGSO-a i na našem plenarnom zasjedanju. Nastavimo s tom dobrom praksom.

Zaključci: Rusija kao agresor ne smije ostvariti nikakav dobitak niti korist. EU će biti na najvećem dobitku ako Ukrajina postane njegova država članica.

Kao što smo vrlo jasno naveli u svojoj rezoluciji, EGSO „smatra da je od najvećeg interesa za EU i međunarodnu zajednicu da se granice ne mijenjaju vojnim sredstvima i da agresor ne ostvari nikakvu korist. Mora se poštovati vladavina prava, a ne pravo jačega, a Ukrajini se u cijelosti mora isplatiti reparacija.“ Sve bi drugo iznimno naštetilo EU-u i svjetskom miru te bi dovelo do nemjerljivog ljudskog i financijskog troška.

Smatram da Ukrajina mora biti punopravna članica EU-a i da će vrlo ubrzo to i postati. EU će s Ukrajinom postati snažniji i bolji. Nema nikakve sumnje u to da u Ukrajini postoji dostatna motivacija za provedbu preostalih nužnih reformi i da će to imati sjajan pozitivan učinak na vrijednosti i s time povezane politike u EU-u.

Spomenuo bih još da su u Latviji organizacije civilnog društva u sklopu pokreta #UkraineSolidarity i #UkraineInTheEU pokrenule inicijativu sadnje suncokreta na Dan Europe 9. svibnja. Sudjelovat će glavne institucije EU-a i drugi akteri, a pozivamo i vas da se pridružite.