Da bi se osigurala učinkovita provedba akcijskog plana EU-a za borbu protiv rasizma i razotkrili rasizam i etnička diskriminacija, treba prikupljati točne podatke, a potrebne su i odgovarajuće politike država članica. Naime, tijekom pandemije bolesti COVID-19 u Europi je došlo do pogoršanja tog problema.

Na virtualnom savjetovanju koje je EGSO održao 18. ožujka rečeno je da se četvrtina Europljanki i Europljana osjeća diskriminirano u barem jednom aspektu života, pri čemu se rasna i etnička diskriminacija najviše osjeća u zapošljavanju. Stoga je hitno ažurirati i primijeniti zakonodavstvo o borbi protiv rasizma diljem EU-a.

Savjetovanje „Unija ravnopravnosti: Akcijski plan EU-a za antirasizam za razdoblje 2020. – 2025.” okupilo je govornike iz institucija EU-a i europskih platformi za ljudska prava i borbu protiv rasizma. Iz predstavljenih podataka proizlazi da je stanje na terenu loše.

Cristian Pîrvulescu, izvjestitelj za ovo mišljenje EGSO-a, naglasio je da Akcijski plan EU-a za antirasizam dolazi u pravo vrijeme, upravo u trenutku kad se nejednakosti i diskriminacija zbog pandemije sve više povećavaju.

Thibault Balthazar iz Europske komisije istaknuo je važnu ulogu država članica i potaknuo ih da usvoje nacionalne akcijske planove i u njih uključe civilno društvo i tijela za ravnopravnost. Aleksandra Wesoły predstavila je instrumente EU-a kao što su Mreža za osvješćivanje o radikalizaciji i druge platforme koje pomažu u borbi protiv radikalizacije i ekstremističkog diskursa. Maria Daniella Marouda rekla je da je u istraživanju koje je provela Europska komisija Vijeća Europe protiv rasizma i netolerancije istaknut napredak u području zakonodavstva o suzbijanju diskriminacije.

Joanna Goodey iz Agencije za temeljna prava naglasila je da zakonodavstvo doista postoji, ali da nema dovoljno podataka. Stoga je potrebno opsežno i redovito prikupljanje podataka da bi Akcijski plan bio uspješan.

Yoomi Renström, izvjestiteljica Odbora regija za mišljenje o Akcijskom planu EU-a za antirasizam, naglasila je da lokalne i regionalne vlasti treba priznati kao strateške partnere u osmišljavanju, provedbi i praćenju nacionalnih akcijskih planova.

Csaba Asztalos, predsjednik rumunjskog Nacionalnog vijeća za borbu protiv diskriminacije, istaknuo je važnost dostupnih baza podataka i jasnih komunikacijskih strategija, dok je Marie Mescam iz organizacije SOS Racisme naglasila da je u EU-u hitno potrebno uspostaviti prostor za dijalog u kojem bi civilno društvo, tijela za ravnopravnost i organizacije za borbu protiv rasizma mogli razmjenjivati iskustva i znanje.

Juliana Wahlgren, viša službenica za zastupanje interesa u Europskoj mreži protiv rasizma, izrazila je nadu da će angažman ljudi s manjinskim rasnim ili etničkim podrijetlom s relevantnim stručnim znanjem iz organizacija civilnog društva imati značajnu ulogu u istinskoj provedbi Akcijskog plana. (mt)